Pratite nas

Pregled

Prva hrvatska medalja u Riju: Josip Glasnović zlatni u trapu!

Objavljeno

na

Sad će biti velika fešta u mojoj Dubravi, kladio sam se sa svima da ću uzeti medalju, a dolazim sa zlatom – kazao je novi olimpijski pobjednik u trapu Josip Glasnović.

Glasnović je nakon dodatnog raspucavanja u finalu bio uspješniji od Talijana Giovannija Pelliela sa 17-16. Ovime je Glasnović “naslijedio” drugog hrvatskog reprezentativca Giovannija Cernogoraza, koji je prije četiri godine u Londonu bio zlatni u ovoj disciplini.

Cernogoraz je tada do zlata stigao također u raspucavanju i to protiv još jednog Talijana, Massima Fabbrizija. Cernogoraz je u Riju završio kao deveti sa 116 pogodaka u kvalifikacijama.

– Da, zlato ostaje u Hrvatskoj, očito nam odgovaraju Talijani u finalnomraspucavanju. Današnji dan je bio jako dugačak, drugi dio kvalifikacija sam završio kao drugi, a dobro sam se osjećao u finalu. Nisu mi smetali vjetar ni malo slabija vidljivost, bio sam iznimno koncentriran, toliko da nisam ni shvatio da je i Talijan promašio dva hica u finalnoj seriji – kazao je Glasnović.

Nakon 15 zadanih meta u finalu oba strijelca su imala po 13 pogodaka, pa se krenulo udodatno raspucavanje gdje je više živaca imao Glasnović. Iako je bio u nezavidnom položaju, jer je pucao kao drugi, te je znao da mu promašaj odnosi zlato, Glasnović je u prve tri serije odgovorio na pogotke Pelliela, a kada je iskusni Talijan u četvrtoj seriji promašio, Glasnović je iskoristio priliku i pogodio najveći uspjeh u karijeri u svom drugom olimpijskom fiinalu nakon što je u Pekingu 2008. godine bio peti.

– Jako mi je pomoglo iskustvo tog prvog finala iz Pekinga, zato sam bio smiren.

Ove godine sam stvarno u dobroj formi, imam srebro sa Europskog prvenstva, a sada je stiglo i zlato. Ne očekujem da će mi ovo zlato promijeniti život, možda samo da nađeno nove sponzore. Mi strijelci smo jako skromni – kazao je prvi hrvatski medaljonoša na Igrama u Rija.

Josipov stariji brat Anton također je vrstan strijelac i bio je šesti u finalu trapa u Londonu, a braća sami financiraju svoje pripreme i nemaju čak ni trenera.

I na kraju bizaran je podatak da je Josip Glasnović bio trajno oslobođen od služenja vojnog roka zbog slabijeg vida, sa 17 godina je ozlijedio oko i to ono oko na koje cilja i na koje je naciljao zlato u streljani Deodoro.

Svrgnuti “vladar” Giovannni Cernogoraz zapeo je na devetom mjesecu na kvalifikacijama, ali je sretan što zlato ostaje u Hrvatskoj.

– Vidio sam nakon prvih hitaca da je smiren i da može do zlata. Naravno da mi je drago što me nasljeđuje moj kolega iiz reprezentacije i što smo zadržali niz velikih uspjeha u trapu. Šteta što na Olimpijskim igrama nema ekipnog natjecanja u trapu – kazao je

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari