Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar Kitarović: Šteta što Milanović nije bio za suradnju

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović misli da se za Hrvatsku moglo napraviti više u prvoj godini njezina mandata i žali što je kod bivše vlade izostala želja za suradnjom. Sada, u novim okolnostima, očekuje partnerski odnos, istaknula je u razgovoru s Davorom Ivankovićem za tiskano izdanje Večernjeg lista.

I za vrijeme razgovora u Vukovaru, gdje je ona, treći puta premjestila svoj Ured, najaktualnija je tema – nova vlada i suradnja s mandatarom Tihomirom Oreškovićem. „Ne slažem se s onima koji kritiziraju činjenicu da gospodin Orešković nema dovoljno iskustva jer Hrvatskoj u ovom trenutku nije potrebno još političara, nego državnika, kazala je. To što Orešković na dolazi iz političkog miljea ona vidi kao prednost, a ne kao nedostatak.

Prošlo je više od dva mjeseca od izbora. Pred vama je bio posebno zahtjevan zadatak, sastavljanje nove vlade u uvjetima pred kojima do sada nije bio niti jedan predsjednik RH. Kako ste se snalazili?

„Istina je, našli smo se u situaciji koju do sada nismo imali, no u takvim situacijama nema mjesta drami, nego zdravom razumu. Proces konzultacija vodila sam isključivo i jedino prema Ustavu. Konzultirala sam se i s profesorima ustavnog prava. Cijenim struku i mislim da se je u hrvatskoj politici premalo pita za mišljenje. Političke sam stranke upozorila da se ne smije gubiti dragocjeno vrijeme i poticala sam sve na razgovor štiteći istodobno stabilnost države. Učinila sam sve da kao predsjednica budem integrativni čimbenik u jednom, za hrvatsku politiku, iznimno osjetljivom trenutku. Naša je demokracija ovim procesom konzultacija ojačana, čemu u prilog govori činjenica kako nije bilo niti jedne ozbiljne primjedbe na cjelokupan proces.“

Kakva su vaša osobna očekivanja od mandatara Oreškovića?

„Cijela Hrvatska, pa tako i ja, ima velika očekivanja od gospodina Oreškoviča, Iznimno mi je drago vidjeti probuđeni optimizam među našim građanima, ali to nas sve ddodatno obvezuje. Vratit ću se na sam početak kada mi je cilj razgovra s političkim strankam bilo prepoznati i sistematizurati probleme, Najveći se dio političkih stranaka odazvao i definirali smo sedam glavnij problema te se pokazalo kako je demografija najveći, zasigurno goruići problem Hrvatske. Stalno se  govori o rješavanju problema i refrmama, no nitko nije definirao probleme koji se njima moraju riješiti. Nakon tih razgovora pokrenuta je javna rasprava, ljudi su se počeli javljati. Očekivala sam da će tadašnja vlada pokazati spremnost za suradnju. To zajedništvo o kojem stalno govorim ne podrazumijeva jednoumlje ili jedan put, kako si neki to tumače, već suglasje o cilju prema kojim idemo, a put do tog cilja podložan je raspravi. To je ono što osobno očekujem od gospodina Oreškovića. Drago mi je da smo se ovaj tjedan našli i izmijenili razmišljanja o gospodarskom stanju u Hrvatskoj, Europi, ali i globalno, o svijetu. Tom sam mu prilikom predstavila i jedan opsežniji dokumente u kojem su pobrojene sve preporuke mojeg Vijeća za gospodarstvo. Kod gospodina Oreškovića vidim jasnu usmjerenost i motiviranost za rješavanje gorućih dospodarskih pitanja.

Mandatar Orešković apostrofirao je upravo potrebu da i Vlada računa na vaše vanjske kontakte, a posenmo je pri tome istaknuo SAD?

„Danismo se izvkli iz krize, to je ponajprije naša odgovornost, a pitanje javnog duga tu je izrazito važno. No, važno je i pitanje poticanja ulagačke klime i poduzetništva. Ne vjerujem da će nas  ikakvi stranci, a ni strane država, izvući iz krize, to će zapravo učiniti naši mali, srednji i veliki poduzetnici. Uvijek domaće gospodarstvo generira nova radna mjesta. No, gledajući na strateške projekte, koji će nam svakako trebati, poput razvoja luka, prometne i energetske infrastrukturea, duboko se nadam da će nova vlada vratiti one projetke koje je bivša vlada ili otpisala i stavila na čekanje. Tu mislim na nizinsku prugu od Rijeke do Budimpešte, željezničke i cestoven koridore koji presijecaju Hrvatsku vertikalno i vodoravno, povezivanje lutke Ploče. U tim velikim projektima, a tu je i LNG na Krku, gledam prema vani jer tu će nam očito biti potrebna strana ulaganja. No, prvi preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta jest rasterećenje poduzetništva. G. Orešković i ja složili smo se da jedan od prvih preduvjeta, da bismo uopće mogli razgovarati o stranim ulaganjima, jest vraćanje povjeranja. Mnogi zaboravljaju da je u vrijeme Milanovićeve vlade kreditni rejting Hrvatskoj smanjen tri puta. To znači da mi kredite plaćamo skuplje nego Slovačka, s kojom ja volim uspoređivati Hrvatsku. Za rast će biti važno i bolje korištenje EU fondova. Naš je turizam sada izvrstan, a temelj mora biti reindustrijalizacija i poljoprivreda.“

Imate li dojam dojam da je Orešković potpuno svjestan situacije u Hrvatskoj i što treba učiniti?

„Da, on je ipak radio u Hrvatskoj. Ako smijem tako reći, malo osobno, mislim da on ima istu dozu idealizma s kojom sam se ja vratila u Hrvatsku. Kad gledate Hrvatsku iz vana, malo je drugačije percipirate. A to može biti i prednost. Jer onda ne vučete sami sebe u neke zamke u koje je upao politički svijet u Hrvatskoj. I mislim da će Orešković biti u toj poziciji – kad sam se vratila bilo mi je jako teško odgovarati na ideološka pitanja. Pitala sam se zar nismo to već prošli, zar nismo demokratska država koja treba gledati u budućnost. I dalje vidim da se politiku u Hrvatskoj krivo shvaća, Politika ne znači sukob političara. Ideološka pitanja nisu nevažna, ali su marginalna, Problem je u Hrvatskoj što mi i dalje nemamo viziju razvoja, Mislim da sve te boljke hrvatskog društva Orešković shvaća i njegova je prednost što može do određene mjere promatrati društvo izvana. On sad tu živi, ali radio je u realnom sektoru. Vjerojatno će se i on suočiti s nekim razočaranjima kao što sam se i ja suočavala, ali ne možeš dopustiti da te to obeshrabri. Jednostavno shvatiš da moraš prilagoditi svoje ponašanje, retoriku, ali ideš dalje i ne odustaješ od ciljeva.“

U proteklih nekoliko mjeseci strani mediji nekoliko su puta pisali o vama kao o dobroj kandidatkinji za mjesto glavne tajnice UN-a?

„Lagala bih kada bih rekla da nisam počašćena. Drago mo je to čuti jer je očito dokaz moje afirmacije na međunarodnoj sceni i drago mi je da se to prepoznaje. To doista doživljavam kao priznanje Hrvatske. No, preda mnom su četiri godine mandata predsjednice i očekuju me intenzivni poslovi za bolju Hrvatsku“.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Intervju

Ministrica Gabrijela Žalac: ‘Ne znam kome smetam, ali obrisi mi se kristaliziraju’

Objavljeno

na

Objavio

O svim detaljima slučaja s Mercedesom i političkoj pozadini s ministricom Gabrijelom Žalac u Dnevniku Nove TV razgovarala je reporterka Sabina Tandara Knezović. Ministrica je rekla i da ima indicije da je napad na nju prenuo iz HDZ-a.

Zašto odmah jučer niste rekli da je auto od Vaših roditelja?

Upit koji je došao do našeg Ministarstva je pitao je li auto koji je parkiran u dvorištu u vlasništvu mene ili mog supruga i mi smo odgovorili da niti je u vlasništvu niti je u najmu moje obitelji.

Mislite li da ste rekli čiji je, već jučer otklonili sve sumnje?

Ne mislim. Mislim da smo sve rekli jučer, prekjučer, jutros ili popodne, bilo bi sve isto.

Oporba smatra da su Vam izjave bile kontradiktorne?

Mislim da sam bila apsolutno precizna. Oporba je da svaki dan kritizira, to je njihov zadatak. Kad govorimo o ugovoru o najmu, ja sam ga donijela, da ne bi bilo nešto krivo. Sklopila ga je moja majka s rent-a-carom. Ima i aneks ugovora, ovjeren kod javnog bilježnika. Mislim da se krši Zakon o GDPR-u. Zašto bih izlazila s ugovorom koji je vezan za moje roditelje?

Gospodin Stojanović je rekao da ste vi dozvolili da se pokaže.

Nakon svega, naravno da smo se dogovorili da ćemo ga pokazati, jer ništa ne krijemo, niti imamo što skrivati.

Jeste li spremni sve predočiti i Povjerenstvu ukoliko slučaj dođe do njih?

Apsolutno. Svu svoju imovinu, sve što imam i do sada i ubuduće i prijavila u svoju imovinsku karticu i sigurna sam da kada budem kupovala auto, da ću ga prijaviti u imovinsku karticu, što je i moja obveza.

Planirate kupiti auto?

Planiram dogodine kupiti auto, s obzirom na to da sam imala prometnu nesreću.

Tko plaća mjesečne uplate za auto?

Moja majka ima ugovor o najmu vozila i aneks ugovora. Cijene koje su tamo bile izložene nisu prihvatljive.

Možete nam reći koliki je mjesečni najam?

Mjesečno 599 eura plus 304 eura za kasko, osiguranje vozila, registraciju, ugovor je sklopljen na godinu dana. Hoće li ga roditelji u konačnici kupiti ili neće to je njihov odabir.

Uplatnice ste spremni isto predočiti Povjerenstvu?

Predočit ću sve. U ovoj situaciji u kojoj se ja nalazim, a to je medijski linč, sigurno da ću predočiti.

Je li Vam gospodin Stojanović tu pogodovao? Je li bilo kakvih popusta?

Meni nije pogodovao sigurno. Poznajem ga, poznavala sam ga i poznavat ću ga. Ovo što se danas pokušalo insinuirati, a govorimo o HBOR-ovom kreditu koji je dan.

To je izjava gospodina Marasa.

Sve je u redu, ali taj kredit koji je gospodin dobio za hotel je u mandatu SDP-ove Vlade. Ja sam član nadzornog odbora i pitam se ako si član nadzornog odbora kao što ja jesam, ako poznajem neke ljude koji su bili na razgovoru kod mene za bespovratna sredstva, pa smo ih mi uputili u HBOR-u jesam li ja u sukobu interesa. Kad govorimo o autobusima – da, autobusi su kroz operativni program kohezivnog programa ugovoreni u gradu Splitu, zajedno s ministarstvom prometa i središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje, Promet d.o.o. koji je u vlasništvu grada. Promet d.o.o. objavljuje natječaj kao korisnik europskih sredstava, javni otvoreni postupak na kojem može sudjelovati bilo tko. Do danas nisam znala da je gospodin Stojanović aplicirao na to. Odluku o odabiru vrši Promet d.o.o. i ja ne vidim ništa sporno. Mogla bih dnevno oko tisuću projekata razgovarati se o bilo čemu sa svima.

Možemo li očekivati da se njegovo ime opet pojavi u još nekom natječaju?

Pa ja to ne znam. Svaka tvrtka na tržištu ima se pravo javljati na otvorene postupke.

Koliko dugo poznajete gospodina Stojanovića?

Od kad sam ministrica, par puta smo ručali i vidjeli se u njegovom hoteli prilikom našeg boravka i to je sve.

Jeste li mu pogodovali?

Ne. Ni u kom slučaju.

Stojanovićeva tvrtka dobila je na tom natječaju da splitskom Prometu isporuči 20 autobusa. 80 posto tog novca je išlo iz tih fondova. Vi apsolutno tvrdite da nemate tu nikakve veze?

Nemam. Niti u bilo kojem drugom projektu. Korisnik kad dobije europska sredstva, on objavljuje javni poziv, otvoreni postupak nabave u kojem se može svatko natjecati, tajno se otvaraju se ponude, odluka o odabiru se vrši u toj tvrtci koja je korisnik europskih fondova.

Je li Vama netko smješta ministrice?

Rekla bih nakon ovih deset dana iskustva, rekla bih apsolutno da.

Tko?

Pa imam nekakve insinuacije, ali o tome ćemo…

Unutarstranački sukobi ili?

I tu se nekako obrisi daju naslutiti.

Iz stranke da Vam netko smješta?

Da.

Ne možete nas sada ovako ostaviti.

Mogu. Ostavit ću vas skroz u nedoumici. Do određenog trenutka.

Zašto, koji su razlozi?

Iz svega što ste mogli vidjeti u proteklom vremenu. Posebice blaćenja mene kao ministrice, moje obitelji, uznemiravanja moje djece i svega ostalog, za sada ću ostati suzdržana.

Bi li trebalo doći do nekakvih preslagivanja unutar stranke?

Piše se o tome već neko izvjesno vrijeme.

Što se piše?

U medijima se piše štošta. Puno je neistina izgovoreno o meni i mojoj obitelji i tome slično. Prema tome, ovo što je danas u medijima vezano za mog supruga, moju majku, moje djece…

Imate li ambicije napredovati u stranačkoj hijerarhiji?

Vidjet ćemo kad budu unutarstranački izbori.

Je li tu srž problema?

Ne znam u čemu je srž problema, ali sigurno insinuacije i dokaze imam, pa doći će i vrijeme kada ćemo o tome razgovarati.

Je li to problem u smjeni generacija na području Slavonije?

Vidjet ćemo. Uvijek je problem u smjeni generacija.

Čeka se odluka tužiteljstva, što se tiče nesreće. Dođe li do kaznenog progona, jeste li spremni podnijeti ostavku?

Uvijek sam spremna podnijeti ostavku, ali što se tiče kaznenog progona i onoga što će reći DORH, u konačnici na svima je da rade svoj posao. I vama medijima, u konačnici, kad ste me pitali.

Koliko ste vozili na sat?

Rekla sam da će to utvrditi sudski vještak, odnosno policija. Vjerujem da sam vozila između 30 i 40 na sat maksimalno. Meni je dijete jednostavno izletjelo ispred auta. Ja sam izbjegavala. Ne bi voljela da se to ikome dogodi. Nisam bila pribrana u ponedjeljak, nisam ni u subotu.

Biste li nešto promijenili u toj cijeloj priči?

Ne bih.

Ne bi drugačije nastupili?

Ne bi sigurno davala izjave nikome u subotu. To sam rekla i odmah jer nisam bila u stanju dati izjave niti mislim da je prigodno da se u takvim situacijama daju izjave. U ponedjeljak sam došla pred novinare i pokazala moju vozačku dozvolu koja je istekla, za što mi je žao.

Tri godine.

Znam. Vozačku sam izvadila 1997. Ona je vrijedila do 65 godina. 1999. sam se udala. 2006. sam mijenjala sve dokumente.

Vi morate biti primjer.

Znam da moram biti primjer. To je moj propust i ja sam ga priznala. Nisam znala da mi je istekla vozačka dozvola.

Je li Vam premijer tu prigovorio?

Nije mi premijer tu prigovorio. Rekla sam mu o čemu se radi. Niti sam išta krila, niti išta krijem.

Jeste li danas s njim razgovarali?

Jesam. Razgovarala sam i jučer sa šefom oko toga. Ali ponavljam, da smo jučer dali taj ugovor ista bi situacija bila u medijima.

Vidimo da ste u skupovima uz premijera. Dakle, kome smetate?

Ne znam kome smetam, ali obrisi mi se kristaliziraju.

Kad ćete nešto konkretno reći?

Neću sad još ništa reći. Ima vremena i doći će vrijeme kada ćemo o tome razgovarati.

Jeste li izvadili novu vozačku?

Apsolutno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari