Pratite nas

Herceg Bosna

Prva konvencija hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Skupu je nazočilo je više tisuća branitelja i stradalnika te gostiju a u zaključcima Konvecije poručili su ‘svima kojima dostojanstvo hrvatskih branitelja i Domovinskog rata ne znači ništa’ da takav odnos neće tolerirati.

Iako bilo najavljeno obraćanje predsjednika Sabora Josipa Leke ono je izostalo, a nazočni su velikim neodobravanjem i zvižducima popratili ministra branitelja Predraga Matića.

Ovacije su pak dobili Joe Šimunić, Marko Perković Thompson, vukovarski Stožer i general Mladen Markač. Na spomen Šimunićevog imena nekolicina je i povikala ‘Za dom spremni’, ustaški poklič zbog kojeg je i FIFA kaznila tog igrača neigranjem na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

I. Konvencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

‘Svjedoci smo dugogodišnjeg lošeg gospodarenja hrvatskom državom, rasprodaje nacionalnih dobara, osiromašenja hrvatskog naroda kao i stigmatizacije hrvatskih branitelja i ukidanja stečenih prava, no u ovom trenutku izjavljujemo da je dosta’, jedan je od zaključaka prve Konvecije hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koja se u petak održala u Zagrebu.

Skupu je nazočilo više tisuća branitelja i stradalnika te gostiju a u zaključcima Konvecije poručili su ‘svima kojima dostojanstvo hrvatskih branitelja i Domovinskog rata ne znači ništa’ da takav odnos neće tolerirati.

Branitelji i stradalnici traže da sva prava o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji stoje u okviru Zakona o hrvatskim braniteljima, da se u školskom sustavu Domovinski rat prikazuje na istinit i dostojanstven način. Zahtijevaju procesuiranje ratnih zločina nad hrvatskim narodom i reviziju oproštenih zločina, naplatu ratne štete od agresora te poručuju i da više nikome neće dozvoliti uhićenje heroja Vukovara.

‘Inzistiramo da naša djeca imaju pravo na odgoj i obrazovanje i rad u skladu s tradicionalnim vrijednostima i svjetonazorima hrvatskog naroda’, poručili su.

Hrvatski branitelji branit će vrijednosti obitelji kao temelj i stup svakog društva, stoji u zaključcima koje je pročitao predsjednik Zbora gardijskih brigada Ante Deur, a oni su prihvaćeni s veliki obobravanjem nazočnih. Konvenciji hrvatskih branitelja u prepunoj dvorani Lisinski nazočili su i brojni gosti i državni dužnosnici te političari i javne osobe od kojih se nitko nije obratio skupu osim izaslanika zagrebačkog nadbiskupa.

Među gostima bili su i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, potpredsjednik zagrebačke gradske skupštine Davor Bernardić i drugi.

Na skupu su govorili mnogi stradalnici i branitelji koji su istaknuli sve vrijednosti i važnost pobjede u Domovinskom ratu, ali i sadašnji, prema njihovim riječima, loš odnos države, društva i medija prema Domovinskom ratu i braniteljima.

Posebno kritičan bio je predsjednik udruge 100 postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Đuro Glogoški koji je i sadašnju i prethodnu vlast optužio za sustavno omalovažavanje branitelja i smanjenje njihovih zakonskih prava.

Inače, pripadnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata u Lisinski su došli s mnoštvom zastava i obilježja svojih postrojba, te s hrvatskim zastavama. (M.G./Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

O povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a govorit će se budućim generacijama

Objavljeno

na

Objavio

Bivši pripadnici oklopnih postrojbi HVO-a i HV-a u nedjelju su ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja za sve poginule i nestale hrvatske branitelje.

Vijence je položilo izaslanstvo općine Tomislavgrad načelu na načelnikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ), predstavnici Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a i HV-a.

Inače, već treću godinu organizira se susret tenkista iz sastava tomislavgradske brigade “Kralj Tomislav”, 1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić, Brigade Rama, Brigade dr. Ante Starčević – Uskoplje, Brigade Petar Krešimir IV – Livno, Brigade Eugen Kvaternik – Bugojno, pukovnije Hrvoje Vukčić Hrvatinić – Jajce, Kupreške bojne, a susretu su nazočili i veterani oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

– Obilježavanje i druženje tenkista je garancija da će se o povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama – kazao je okupljenima predsjednik Udruge tenkista HVO- Hercegbosanske županije Josip Čerdić – Jimmy.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, nazočni su druženje nastavili u Sportsko rekreativnom centru “Šumarska kuća” u Grlima pored Tomislavgrada gdje je priređen sportski program.

Susret tenkista organizirali su bivši tenkisti iz sastava brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, a susret se odvijao pod pokroviteljstvom Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati