Pratite nas

Hrvatska

Prva samostalna gađanja hrvatskih pilota helikopterima Kiowa

Objavljeno

na

Prva samostalna taktička borbena gađanja i raketiranja posebno su bila iščekivana i od američkih instruktora letenja zbog iznimnih pogotaka u mete koje su hrvatski piloti izveli uz njihovo vodstvo prije nepuna dva mjeseca.

I ovog puta Tablice pogotaka hrvatskih pilota ostale su visoko popunjene u rubrikama izvrsnosti.

Piloti Eskadrile helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) Oružanih snaga RH (OS RH) iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku proveli su od 12. do 17. rujna 2017., na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” na Slunju prva taktička borbena gađanja i raketiranja iz helikoptera OH-58D Kiowa Warrior.

Nakon uspješno izvedenih borbenih gađanja i raketiranja pod vodstvom američkih instruktora u kolovozu ove godine, kada su korištene puškostrojnice 12,7 mm i nevođena raketna zrna Hydra 70 mm, ovo su prva taktička borbena gađanja i raketiranja koju su hrvatski piloti izveli samostalno koristeći također puškostrojnice 12,7 mm i nevođena raketna zrna Hydra 70 mm, ali i s novim elementima gađanja i raketiranja trenažnim laserski vođenim raketama Hellfire te iz osobnog naoružanja pucajući iz helikoptera na mete iz puške Heckler-Koch G-36CV, s naglaskom na sve radnje i postupke posade u helikopteru OH-58 D Kiowa Warrior.

Uloga američkih timova ovog puta bila je isključivo ocjenjivanje i vrednovanje pogotaka sa zemlje i analiza snimaka iznad prednjih helikopteskih snimača glasa i videa za pozicije: pilot i posada kao cjelina (pojedinačno za svakog pilota na lijevom i desnom sjedištu te ukupno posadu koju također čine dva hrvatska pilota).

Između ostalog, ocjenjivala se efikasnost, brzina, točnost i broj naleta iz kojih su ostvareni pogodci na ciljeve, a gađanja i raketiranja provedena su u dnevnim i noćnim uvjetima.

Također, ocjenjivanje je uključivalo i zasebne rezultate iz sve četiri vrste naoružanja kojima su piloti izvodili gađanja i raketiranja. Cijeli proces od prilaska i uočavanja cilja, gađanja i raketiranja, navođenja drugog helikoptera i izvedbe napada dio je procedura i taktičkih postupaka osposobljavanja hrvatskih letačkih posada za provedbu specijalnih operacija.

Prva samostalna taktička borbena gađanja i raketiranja posebno su bila iščekivana i od američkih instruktora letenja zbog iznimnih pogotaka u mete koje su hrvatski piloti izveli uz njihovo vodstvo prije nepuna dva mjeseca.

I ovog puta Tablice pogotaka hrvatskih pilota ostale su visoko popunjene u rubrikama izvrsnosti.

Nakon taktičkih borbenih gađanja i raketiranja hrvatski piloti ulaze u završnu fazu osposobljavanja za instruktore letenja na helikopterima OH-58D Kiowa Warrior, a završetkom preostalog dijela obuke  dobit će certifikate o potpunoj osposobljenosti za samostalnu provedbu svih vrsta obuke te će dalje kao obučavatelji nastaviti samostalno obučavati ostale hrvatske pilote, a jednako vrijedi i za zrakoplovno-tehničko osoblje.

Nakon stjecanja osposobljenosti za instruktore, hrvatskim pilotima predstoji još faza osposobljavanja za probne pilote nakon čega prestaje i sudjelovanje američkih instruktora u obuci na Kiowama.

Taktička borbena gađanja i raketiranja bila su i nova prilika za potvrdu obučenosti zrakoplovnih tehničara u opsluživanju helikoptera borbenim sredstvima te radu u borbenim uvjetima na terenu.

Posebna vrijednost koju zrakoplovni tehničari ističu su nove sposobnosti koje su razvili, a to je upravljanje sustavima naoružanja, nadopunjavanje helikoptera gorivom bez gašenja motora i terenski rad s konkretnim procedurama pripreme Kiowa za bojna gađanja i raketiranja.

Američki obučavatelji zrakoplovnih tehničara naglasili su kako su impresionirani uigranošću timova hrvatskih zrakoplovnih tehničara po svim elementima pripreme helikoptera, a u prvom planu isticali su stručnost, brzinu i sigurnost hrvatskih zrakoplovnih tehničara  jer su se gađanja i raketiranja odvijala danonoćno uz učestala slijetanja i polijetanja Kiowa zbog nadopune streljiva i goriva te izmjene posada.

Američki timovi zrakoplovno-tehničkog održavanja ostaju u bazi Zemunik do kraja godine te će i dalje biti stručna pomoć i logistika u svim segmentim održavanja helikoptera Kiowa, dok su hrvatski zrakoplovni tehničari već sada u potpunosti i na svim  razinama održavanja samostalno preuzeli održavanje helikoptera OH-58D Kiowa Warrior.

 

Foto: MORH/ T. Brandt

Foto: MORH/ T. Brandt

Počela letačka obuka na helikopterima Kiowa Warrior (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari