Pratite nas

Reagiranja

Provesti presude i prekinuti diskriminaciju Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Nakon što je Europski sud za ljudska prava 5. lipnja 2018. objavio presudu u predmetu Vrhbosanska nadbiskupija protiv BiH, koja se odnosi na propust vlasti Županije Središnja Bosna i FBiH glede imovine u Travniku, Vrhbosanska nadbiskupija uputila je izjavu, javlja KTA.

Izjavu Vrhbosanske nadbiskupije prenosimo u cijelosti:

Zbog općeg interes društva, pravičnosti i utvrđenih činjenica, te upita medija, jasnoće i istinitosti informiranja, a i zbog već dvadeset godina praktično dokazanog nemara i nedovoljnog angažmana nadležnih razina vlasti da se provede Odluka Doma za ljudska prava CH/02/92628 od 9. svibnja 2003., s nakanom da se dokine sudski utvrđena diskriminacija Vrhbosanske nadbiskupije kad je riječ o imovini u Travniku, i sve u svjetlu novih pritisaka izvršne vlasti na pravosudne institucije, izjavljujmo: Utemeljujući Nadbiskupsku gimnaziju u Travniku godine 1882., Vrhbosanska nadbiskupija doprinijela je razvoju modernog školstva i udarila prve temelje visokoškolskom obrazovanju u našoj zemlji.

Travnički Zavod ostao je matrica za današnje katoličko školstvo u BiH. Vrhbosanska nadbiskupija, u vezi s presudom Doma za ljudska prava iz 2003., Rješenja Ustavnog suda iz 2012., pravomoćnom presudom Općinskog suda u Travniku iz 2017., i najnovijom presudom Europskog suda za ljudska prava, te i drugim presudama, stajališta je da treba poštivati vladavinu zakona, odvojenost sudske, izvršne i zakonodavne vlasti, zaštititi privatno vlasništvo te poštivati Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju Crkva i vjerskih zajednica u BiH.

Sudski je dokazano da su nadležne vlasti u Travniku nejednako postupale prema vjerskim zajednicama kad je riječ o povratu na korištenje otete imovine, i na taj način diskriminirale Katoličku Crkvu (Vrhbosansku nadbiskupiju). Provođenje pravomoćne presude i presude Europskog suda za ljudska prava jedini je put da se ta diskriminacija, utvrđena prije 15 godina, napokon, ukine.

Društvena zajednica u Travniku ne zaslužuje, da zbog neprovođenja sudskih presuda, i nedovoljnog angažmana svih razina vlasti u tom gradu, bude u javnosti “opečaćena” takvim postupanjem. Većina dobronamjernih i vjerujući ljudi u Travniku želi da se privatna zgrada i imovina Vrhbosanske nadbiskupije vrati na korištenje, na isti način kako je učinjeno prema Islamskoj zajednici i Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, i da se nakon nemilog rata grade mostovi suživota i boljitka.

Zbog višegodišnjeg neprovođenja presuda neopravdano se i manipulativno optužuje Vrhbosansku nadbiskupiju za segregaciju, netoleranciju i projekt “dvije škole pod jednim krovom”. Zbog takvog postupanja Europski sud je dosudio i nadoknadu za nematerijalnu štetu u korist Vrhbosanske nadbiskupije.

Glas razumnosti jasno govori da javna institucija ne može biti i ostati u privatnom objektu, bez sporazuma i naknade. Dužnost je javnih institucija (osnivača) osigurati javnim ustanovama prostor i humane uvjete za djelovanje.

Projekt obnove sjemeništa i Škole u Travniku, koja je utemeljena 1882., te obnova rad 1997. godine, jedan je od temeljnih projekta kojim se Katolička Crkva protivi najbrutalnijim posljedicama rata, te je veliki doprinos povratku protjeranih na svoja stoljetna ognjišta.

Zato je naša škola i multietična, te je svojim programom postala prepoznatljiva i preko granica naše domovine. Smatramo da je naš model katoličkih škola prihvatljiv za novo školstvo u BiH. Svaki pokušaj, javni ili skriveni, korištenja i politizacije učenika, i škole, je neprimjeren i nazadan.

Formalno iskazani pritisak na pravosudne osobe u Travniku, pa i reakcija druge strane ne pripada zakonskoj prihvatljivosti i ima za cilj zadržavanje diskriminirajućeg stanja, odnosno opstrukciju pravosnažnih presuda i odluka. Svugdje na svijetu je nužna odvojenost izvršne i sudske vlasti, a osobito u našoj poratnoj sredini, i taj odnos mora biti lišen stranačkih i osobnih interesa i pozicija.

Stoga tražimo od Tužiteljstva BiH da, proširi istragu koja se već vodi po ovom predmetu, i uključi u spis najnovije, izravno i neprimjereno uplitanje pojedinaca iz izvršne vlasti u sudske procese, te sve one koji pokušavaju političkim pritiscima kroz reviziju poništiti pravosnažne presude.

Vrhbosanska nadbiskupija smatra da Vrhovni sud Federacije BiH treba postupak revizije voditi na transparentan i zakonit način, lišen bilo kakvih pritisaka i urgencija, ne samo stranaka u postupku, nego i svih onih službenih osoba koje su se na neprimjeren i nezakonit način, samoincijativno, učinile strankom u postupku, a to formalnopravno ne mogu biti.

Očekujemo – a u više navrata i na vrijeme smo informirali i osnivača MSŠ Travnik – da kroz razdoblje ljetnog raspusta, Županijska skupština, u suradnji s Vladom Županije Središnja Bosna, osigura adekvatan smještaj i nesmetan početak nove školske godine.

O posljedicama presude, u više navrata informirali smo pisanim putem i tijekom službenih sastanaka, izravno i Premijera i Parlament županije i Načelnika Općine i Općinsko vijeće, ovlaštene osobe MSŠ Travnik, i preko Ureda Visokog predstavnika i OSCE-a.

Vrhbosanska nadbiskupija ne snosi nikakvu odgovornost što spomenuta tijela vlasti kroz dva desetljeća nisu učinila potrebno da se izgradi nova škola, za koju je – valja istaknuti – Vrhbosanska nadbiskupija ustupila zemljište. Analizom proračuna Vlade ŽSB i Općine Travnik kroz proteklih desetak godina, te evidencijom podizanih kredita, dužnost je spomenutih vlasti, odgovoriti građanima Travnika zašto među podignutim kreditima, kako županijske tako i općinske razine, nisu planirana sredstva za daljnju gradnju škole, premda su pojedini poslanici to izričito tražili!

Na kraju, pozivamo sve dobronamjerne ljude, svih vjera i nacionalnosti da kao vjernici svojim djelovanjem, bilo da vršimo javne službe, ali u svakodnevnom postupanju, svojim odlukama i činjenjem budemo na strani pravde, poštivanja zakona i gradnji potrebnog pomirenja i suživota na dobrobit svih žitelja naše zemlje.

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: BiH je kršila prava Vrhbosanske nadbiskupije

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Reagiranja

Krstičević: Školski brod Jadran vlasništvo je RH i neraskidivi dio hrvatske pomorske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Povodom izjave ministra obrane Crne Gore Predraga Boškovića tijekom obilježavanja 85. obljetnice školskog broda Jadran o ostanku spomenutog broda pod zastavom Crne Gore, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske dostavlja reagiranje potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH Damira Krstičevića:

“Školski brod Jadran vlasništvo je Republike Hrvatske i neraskidivi dio hrvatske pomorske povijesti. Hrvatska će poduzeti sve legitimne korake kako bi spomenuti brod bio vraćen pod hrvatski stijeg, a od Crne Gore očekuje provedbu dogovora o sukcesiji i poštivanje međunarodnog prava.

Kao izraz dobre volje u kontekstu dobrosusjedskih odnosa, Republika Hrvatska pristala je na mogućnost zajedničkog korištenja ŠB Jadran u svrhu školovanja kadeta obiju zemalja.

Međutim, matična luka ŠB Jadran može biti isključivo luka u Splitu, kao što je to bilo do 1990. godine kada je taj brod odvezen u Boku Kotorsku na remont, ali nikada nije vraćen”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević.

 

U Tivtu svečano obilježena 85. godišnjica školskog broda ‘Jadran’, ministar obrane CG neizravno poručio Hrvatskoj: ‘Jadran’ ostaje u Crnoj Gori

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

HNS-a BiH uputio podršku novinarki Gloriji Lujanović

Objavljeno

na

Objavio

Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnoga vijeća HNS-a BiH uputio je podršku novinarki Gloriji Lujanović koja je u posljednje vrijeme izložena napadima zbog njezinih tekstova o zločinima u ratu nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.

”Odjel za medije Glavnoga vijeća HNS-a izražava podršku kako gospođi Lujanović, tako i svim novinarima i novinarkama, kao i općenito svim javnim djelatnicima u BiH koji su izloženi govoru mržnje, pritiscima i prijetnjama bilo koje vrste zbog toga što savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao.

Svaki javni djelatnik, kao i svaka osoba koja se bavi javnim poslovima i javno istupa može i treba biti predmet javnih reakcija i prosudbi njenoga djelovanja, ali nitko, pri tom, nema pravo javno koristiti govor mržnje te prijetiti nasiljem bilo kome”, navodi se u HNS-ovom priopćenju za javnost.

Dodaje se kako je sloboda govora jedno od temeljnih ljudskih prava, a slobodni mediji neizostavan korektiv svih oblika društvene devijantnosti i sredstvo izgradnje društvenog povjerenja i solidarnosti.

Navodeći kako je za svako demokratsko društvo podjednako je štetno kako ograničavati medijske slobode, napadati novinare i prijetiti im, tako i zloupotrebljavati medije i u ime novinarskih i medijskih sloboda širiti govor mržnje u javnom prostoru, pozvali su mjerodavna državna tijela i službe da poduzmu zakonom propisane mjere kako bi se ograničio i suzbio govor mržnje na društvenim mrežama i u bh. medijima.

Podršku novinarki uputila je i Hrvatska republikanska stranka.

”Smatramo sramotnim kako niti jedna od nevladinih udruga i institucija koje se bave zaštitom slobode izražavanja i zaštite slobode, prava i odgovornosti novinara, kao i zaštite ljudskih prava ne smatra shodnim stati u obranu svoje kolegice”, navodi HRS dodajući kako je Lujanović, koja je u više navrata pisala i obrađivala problematiku zločina Armije BiH, radila poštujući maksimalno sve postulate novinarske struke.

”Očigledno, u BiH mora postojati selektivna istina i teme koje se ne smiju obrađivati, a oni koji bi se usudili o nekim temama i pisati, moraju to činiti po unaprijed definiranim istinama, napisanima u tko zna kojim uredima u Sarajevu”, navodi se.

HRS dodaje kako se ”u tom svjetlu treba gledati i izostanak bilo kakve reakcije od strane udruženja za zaštitu novinarske struke, udruženja za slobodu govora, međunarodnih institucija i dr”. ”Svi su oni financirani kako bi promovirali i propagirali selektivnu istinu i, očigledno, dobro rade svoj posao”, navodi HRS.

 

U Bošnjačkim medijima javno pozivaju na linč bh. novinarke Glorije Lujanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari