Pratite nas

Događaji

Prosvjedi radnika u trajektnoj luci Split, blokirano isplovljavanje

Objavljeno

na

KAO ŠTO je bilo i najavljeno, jutros nešto iza 7 sati počela je blokada splitske gradske luke. Blokirali su je radnici Trajektne luke, koncesionara koji privezuje i odvezuje brodove, koji se žale na, kako kažu, preniske tarife koje im je odredila Lučka uprava Split.

Trajektna luka trenutno nema koncesiju jer je poništena u sudskom postupku.

Prvobitno su prosvjednici, kako su pojasnili, imali namjeru blokirati isplovljavanje brodova na pristaništima Sv. Duje i Sv. Petar, ali je uplovljavanje s njih jutros preusmjereno na carinsko pristanište. Prosvjednici su se zato okupili kod carinskog gata.

Nesmetano uplovili, ali su im prosvjednici blokirali isplovljavanje

Blokada je započela uplovljavanjem Jadrolinijinog trajekta Tin Ujević iz Starog Grada u splitsku gradsku luku. Brod je nesmetano uplovio i privezao se te su putnici i vozila nesmetano izašli iz trajekta, međutim radnici Trajekte luke Split su potom blokirali pristup trajektu i nisu dozvoljavali njegovo isplovljavanje prema Hvaru.

Najavili su da će jednako biti i s ostalim trajektima koji tijekom dana budu pristizali u luku – moći će uploviti, ali neće moći isploviti.

No, policija je nešto iza 10 sati dala nalog prosvjednicima da “očiste” prometnicu, odnosno lučko područje, nakon čega su propuštena vozila na trajekte za Stari Grad i Supetar pa su isplovili s par sati zakašnjenja.

Takav rasplet bio je očekivan jer policija jedina ima ovlasti izvršiti deblokadu, kako su nam jučer pojasnili ravnatelj Lučke uprave Milan Blaževski te lučki kapetan Davor Vidan.

Prosvjednici su nakon toga naveli kako blokada nije gotova i krenuli u dogovore o daljnjim akcijama.

Policija prosvjednike natjerala da i Hrvata puste prema Braču

Nova blokada uslijedila je uskoro – zbog blokade prosvjednika nije na vrijeme isplovio ni trajekt Hrvat koji je prema Supetru trebao isploviti u 12.30 sati.

U Jadroliniji su kazali da je blokada privremena i da se nadaju kako će ubrzo biti omogućen ukrcaj putnika i vozila te isplovljavanje trajekta za Brač.

Policija je ponovno naložila prosvjednicima da propuste vozila i putnike tako da je Hrvat isplovio put Supetra sa petnaestak minuta zakašnjenja.

Prosvjednici nam kažu da od blokada neće odustati, izabrat će još neki trajekt za blokadu, ne zna se samo koji i kad.

U luci je i interventna policija s nalogom da razbije blokadu.

TIJEK BLOKADE SPLITSKE GRADSKE LUKE PRATITE NA INDEXU!

“Uprava zloupotrebljava radnike i tako vrši pritisak na Lučku upravu, iznose se laži i neistine”

“Uprava trgovačkog društva zloupotrebljava radnike i tako vrši pritisak na Lučku upravu, Ministarstvo i pravosuđe. Iznose se laži i neistine, podaci o tarifama lako su provjerljivi i ne odgovaraju navodima prosvjednika. Ispričavamo se putnicima, ali Lučka uprava za ovu današnju situaciju ne snosi nikakvu odgovornost”, kaže Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split.

Blokirani bili trajekti za Brač i Hvar

Ante Mrvica, koordinator Jadrolinije, kazao je da su ranije jutros imali dva isplovljavanja za Brač i Šoltu koja su prošla bez problema, no problemi su se javili oko 8 sati kad je trebao započeti ukrcaj vozila na trajekt za Hvar.

Oko 8 sati pred ogradom, stotinjak metara od trajekta, zaustavljeno je 20-ak dostavnih vozila koja su se trebala ukrcati na trajekt za Hvar. Iako je koordinator Mrvica bio uvjeren da će brod uspjeti isploviti bez problema, radnici Trajektne luke bili su odlučni da ustraju u blokadi.

Tako je trajekt koji je u 8.30 sati trebao isploviti prema Starom Gradu na Hvaru satima ostao vezan u splitskoj luci, a isto se dogodilo i s trajektom za Supetar na Braču. Upitno je i bilo i isplovljavanje trajekta za Vis.

Prosvjednici su tijekom jutra najavljivali da će možda blokirati još koju liniju ako ocijene da je to potrebno.

Kolona vozila koja je čekala na ukrcaj oko 9 sati protezala se cijelom lukom u dužini od 300 metara. U koloni se našlo i nekoliko autobusa s gostima s Dalekog Istoka.

“SOS za Trajektnu luku Split”

Radnici Trajektne luke su blokadu organizirali na nekoliko gatova, a izvjesili su i transparente s natpisima “SOS za Trajektnu luku Split”, kakav nose i na majicama, te “Ploviti se mora, ali i živjeti se mora”.

U splitsku gradsku luku, kako je najavljeno, stiglo je nekih 20-ak policajaca koji osiguravaju red i mir. Ondje se nalazi i 20-ak zaštitara.

Zasad sve prolazi mirno i nema nikakvih neugodnih situacija, no pitanje što će biti tijekom dana jer pretpostavlja se da će otočani i svi oni koji plove trajektima prema otocima biti prilično nezadovoljni ovom blokadom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Ukopom posmrtnih ostataka neidentifiranih žrtava iz Drugog svjetskog rata u subotu je u mjestu Bilama kod Mostara obilježen Europski dan sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata. Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva.

Na komemoraciji je kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te saborski zastupnik Božo Ljubić, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

Grlić Radman je novinarima izjavio kako je potrebno njegova kulturu sjećanja na žrtve. “Ovdje smo došli na dan žrtava svih totalitarnih i autoritarnih režima, pokloniti se, odati počast i iskazati pijetet žrtvama. Moramo njegovati tu kulturu sjećanja kako se takve stvari više nikada ne bi dogodile“, rekao je šef hrvatske diplomacije.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić istaknuo je da su se brojni vjernici okupili kako bi probudili “svijest i odgovornost te poštovanje prema žrtvi koja je napravljena zbog vjere, naroda i rodne grude”.

Na Groblju mira pokopano je 41 tijelo pronađeno u brojnim masovnim grobnicama nastalim potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata – foto: kamenjar.com

Dodao je kako je jedna od takvih žrtava bio i kardinal Alojzije Stepinac koji je javno osuđivao zlo, što njegovi protivnici nisu željeli čuti.

Kardinal Puljić je istaknuo kako će 20. stoljeće ostati najkravije zbog ratova, ali i “vladavine tiranije fašizma, nacizma i komunizma”.

“Jedni su terorizirali u ime naroda i države, u ime nacije, a drugi radničke klase i svete revolucije. Ovdje ne uspoređujem zlo, jer ga ne treba uspoređivati. Tko god brani takve stavove, on je sudionik u zločinima. Nažalost, u brojnima je ostao duh tog mentaliteta“, istaknuo je.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović smatra kako se i danas Hrvati u BiH suočavaju sa sličnim iskušenjima kao u vrijeme totalitarizma.

“I danas se želi iz ustava izbrisati nešto što je hrvatsko. To su željeli i 1945. Zaštiti to je zadaća nas u vlasti i politici. To se nikada neće dogoditi”, rekao je Čović.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 uzdiže Groblje mira, spomen-područje za sve pobijene katolike Hrvate.

Na groblju je trenutno 235 podignutih križeva. – foto: kamenjar.com

Po podacima Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH, na području Hercegovine je tijekom i potkraj Drugog svjetskog rata poginulo ili ubijeno 20.000 Hrvata.

Europski parlament je posebnom rezolucijom odredio da se 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Govor akademika Željka Reinera na Lepoj Bukvi 23. kolovoza 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava na Macelju 23. kolovoza 2019.:

Poštovani

– predsjedniče Udruge Macelj 1945., gospodine Zdravko Čepo,

– izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Anamarija Kirinić

– izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođo Zdravka Bušić,

– poštovani uzvanici,

čast mi je i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava kojeg obilježavamo slijedom Deklaracije Europskog parlamenta donesene 23. rujna 2008. godine o proglašenju upravo 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Taj je datum odabran jer je 23. kolovoza 1939. godine potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi, dakle bjelodano se pokazala zapravo istovjetnost dva totalitarna, i u biti gotovo identična, režima – nacističkog i komunističkog. Ovaj datum obilježavamo i zbog činjenice da je slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu donesene 2. travnja 2009. godine, Hrvatski sabor 2011. godine proglasio upravo taj dan spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj. Takvi su režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere.

Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, nacističkog, fašističkog, ustaškog komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi, i to ne zbog prošlosti, jer mrtve na žalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti.

Osuda nacističkog i ostalih totalitarnih režima i njihovih zločina neprijeporna je tekovina suvremenoga demokratskog društva pa svako pozitivno pozivanje na njih u javnom prostoru izaziva osudu demokratske javnosti, što ponegdje uključuje i zakonske sankcije. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da su strašni zločini i kršenja ljudskih prava činjeni i za vrijeme komunističke vladavine, ne samo neposredno nakon drugog svjetskog rata nego konstantno, sve do sloma komunizma. O tome govori Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine. I oko ovog mjesta na kojem sada stojimo, razasute su kosti tisuća nevinih ljudi koje su komunisti pobili nakon završetka rata i bez suda, a svatko ubijen bez suda je po definiciji nevin.

Činjenica je da postoji pogubna i ničim opravdana asimetrija između dobro poznatih zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima koji su odavno javno osuđeni te dugo prikrivanih i gotovo neistraženih, komunističkih zločina. O tim se zločinima desetljećima nije smjelo niti govoriti, dapače u početku je njihovo spominjanje značilo smrt, pa i za njihove najbliže, koji su ih makar htjeli oplakati ni ne znajući gdje leže kosti njihovih najdražih, kasnije je to značilo zatvor ili neku drugu kaznu, dok je još kasnije na sve to silom nametnut veo zaborava. Zloćudna asimetrija očitovala se i u tome što je zločince koji su strahote radili u ime jednih totalitarnih režima najčešće stigla zaslužena kazna a ti su režimi nedvosmisleno osuđeni, dok su zločinci drugog režima – onog komunističkog, umjesto zaslužene kazne, dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, napredovali u svojim karijerama i stizali na vrhunske položaje ne samo u politici i vojsci već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima. A kao što je svaka nevina žrtva jednaka i trebamo joj odati pijetet, tako je i svaki zločinac jednak, bez obzira kojem režimu on pripadao i kojim razlozima i ideologijama on ili oni koji to čak i danas brane, pokušavaju opravdati zločin. A nemojmo se zavaravati, takvih itekako ima još i danas.

Stoga je važno naglasiti da ne smijemo dopusti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina. Nema takvoga političkog cilja koji bi opravdao ubijanje i jednog čovjeka a kamo li desetke tisuća. Ti su ljudi zločinci i bezbožnici. Jer sve velike monoteističke religije to osuđuju. Zar ne piše u Svetom pismu Peta Božja zapovijed: „Ne ubij“? Zar ne piše u Kur’anu Časnom u suri Al-Ma’ide 32 “Ako netko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“. Zar ne piše u Mišni, odnosno Talmudu 4:9 „Tko ubije čovjeka kao da je ubio čitav svijet“?

Teško je vjerovati da je 20. stoljeće bilo doba najvećih znanstvenih, medicinskih i tehnoloških postignuća, ali i najkrvavije stoljeće modernoga doba. Znanost su zadužili europski velikani poput Alberta Einsteina, Marie Curie, Alexandera Fleminga i desetci drugih, dok su u isto vrijeme dvojica europskih diktatora Staljin i Hitler, ali i niz njima sličnih, odgovorni za smrt više od 100 milijuna ljudi. Životi onih među nama koji su preživjeli dva svjetska rata i Domovinski rat zasigurno nisu obilježeni samo znanstvenim postignućima 20. stoljeća već upravo boli, patnjom i gubitkom. Zbog njih i njihovih potomaka osobito je važno da trajno podsjećamo na zločine totalitarnih i autoritarnih režima.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu pada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida. Koristim ovu prigodu da naglasim važnost sjećanja i obilježavanja događaja koji su doveli do dugo iščekivane demokracije u nas. Hrvatska je na težak način krvlju svojih najboljih sinova i kćeri stekla svoju neovisnost i slobodu pobijedivši velikosrpske agresore koji su također bili vođeni nacionalsocijalističkom ideologijom i stoga je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava u nas možda još i važnije nego u nekim drugim zemljama: podsjetnik na tešku i krvavu nedavnu prošlost, upozorenje da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu. Stoga na to moramo sustavno podsjećati, zalagati se za mir, dijalog i zajedništvo. Daj Bože da se to više nikada ne ponovi!

Čuvao Vas sve dragi Bog, čuvao nas od zla ovakvih režima i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku.

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari