Pratite nas

Iz Svijeta

Prvi metak koji bude ispaljen na Iran znači početak rata a Perzijski zaljev postaje krvavo more

Objavljeno

na

Napetosti u Zaljevu svaki dan su sve veće i strahuje se da bi mogle izmaknuti kontroli te bi mogao izbiti rat s dalekosežnim posljedicama koje bi osjetio cijeli svijet.

Nakon što su se britanski marinci prošloga tjedna ukrcali na iranski tanker Grace 1 u vodama ispred Gibraltara, koji je bio na putu za Španjolsku, pod sumnjom da je prevozio sirijsku naftu i time kršio međunarodne sankcije EU protiv Sirije, što je izazvalo diplomatsku napetost između Velike Britanije i Irana.

Najozbiljniji incident dosad

Kao odgovor na potez Velike Britanije, iranski brodovi pokušali su “omesti prolaz” britanskom tankeru kroz Hormuški tjesnac tvrde u vladi Velike Britanije.

Kako bi izbjegla incident, britanska fregata HMS Montrose bila je prisiljena stati između iranskih brodova i British Heritagea i izdati usmena upozorenja iranskim brodovima, koji su se potom okrenuli i maknuli s mjesta događaja.

Američki mediji, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, tvrde kako je pet naoružanih brodova Iranske revolucionarne garde neuspješno pokušalo zauzeti britanski tanker koji je ulazio u Hormuški tjesnac, usku strateški važnu brodsku rutu za prijevoz nafte između Irana i Arapskog poluotoka, kada su mu se približili iranski brodovi.

Iranci su navodno u iranskim teritorijalnim vodama naložili tankeru da stane, no britanski ratni brod koji je bio u pratnji tankera usmjerio je oružje na iranske brodove i upozorio ih da se maknu, što su oni i učinili, piše Hassan Haidar Diab / Večernjii list

S druge strane, Iranska revolucionarna garda demantirala je tvrdnju da je došlo do incidenta u Hormuškom tjesnacu. “U posljednja 24 sata nismo imali nikakav incident sa stranim brodovima u Hormuškom tjesnacu pa također ni s britanskim”, navela je Revolucionarna garda.

Kao i Iranska revolucionarna garda i predsjednik Irana Hassan Rouhani zaprijetio je da će se Britanija suočiti s “posljedicama” zbog zapljene iranskog naftnog tankera dok garda traži i zapljenu britanskih tankera.

Tenzije u Zaljevu povećavaju se u vrijeme dok američki predsjednik Donald Trump pokušava stvoriti vojnu koaliciju protiv Irana. Za sada, osim Saudijske Arabije i Izraela, dvije zemlje najljuće suparnice Irana, nitko nije spreman ući u tu koaliciju koja bi “štitila brodove od Iranaca”, a onda se i borila protiv Irana dođe li do rata.

UAE i Bahrein, dvije male bogate zaljevske zemlje, za sada stoje po strani. Međutim, Trump pokušava, da što više zaljevskih zemalja uđe u koaliciju kako bi financirale boravak američkih vojnika u Zaljevu te sam rat, ako do njega dođe, te se tako počeo dodvoravati katarskom emiru Tamimu bin Hamadu Al Thaniju, kojeg je prije tri dana primio u Bijeloj kući, a lani ga je optužio da je jedan od “najvećih financijaša terorizma”.

Od terorista, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani, za Trumpa je preko noći postao “pravi državnik, pošten, karizmatičan, pravi prijatelj”.

Međutim, katarski je emir odbio ući u koaliciju protiv Irana, jer je Katar, upravo zahvaljujući Iranu, uspio izbjeći izolaciju koju im je lani nametnula Saudijska Arabija uz pomoć ostalih zemalja Zaljeva.

Katar je danas, zahvaljujući zračnom prostoru Irana i izlasku na iranskom moru, uspio ostati povezan sa svijetom. Iako se Iran i Katar ne slažu u mnogim stavovima, pogotovo oko rata u Jemenu i Siriji, našli su zajednički jezik i obostrane interese.

Traži ratnu koaliciju

Iako SAD želi oformiti međunarodnu vojnu koaliciju kako bi osigurao slobodu plovidbe oko Irana i Jemena, analitičari su uvjereni da Trump priprema koaliciju za rat protiv Irana.

Donald Trump nastavlja ratnu retoriku i upozorava da će uskoro pojačati američke sankcije.

U međuvremenu , iranski brigadni general Gholam Reza Jalali, izjavio je da je Trump putem diplomatskih kanala poslao pismo u kojem kaže kako bi, da sačuvaju obraz i autoritet, na obaranje špijunske letjelice odgovorili bombardiranjem nekoliko iranskih nevažnih vojnih objekata, međutim, odgovor Irana bio je jasan, prvi metak koji bude ispaljen na Iran znači početak rata u kojemu bi se “Perzijski zaljev pretvorio u crveno more od krvi” i zbog toga je Trump odustao od vojne akcije.

Teheran najavljuje carine za prolaz “žilom kucavicom”

Iranska vlast razmišlja o uvođenju carina svim brodovima koji prolaze Hormuškim tjesnacem i Bab al-Mandabom. Hormuški tjesnac nije samo geografsko nego i geopolitičko “usko grlo” u kojem je dovoljna jedna iskra, jedan ozbiljniji incident, da zapali požar rata na ionako trusnom i zapaljivom Bliskom istoku.

Hormuški tjesnac nalazi se između Omana i Irana, a povezuje Perzijski zaljev koji se nalazi sjeverno i Omanski zaljev južno, s Arapskim morem. Na svom najužem dijelu širok je 33 kilometra, dok je prolaz za brodove širok samo tri kilometra.

Ono što Hormuški tjesnac čini energetskom “žilom kucavicom” svijeta, jest podatak da kroz njega prolazi gotovo 40 posto svjetske nafte, piše Hassan Haidar Diab / Večernjii list

 

Iranski ministar obrane: Zadržavanje iranskog tankera neće ostati bez odgovora

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump će biti prvi američki predsjednik na Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će u petak u Washingtonu na Hodu za život i tako postati prvi američki predsjednik koji će se pridružiti tom godišnjem okupljanju protiv prava na pobačaj.

“Predsjednik Donald Trump bit će prvi predsjednik u povijesti koji će biti na Hodu za život”, objavila je u srijedu navečer Bijela kuća na Twitteru.

“Vidimo se u petak”, napisao je Trump.

Godine 2017. Mike Pence bio je prvi potpredsjednik koji je bio na tom skupu.

“Velika nam je čast među nama imati predsjednika Trumpa na 47. Hodu za život”, rekla je u priopćenju predsjednica tog pokreta Jeanne Mancini, ocijenivši sa zadovoljstvom da američki šef države i njegova administracija “redovito staju u obranu života”.

Ta se manifestacija organizira oko datuma presude Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće u SAD-u.

Više američkih saveznih država usvojilo je vrlo restriktivne zakone o pobačaju i nadaju se da će ih pravna bitka dovesti do najvišeg suda u zemlji i da će tako imati prigodu srušiti povijesnu presudu iz 1973. (Hina)

Pusti me da živim

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka planira integraciju budućih useljenika i prije dolaska u Njemačku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira s integracijom budućih useljenika započeti još i prije njihovog useljavanja u Njemačku, priopćeno je nakon sastanka kabineta Angele Merkel u srijedu.

“Mi već i prije useljavanja trebamo postaviti smjernice za integraciju nakon dolaska u Njemačku”, rekla je povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz nakon sastanka vlade na kojoj je prihvaćen dio tzv. “Nacionalnog akcijskog plana integracije”.

Akcijski plan predviđa mjere za integraciju budućih useljenika koje bi započele u zemljama porijekla a koje se prije svega odnose na učenje njemačkog jezika te iscrpno informiranje o životu u Njemačkoj.

“Time između ostalog želimo spriječiti stvaranje pogrešnih očekivanja od života u Njemačkoj”, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan integracije sadrži nekoliko tematskih cjelina od kojih Widmann-Mauz ističe “početnu integraciju i inkluziju”.

U projekt su osim vlade uključene i savezne zemlje te pripadnici civilnog društva, socijalnih organizacija te 75 udruga migranata.

Donošenja nacionalnog akcijskog plana integracije je dio priprema za uvođenje Zakona o useljavanju kvalificiranih radnika koji stupa na snagu 1. ožujka ove godine.

Ovaj zakon će po prvi puta nakon sedamdesetih godina omogućiti sustavno useljavanje stručnjaka i kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Njemačkom tržištu rada nedostaje preko milijuna radnika a samo u sektoru obrtništva je trenutno otvoreno 250.000 radnih mjesta.

Njemačka kancelarka je na tzv. samitu o zakonu o useljavanju stručnih radnika u prosincu naglasila kako je useljavanje potrebno kako bi se zadržalo blagostanje u Njemačkoj.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je već kritizirala namjere Angele Merkel da Njemačku pretvori u useljeničku zemlju i time pogorša sadašnje probleme.

“Ono od čega Njemačka veća sada pati a to je stvaranje paralelnih društava, dječji brakovi, kriminalni klanovi, ubojstva iz časti i nedopušteni uvjeti u školama, će se dodatno pogoršati”, priopćila je Baetrix von Storch, jedna od vodećih političarki AfD-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari