Pratite nas

Povijesnice

Prva pobjeda nad velikosrpskim agresorom u BiH

Objavljeno

na

Operacija “Lipanjske zore” je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine. Akcija je trajala od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. godine. To je prva pobjeda nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini. Operacijom “Lipanjske zore” oslobođena je dolina rijeke Neretve, a na nekim mjestima (poput Ošanjića kod Stoca) združene hrvatske snage su izbile na današnju liniju razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

 hujdur-8U operaciji “Lipanjske zore” sudjelovalo je više od 6000 hrvatskih vojnika.Sudjelovali su pripadnici HV-a, HVO-a i HOS-a, kao i postrojbe policije iz općina Mostar, Čapljina i Stolac te jedna bošnjačka dobrovoljačka postrojba. Zapovjednik južnog bojišta bio je general Janko Bobetko.

Protiv četiri korpusa JNA

Na području Hercegovine od rujna 1991. godine djelovala su čak četiri korpusa JNA, a od tih korpusa posebno su bili aktivni Užički, Titogradski i Bilećki korpus koji je poslije postao Hercegovački korpus VRS-a. Cilj im je bio prijelaz preko Neretve i prodor k Jadranskom moru u čemu, ipak, nisu uspjeli, piše Večernji list. Predvodio ih je general Momčilo Perišić.

Dana 7. lipnja 1992. godine pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, zapovjednika Južnog bojišta i zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar pukovnika Jasmina Jaganjca, počela je operacija “Čagalj”.

U ovoj akciji je diverzantski vod bojne Grude potpomognut postrojbama brigada Knez Domagoj Čapljina, pukovnija Kralj Tomislav, 7. bojna, 8. bojna i 9. bojna Općinskog stožera HVO-a Mostar, bojna Stolac, bojna Neum, satnija Ravno, bojna Ljubuški, bojna Čitluk i bojna Imotski, probio neprijateljske bunkere u Ševaš Polju i potisnuo agresora prema Gubavici i Domanovićima.

Ukupno tijekom prvih dva dana poginulo je 10 pripadnika HV-a. Gubici protivnika nisu poznati. Sutradan, 8. lipnja 1992. od srpskog je agresora oslobođeno područje Čapljine u čemu posebnu zaslugu imaju postrojbe HVO-a iz Čitluka, Gruda, Ljubuškog i Čapljine te vojnici 4. gardijske brigade HV-a i 156. brigade HV-a…

(Dio teksta iz današnjeg izdanja večernjeg lista)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1994. ustrojen 1. Hrvatski gardijski zdrug

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Franjo Tuđman donio je 25. veljače 1994. zapovijed o ustrojavanju 1. hrvatskoga gardijskog zbora združenu postrojbu višenamjenskog karaktera sa zadaćama: osiguranja predsjednika i najviših dužnosnika, obnašanja državničko-ceremonijalnih radnji, ali i najelitniju postrojbu Hrvatske vojske, 1. hrvatski gardijski zdrug, piše HRT

Zdrug je osmišljen kao specijalna vojna postrojba za obavljanje posebnih i najsloženijih borbenih zadaća u svim uvjetima.

Okosnicu Zdruga činila je dotadašnja Specijalna postrojba Ministarstva obrane Bojna “Zrinski”, a u njega su ušle i 8. lakojurišna brigada Vojne policije te Specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojna “Matija Vlačić”.

Zapovjednik zdruga, general Miljenko Filipović obuku je organizirao za sve oblike specijalnog borbenog djelovanja na kopnu, u vodi i iz zraka.

Unutar zdruga osim pješaštva, djelovalo je oklopništvo, topništvo, padobranska bojna, a u sastavu su imali transportne i lake borbene helikoptere.

Dio zapovjedništva vojnička znanja stekao je u francuskoj Legiji stranaca pa su u obuci zdruga korištene metode te postrojbe i drugih zapadnih vojski nadopunjavane vlastitim iskustvima iz Domovinskog rata, ponajprije na Commando tečajevima.

Istodobno zdrug je imao vrlo važnu napadačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez, od kojih su neke izvodili u ekstremnim klimatskim uvjetima.

Iako je u operaciji Maestral poginuo dozapovjednik postrojbe Ante Šaškor, a po drugi puta ranjen zapovjednik Filipović te zapovjednici bojni, pripadnici Zdruga uspješno su obavili sve zadaće.

Postrojba je u mirnodopskom razdoblju nastavila sa specijalističkim obukama, a visoki časnici zapadnih vojski bili su impresionirani viđenim tijekom brojnih posjeta.

Ipak 1. hrvatski gardijski zdrug neočekivano je ugašen u ožujku 2000. odlukom tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića.

U medijima su prikazani kao „Tuđmanovi pretorijanci“, opasna postrojba spremna izvesti vojni udar na legalno izabranu vlast, čime se pokušala opravdati odluka o gašenju najelitnije i najprespektivnije postrojbe Hrvatske vojske.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1990. dr. Franjo Tuđman izabran za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Dana 25. veljače 1990. završen je Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice, a za predsjednika HDZ-a izabran je budući prvi predsjednik Hrvatske i „otac domovine“ dr. Franjo Tuđman.

Dva mjeseca nakon toga HDZ pobjeđuje na prvim višestranačkim izborima i postaje čovjek koji će povesti hrvatski narod u borbu za slobodu.

Samo dva mjeseca uoči prvih demokratskih višestranačkih izbora, nakon 45 godina komunističkog totalitarizma, jednoumlja i represije, održan je osnivački sabor stranke koja je najsnažnije obilježila borbu za hrvatsku samostalnost – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Stranački izaslanici iz Hrvatske i cijelog svijeta – njih ukupno 1760 – za predsjednika su izabrali utemeljitelja stranke dr. Franju Tuđmana.

Na Saboru su u svojstvu gostiju nazočili konzuli SAD-a, Francuske, Italije i ondašnjeg SSSR-a te predstavnik kanadskog veleposlanstva. Ukupno je bilo 297 promatrača, 320 gostiju i 54 predstavnika različitih medija.

Režimska komunistička glasila, između ostalog i Televizija Zagreb (danas HTV) na čelu s direktorom Goranom Radmanom, na sva zona su se raspisala o „ustaškom saboru“. Takav medijski govor rabljen je posebno zbog povijesnih hrvatskih zastava koje su se tada prvi put javno pojavile u glavnom gradu Hrvatske nakon 1945.

Do tada je 45 godina nošenje hrvatske trobojnice sa hrvatskim grbom bilo krivično kažnjivo djelo, a radi takvog prekršaja tisuće nevinih Hrvata su završavale na teškim robijama, piše narod.hr

Na Prvom saboru HDZ-a hrvatske trobojnice su prvi puta ponosno podignute visoko u zrak kao znak nadolazeće hrvatske slobode, ali i otpor otvorenim prijetnjama Srba na rat i istrebljenje Hrvata, a koje su svakodnevno dolazile iz Beograda

Mladen Pavković: Na I. općem saboru HDZ-a ljudi su plakali od sreće

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari