Pratite nas

Pregled

Provedena međunarodna vojna vježba ŠTIT 17

Objavljeno

na

Na vojnom poligonu „Rt Kamenjak“ kod Pule danas je, u utorak 11. travnja 2017. održan završni dio vojne vježbe ŠTIT 17 kojem su nazočili predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OSRH, Kolinda Grabar-Kitarović,  predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, ministrica obrane Republike Slovenije Andreja Katič, brojni visoki vojni i politički dužnosnici Hrvatske i Slovenije, izaslanstvo Oružanih snaga Talijanske republike kao i načelnik Općine Medulin Goran Buić, ravnateljica Javne ustanove “Rt Kamenjak” Maja Šarić te brojni drugi predstavnici lokalne zajednice.

Vojna vježba ŠTIT koja se održala jubilarni, 30. put, vježba je s najdužom tradicijom u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a od 2014. godine ima međunarodni status budući da u njoj sudjeluju i pripadnici Slovenske vojske.

Pred visokim uzvanicima i gostima demonstrirana je vježba bojevih gađanja ciljeva u zračnom prostoru s topničkim i raketnim sustavima protuzračne obrane i prikazom sposobnosti PZO postrojbi Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice.

Nakon završenog prikaza vojnih sposobnosti, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović je rekla kako vježba ŠTIT ima svoje posebno značenje i poseban karakter jer ističe svojim primjerom važnost suradnje i združenih napora u suvremenim obrambenim sustavima.

„Takvi združeni napori, u prvome se redu odražavaju u bliskoj suradnji Oružanih snaga s općinom Medulin kroz koji se osigurava sinergijski učinak i višestruka korist – kako za Oružane snage tako i za lokalnu zajednicu. Uređenjem putova, prometnica, biciklističkih staza i drugih infrastrukturnih objekata, Oružane snage se svake godine iznova lokalnoj zajednici zahvaljuju i odužuju na besprijekornom domaćinstvu, te ostavljaju trajni trag u svakodnevnom životu općine i dugo nakon što vježba završi.

Ovakvim zajedničkim naporom općine, Oružanih snaga te Ministarstva zaštite okoliša omogućuje se i funkcioniranje Javne ustanove Kamenjak. Ovo je dobar primjer racionalnog korištenja uvijek ograničenih sredstava i stavlja naglasak na meni osobito važan čimbenik – položaj oružanih snaga u lokalnoj zajednici“, naglasila je Predsjednica Grabar Kitarović, ističući kako se prečesto obrambena izdvajanja u javnosti prikazuju kao trošak ili kao ulaganje u sustav koji izvan ratnog stanja nema svoju svrhu. „Pri tom se zanemaruju i zaboravljaju brojni primjeri izravne pomoći i potpore koju Oružane snage nesebično pružaju civilnim strukturama.

Zato me posebno veseli što odnos općine Medulin i Oružanih snaga krasi istinsko partnerstvo i uzajamna potpora“, naglasila je Predsjednica te zaključila „Uz ovu, civilnu komponentu, svaka vojna vježba, pa tako i ŠTIT 17, ima svoju vojnu svrhu i namjenu u izgradnji sposobnosti Oružanih snaga i kao takva od iznimne je važnosti, a međunarodni karakter ove vježbe je njena dodatna vrijednost“.

Predsjednik Republike Slovenije i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Slovenije, Borut Pahor je u svom obraćanju naglasio kako ni Republika Hrvatska, ni Republika Slovenija  nisu neposredno vojno ugrožene, ali su obje kao odgovorne članice Europske unije i NATO-a, te kao dobrosusjedske i prijateljske države  svjesne važnosti i potrebe ulaganja u vlasitu obranu, pa tako i zajedničku obranu. „Kao odgovorne članice tih saveza dužni smo u pravom trenutku biti na pravom mjestu, biti osposobljeni za zajedničko sudjelovanje i doprinos u obrani.

Uspješnost današnje vježbe, kao i činjenica da ŠTIT postaje tradicionalna zajednička vježba, je jedan od najboljih dokaza da se krećemo u tom smjeru“, rekao je predsjednik Pahor istaknuvši kako je sudjelovanje predsjednika obiju država na zajedničkoj vojnoj vježbi snažna, ne samo politička poruka, nego poruka ukupne, čvrste suradnje.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH, Damir Krstičević, podsjetio je na doprinos kojeg hrvatske Oružane snage kontinuirano pružaju lokalnoj zajednici. „Vjerujem kako su naše postrojbe izvođenjem inženjerijskih radova doprinijele povećanju kvalitete života u ovom dijelu Istre, potvrđujući i na taj način neraskidivu vezu između našeg naroda i naših Oružanih snaga. To je ono što nas vezuje s našim narodom.

Naša hrvatska vojska, pored svojih redovitih zadaća, nikada ne zaboravlja da je dio zajednice, da je dio naše Hrvatske i da je u svakome trenutku spremna pomoći svojim građanima“. Ministar Krstičević se također osvrnuo na vojne dosege demonstrirane tijekom vježbe kao i na važnost vojne suradnje. „Ovdje, na vojnom poligonu „Rt Kamenjak“ mogli smo se uvjeriti u visoku razinu uvježbanosti i osposobljenosti postrojbi protuzračne obrane i drugih postrojbi, kako Oružanih snaga Republike Hrvatske tako i pripadnika Slovenske vojske.

Vjerujem kako ovakve međunarodne vojne vježbe snažno doprinose podizanju sposobnosti za sudjelovanjem u združenim operacijama saveznika. Naša zajednička vježba doprinos je izgradnji dobrosusjedskih, prijateljskih odnosa ali i razvijanju sjevernoatlantskog savezništva“, zaključio je ministar Krstičević.

Ministrica obrane Republike Slovenije, Andreja Katič u svom je obraćanju ukupnu vojnu suradnju dvaju država ocjenila dobrom te izrazila vjeru kako će tako biti i u budućnosti. „Veseli me što je današnje vježba uspješno provedena.

Združene snage i združeni kapaciteti oružanih snaga rezultirali su zajedničkom uspješnošću, kako hrvatske, tako i slovenske vojske i doprinos su našim zajedničkim ciljevima“, rekla je slovenska ministrica obrane naglasivši kako joj je drago da se slovenska vojska od 2014. uključila u provedbu vježbe ŠTIT.

Nositelj vježbe ŠTIT 17 bila je Hrvatska kopnena vojska, uz sudjelovanje Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Zapovjedništva za potporu. U vježbi je sudjelovalo 638 pripadnika, od čega 600 pripadnika OSRH i 35 pripadnika Slovenske vojske te pripadnici MUP-a RH i Hrvatske kontrole zračne plovidbe. U svojstvu promatrača vježbu su pratili predstavnici Vojske Republike Makedonije i Oružanih snaga Talijanske Republike.

U okviru održavanja vježbe pripadnici OSRH su, već po tradiciji, sudjelovali u projektima pomoći lokalnom stanovništvu i lokalnoj zajednici. Tako su ove godine provedeni inženjerijski radovi na uređenju biciklističke staze u mjestu Vinkuran u dužini od 450 metara, uređen je protupožarni put koji povezuje mjesta Banjole i Vinkuran i sanirane su dvije deponije građevinskog materijala.

Foto:MORH/ J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hebrang: Tuđman nikad ne bi dozvolio Marakeški sporazum i tursku deklaraciju!

Objavljeno

na

Objavio

Andrija Hebrang veteran HDZ-a, bivši potpredsjednik vlade i ministar zdravstva gostovao je u Novom danu N1 televizije i komentirao aktualnosti.

Je li način, vrijeme i mjesto bilo dobro za otkrivanje spomenika Franji Tuđmanu?

Vrijeme je 19 godina prekasno, način je bio neobičan, a mjesto mislim da je dobro.

Kad govorite da je prekasno, u Zagrebu nismo našli način na koji imenovati trg…

Trg koji smo imenovali nije trg, nego nekakvo zaleđe. Ime predsjednika Tuđmana simbolizira cijelu hrvatsku neslogu, i Hrvata i građana Hrvatske, oko definicije njegove uloge, mandata i uloge u povijesti. Oni koji su željeli svoju državu su za Tuđmana, a oni koji nisu su protiv Tuđmana. Ja govorim svoje stajalište.

Zašto sam krenuo uopće u politiku? Jer sam razmišljao – od preko 1000 naroda u svijetu samo ih 200 ima svoju državu, pa zašto Hrvati ne bi bili među njima, pa da ne mogu kriviti nikoga za svoje pogreške, nego preuzeti svoju odgovornost.

To nisu u stanju svi ljudi, jer mi državu nismo imali jako dugo, pa ljudi nisu znali što zači. Tuđman je učinio taj korak, a njegove pogreške treba gledati prema okolnostima u kojima je to učinio.

Ja sam bio s njim od prvoga dana i mogu reći da su okolnosti bile takve da nitko na svijetu ne bi mogao učiniti ovo što je on učinio bez pogrešaka. U takvim okolnostima čovjek radi ono što je potrebno i ne može biti bez pogrešaka, jedna od pogrešaka koje mu se spočitavaju je pretjerana privatizacija.

Neki mu predbacuju da nije bio dovoljno demokrat. a ja postavljam protupitanje, dajte mi ijedan rat u kojem je demokracija bila vrhunska. U ratu ne možeš voditi savršenu demokraciju. U takvim okolnostima treba promatrati Tuđmana i njegovo djelo. Usporedite devedesete i ukupne uspjehe hrvatske politike.

Tuđman je imao strogo pravilo, za suradnike je birao ljude koji imaju nešto iza sebe, nije gledao čak niti političko opredjeljenje. Kao dokaz, ja sam bio jedini ministar u Vladi, koji nije bio član Saveza komunista.

Nije, dakle, gledao da izabere nekoga tko mu je sličan po uvjerenju, rekao je daj mi porijedlog, ali da kandidat ima barem tri stranice životopisa. To su bili ljudi koji su ginuli za svoj posao i tada smo mi u ratu pobijedili, zbrinuli preko 700.000 izbjeglica i prognanika, bez ikakvog deficita u proračunu.

Nakon rata smo popravili 200.000 srušenih stambenih objekata, izgradili 11 granatama srušenih bolnica i kad se vidi taj uspjeh, onda se mora reći Tuđman je bio pravi vođa u pravo vrijeme. Što se dogodilo u Zagrebu da u 19 godina nema svoga spomenika?

Pa dogodili su se političari, koji su bili žestoki protivnici Tuđmanu. Bandića su političke okolnosti natjerale da postavi spomenik sad, parlamentarna većina i koaliranje. Ima tu puno neiskrene podrške Tuđmanu, ali on ostaje u povijesti kao čovjek koji je napravio državu.

Zašto je na otkrivanju spomenika bilo malo ljudi?

Zato što je spomenik izazvao kontroverznu situaciju. Moram reći da sam ja u par dana promijenio svoj stav. Prvo sam bio šokiran, jer niti sliči na Tuđmana i čini mi se da je uvijen u nekakvu istočnjačku halju, ali kad vidite da je autor spomenika Kuzma Kovačić, nije on reproduktivac, nego on daje svoju emociju o Tuđmanu i kad sam gledao taj spomenik, onda sam shvatio što je autor time htio reći.

Prikazao je Tuđmana kao čovjeka s rukom na srcu, uspravnog i ponositog, ali na vjetru političkih zbivanja. Na vjetru i u uzburkanoj i nenormalnoj situaciji, on stoji uspravno i drži ruku na srcu.

Kuzmi Kovačiću je to treći Tuđman i to je možda krivo, jer umjetnik na neki način ispuca svoju unutarnju energiju i pitanje je može li mu treći biti kao prvi. Puno ljudi, naravno, ne razmišlja na taj način, gleda je li sličan, ima li nos ili naočale, a ja mislim da je bitna poruka i da je napokon u glavni grad Hrvatske došao s 19 godina zakašnjenja.

Je li danas u politici Vlade HDZ-ovo autentično nasljeđe Tuđmana?

Nažalost ne. Tuđman je u narodu još uvijek pojam kakav je bio i kakav će ostati. Kad bi HDZ slijedio tragove Tuđmana, imao bi dvaput više podrške nego sad. Skrenuo je s desnog pravca previše prema sredini. Tuđman nikad ne bi dozvolio ni Marakeški sporazum, ni tursku deklaraciju, jer to je protiv interesa Republike Hrvatske.

Njemu je, ujutro kad bi ustao, jedina misao bila – što mogu učiniti za interes Republike Hrvatske. To može osjetiti onaj tko je bio u tom pokretu, onaj koji nije ne može. Da je HDZ ostao dosljedan svom stavu i štitio hrvatske interese, bio bi neprikosnovena stranka Hrvatske i ona bi bila uspješnija i bogatija.

Sad je HDZ na tridesetak posto potpore. Bi li Hrvatska na tim principima Tuđmana iz devedesetih danas bila izolirana zemlja?

Ne bi bila izolirana zemlja, jer Tuđman je taj koji je hrvatsku skrenuo prema zapadnim integracijama, on je krenuo i prema Europskoj zajednici i prema NATO-u. Hrvatska je postala članica i Svjetske trgovinske organizacije i Vijeća Europe, bio je izrazito internacionalno, ali zapadno orijentiran, ali uz zaštitu nacionalnih interesa.

To te ne isključuje od integracija, dapače, još te više cijene, jer svaki narod ima pravo braniti svoje. Migracije, s druge strane, nisu svjetske zavjere, mislim da su nažalost posljedica onoga što se u demografiji danas događa. Narod koji nestaje ima pravo sam birati tko će se tu naseliti, ja želim one koji će poštovati moju tradiciju i zakone, onoga tko mi stručno odgovara, a ne nekontrolirane masovne horde ljudi koji se neće ovdje snaći i neće koristiti.

Kako onda tumačite to da je svega stotinjak migranata, od tisuća koje su prošle kroz zemlju, tražilo azil i žele ostati u Hrvatskoj?

Dva su razloga, jedan ljudski razlog je to što je velik dio tih migranata zapravo ekonomski migranti i njih ne zanima hrvatski standard nego njemačiki, a oni koji na njihovom transportom strahovito mnogo zarađuju, slabo će zaraditi u Hrvatskoj u odnosu na Njemačku. To su objektivni razlozi. Tu ima puno i političkih razloga, jer Hrvatska nije u Schengenu, može se postaviti barijera za kretanje po Europi, mislim da je Hrvatska sljedeća na redu, kad će Europa konačno svoje granice kontrolirati, ne zatvoriti, nego kontrolirati.

Ne stvara li se umjetno mit u kojem se migranti proglašavaju velikom opasnošću?

Migranti jesu velika opasnost, jer su to ljudi koji će popuniti demografsku prazninu, ali bez puno našeg izbora. Ako dobijete ljude koji imaju sasvim drugo civilizacijsko nasljeđe, ne njihovom krivicom, nego je potpuno nemoguća civilizacijska prilagodba.

U Marakeškoj deklaraciji daje se prava migrantima, ali nema nijedne jedine rečenice o obvezama. Da je samo jedna rečenica u kojoj stoji da se obvezuju da će poštivati zakone zemlje u koju dolaze, ne bi bilo problema. Pomno sam ju proučio, mnoge točke počinju s we commit, što znači obvezujemo se, ali postoje tri članka koji počinju izrijekom riječi we will implement, mi ćemo primijeniti. Nema dileme oko prijevoda, mi ćemo primijeniti sve.

Zašto Vlada inzistira na potpisivanju Marakeške deklaracije?

To je kasapljenje državne politike, a koju je Tuđman strahovito poštovao. Kad gledate kakve uvjete koje su nam postavljali, svaki domoljubni čovjek sa svojim sugrađanima bi tako reagirao.

Kako vidite taj gotovo tinjajući sukob i oštre kritike iz Ureda predsjednice Republike?

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović vodi, što je očito naučila i naslijedila od Tuđmana, suverenističku politiku i ne slaže se s politikama koje od toga odstupaju. To je politika svih zemalja koje su svjesne što znači urediti svoje dvorište. Predsjednica je apsolutno suverenista i kroz svoju prizmu promatra sve što se u to ne uklapa sasvim opravdano kritizira. Domoljublje je osnovna energija koja pokreće narod, taj dug domoljublja nije uperen protiv drugoga, cijenim svoje, poštujem tuđe. Mislim da će joj to donijeti drugi mandat.

Što mislite o Zoranu Milanoviću? Hoće li imati podršku ljevice za predsjedničku utrku?

Ljevica se, zahvaljujući svojoj desetljećima lošoj politici, raspala. Njihov problem je kako nametnuti pojedinca na mjesto predsjednika države. Svako malo izvlače nekoga tko bi mogao biti kandidat. Milanović je izlaz za nuždu, on nema nikakve šanse, čovjek koji nas je u svom mandatu posvadio s Njemačkom zbog zaštite udbaških osuđenika. Kako može takav čovjek, koji svoje stavove i principe stavlja ispred države? Naravno da ne može takav čovjek pobijediti.

Neki kažu da bi Vladi s njim bilo lakše.

Bilo bi Vladi lakše, njemu to ništa ne predstavlja, on će se prilagoditi. On je prilagodljiv političar, znači beskoristan, i sigurno bi u tom slučaju bio Vladi otpor. Ali Vlada upravo zahvaljujući predsjednici, i politika HDZ-a dobivaju krila i mislim da ne dolazi u obzir da joj se ne da podrška za sljedeći mandat.

 

Višnja Starešina: Tuđman i Orban kao mainstream naroda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kovač: Deklaracija o položaju Hrvata neće zaoštriti odnose Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) u ponedjeljak je izjavio da se Hrvatska saborskom Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, o kojoj će se raspravljati u srijedu, ne upleće u unutarnje odnose BiH niti će zaoštriti odnose dviju država.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka Sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Kovač, dodavši da dvije zemlje imaju vrlo razvijene odnose.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u Hrvatskom saboru”, kaže Kovač.

Jedna od ideja dokumenta jest i da se pošalje snažna poruka da se i od hrvatskih institucija očekuje da promiču ispunjenje obveza vezanih uz provedbu Ustava BiH.

“To znači da država mora biti funkcionalna i da mora jamčiti ravnopravnost svih triju ustavotvornih naroda i svih građana, tako i Hrvata, u BiH. Samo s ravnopravnošću svih triju naroda je moguće da država bude funkcionalna, stabilna i da napreduje”, kazao je Kovač.

Bude li nestabilna, dodao je, za to će i Hrvatska imati odgovornost jer je potpisnica sporazuma iz Daytona.

Nekulturno je da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika

Na pitanje hoće li se Deklaracijom tražiti izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva BiH, Kovač je odgovorio da je Hrvatska dužna promicati ispunjenje obveze provođenja Ustava.

“Način na koji će to kolege u BiH urediti je stvar Parlamentarne skupštine BiH, a Hrvatska je dužna ukazati na to da je apsolutno neprihvatljivo i nekulturno da Bošnjaci biraju predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH”, rekao je Kovač.

On je uvjeren da će u toj Deklaraciji biti pronađena dobra formula i da će se u konačnici poštivati ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

“Hrvatska mora svoju ulogu potpisnice Daytona konzumirati jer to nije pravo nego obaveza, a obveze se moraju ispunjavati”, poručio je Kovač.

Komentirajući oštru poruku trojice bivših visokih predstavnika u BiH koji su nedavno upozorili EU da se Hrvatska miješa u unutarnje poslove BiH, Kovač je rekao da se “oni imaju pravo javljati kao i svatko drugi”.

“S tim da oni imaju pravo na mišljenje, a Hrvatska ima obavezu”, zaključio je.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari