Pratite nas

Hrvatska

Prvi dio kolnika Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Radovi na Pelješkom mostu paralelno se odvijaju na dvije lokacije – na Pelješcu te u tvorničkim pogonima u Kini, gdje se sklapa prvi dio kolnika budućeg mosta, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Na Pelješcu je najvidljivije nicanje prvog stupa mosta na poziciji S8, gdje raste impozantna strukturajednog od 13 budućih stupova mosta. No, široj javnosti manje su vidljivi radovi na čeličnoj rasponskoj konstrukciji mosta koja se sklapa u Kini u Nantongu, navodi dnevnik.

Za laike riječ je zapravo o kolniku budućeg mosta. Kineska kompanija CRBC mora izraditi 30.000 tona tešku rasponsku konstrukciju koja će se u dijelovima na brodovima dopremati na Pelješac.

Prema planu, oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dopremit će se iz Kine. Elementi su dugi od 6 do 12 metara, dok je ukupna dužina cijele rasponske konstrukcije 2404 m. Dakle, kao i ukupna dužina mosta.

Svaki komad širine je 22,5 metra i visine 4,5 metra. Čeličnu rasponsku konstrukciju čini troćelijski sanduk na koji se montira ortotropnska čelična ploča. Ona se najčešće koristi kod mostova velikih raspona kakav je i ovaj Pelješki. Na tu čeličnu ploču se postavlja asfalt. Prema projekcijama, prvi dijelovi rasponske konstrukcije na gradilište mosta trebali bi početi dolaziti potkraj siječnja ili početkom veljače sljedeće godine, ističe dnevnik.

Na samom gradilištu mosta uznapredovalo je “zidanje” stupa budućeg mosta na poziciji 88. Njegova ukupna visina treba biti 53,35 metara, a dosad je napravljeno oko pola. Ovaj stup nalazi se na sredini Malostonskog zaljeva i između njega i stupa S7 bit će plovni put za brodove. Stoga je on jedan od četiri stupa koji se gradi na najvećoj naglavnici. Ona je veličine rukometnog igralištau kojuje izliveno 3200 kubnih metara betona te ugrađeno 1200 tona armature, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovar: Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem – dosad ugovoreni projekti vrijedni 11,3 milijarde kuna

Objavljeno

na

Objavio

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u dvorcu “Eltz” u Vukovaru u ponedjeljak je počela 10. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem uz poruku kako je do 30. studenoga u sklopu tog projekta ugovoreno 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijarda kuna.

Pozdravljajući članove Savjeta, predsjednik Vade Andrej Plenković podsjetio je kako je Vlada, uvažavajući status Vukovara kao simbola Domovinskog rata, u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom u Vukovaru i bolnicom hrvatskih veterana koja će postati nacionalna memorijalna bolnica.

“Također, u intezivnim smo konataktima s Europskom komisijom o zakonu o razvoju Vukovara, koji treba dobiti pozitivne ocjene Komisije zbog sustava dopuštenih državnih potpora. Mislim da smo napravili dobar napredak za Junckerove komisije, a sada i u novoj Komisiji moramo postići stupanj razumijevanja da se donese zakon koji će omogućiti još veću perspektivu ulaganja u Vukovar”, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem do 30. studenoga ugovoreno je 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijardi kuna, a istodobno je isplaćeno 4,5 milijarda kuna, to jest 24 posto nepovratnog novca u odnosu prema ciljanom iznosu.

Istaknuo je kako je u program ruralnog razvoja usmjereno pet milijarda kuna, znatna financijska sredstva uložena su u 109 domova zdravlja, 531 poduzetničku inicijativu te sedam projekata kulturne i prirodne baštine, a vrijednost razvojnih sporazuma u ovom je trenutku milijardu kuna.

“U okviru integriranih teritorijalnih ulaganja za urbana područja, primjerice Osijek i Slavonski Brod, do sada je ugovoreno 187,3 milijuna kuna, isplaćeno je 10,5 milijuna kuna od alokacije od 421 milijun. Nastavljamo s pozivima te će do početka 2020. godine biti raspisano još sedam poziva ukupne vrijednosti 77 milijuna kuna”, rekao je Andrej Plenković i ocijenio kako spomenuta postignuća govore da je bilo ispravno napraviti projekt Slavonija, Baranja i Srijem.

U pozdravnom govoru vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je istaknuo veliko značenje poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije za razvoj najistočnije hrvatske županije, pri čemu je izrazio zadovoljstvo dijelom ostvarenih projekata.

Istaknuo je potrebu da se osiguraju veće količine drvne mase za vukovarsko-srijemske prerađivače te je izrazio nezadovoljstvo stanjem u željezničkom prometu na koridoru X od Zagreba do Vinkovaca.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pohvalio je nastojanja Vlade da kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem pridonosi bržem oporavku tog dijela Hrvatske te je poručio kako je učinjeno mnogo, ali potrebe su još toliko velike pa se ne smije odustati od daljnje provedbe tog projekta.

Uz predsjednika Vlade na sjednici Savjeta su i ministar državne imovine Mario Banožić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji će podnijeti izvješća iz svojih ovlasti.

Prije početka sjednice Savjeta, u gradskoj upravi premijer Andrej Plenković sastao se s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Tuđman je bio pravi hrvatski suverenist koji je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je u subotu u Splitu na svečanoj akademiji u povodu 20. godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana istaknuo kako je Tuđman imao ne samo potporu naroda nego i Katoličke crkve te bio istinski hrvatski suverenist koji je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo.

“Podršku je Tuđmanu dao ne samo hrvatski narod plebiscitarno, nego mu je podršku dala i Katolička crkva u Hrvatskoj, institucija koja nas održava, hrani, okuplja – koja kroz naše kršćanske korijene učvršćuje našu tradiciju i naš identitet. Veliku ulogu u tom procesu imao je i kardinal Kuharić i upravo je njihov odnos u mnogome je učvrstio tako snažnu potporu hrvatskog naroda dr. Franji Tuđmanu”, rekao je Plenković u govoru na svečanoj akademiji.

Istaknuo je kako možemo biti ponosni i sretni da smo imali takvog državnika čije nama je djelo “zadaća da njegujemo i unaprjeđujemo Hrvatsku”.
“Predsjednik Tuđman bio je disident, imao je iskustvo Drugog svjetskog rata kao antifašist, bio je povjesničar, političar, zapovjednik, stvaratelj, bio je pobjednik – sve što jedan državnik može samo sanjati Sve to utjelovilo se u liku predsjednika Tuđmana,” poručio je Plenković.

Istaknuo je kako je Tuđman u svojoj doktrini znao na razuman i lucidan način integrirati naslijeđe jednog Ante Starčevića i Stjepana Radića i pozitivne elemente hrvatske ljevice.

“Tuđman je poznavao duboke rane koje su nam osobito kroz 20. stoljeće ostavile silne podjele između pojedinih skupina hrvatskog naroda. Stoga je njegova ideja pomirbe, onako kako je ja vidim, imala dvostruki karakter – imala je najprije snažnu ideju pomirbe unutra hrvatskog bića i to je možda najljepša i najsnažnija poruka Hrvatskoj”, kazao je Plenković.

Dodao je kako je Tuđman “drugu fazu pomirbe” odigrao s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.
“I za to je imao snage”, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i na Tuđmanovu iznimno veliku ulogu u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.
“To je zahtjevna i teška zadaća, ali i tu je uspio dobiti potporu u trenucima kad je Hrvatska bila pod režimom sankcija u smislu zabrane uvoza oružja, nalazi načina kako da Hrvati izvan Hrvatske pomognu financijski stvoriti preduvjete da se Hrvatska obrani, a tu vezu održavao je i kasnije”, kazao je.

Plenković je također rekao kako je Tuđmanova ostavština veličanstvena podsjetivši kako je vodio oslobodilačke operacije “Oluja”, “Bljesak” i druge i tu je pokazao da Hrvatska vojska, branitelji i policija imaju snagu vratiti okupirani teritorij.
“Tuđman je Izbjegao je ciprizaciju Hrvatske”, naglasio je Plenković.

Podsjetio je kako je na nedavnom summitu NATO-a kazao kako je Hrvatska jedina od članica (NATO-a) koja zna kako je biti napadnut, koja je doživjela agresiju na svom teritoriju s oko 15.000 poginulih, 60.000 ranjenih i 30 milijardi dolara ratnih šteta a “ne imati kišobran kao sigurnost”.

Plenković je također podsjetio na svojedobnu podršku Henryja Kissingera koji je reako da će se Tuđmanova uloga za hrvatsku povijest vrednovati u budućnosti.

“Moram to reći ovom prigodom, Tuđman je pravi, istinski, jedini hrvatski suverenist – za razliku od mnogih koji o tome danas 30 godina kasnije pričaju. On je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo”, poručio je Plenković

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u svojim su govorima istaknuli kako je Tuđman glavni protagonist stvaranja hrvatske države te da je njegova uloga povijesna.

Na svečanoj akademiji, na kojoj su, među ostalim, nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar uprave Ivan Malenica te nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, prikazan je i dokumentarni film o Tuđmanovim posjetama Splitu.

U povodu obilježavanja 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković položio je prije svečane akademije vijenac na spomenik Tuđmanu u Splitu te je poručio kako je bio vizionar čija nas hrabrost u borbi za hrvatsku samostalnost i danas obvezuje.

“Bio je vizionar, državnik i čovjekom koji je u najzamršenijim povijesnim okolnostima pronašao snage i prepoznao veliki prijelomni trenutak na europskom kontinentu da realizira svoju ideju slobodne i samostalne hrvatske države”, rekao je Plenković.

Tuđman je, naglasio je, to učinio “poznavajući povijest, poznavajući politiku, ali isto tako uz veliku potporu hrvatskoga naroda, koji mu je dao podršku na referendumu, te uz veliku žrtvu hrvatskih branitelja koji su ostvarili hrvatsku slobodu i samostalnost”.

To nas sada, ističe Plenković, skoro 30 godina kasnije obvezuje da gradimo Hrvatsku koja je dio moderne Europe. “Koja je sigurna, koja je gospodarski prosperitetna, socijalno uključiva zemlja, a koja u svojoj punini dijeli one vrijednosti s kojima je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poveo svoj narod u samostalnost”, poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari