Pratite nas

Iz Svijeta

Prvi metak koji bude ispaljen na Iran znači početak rata a Perzijski zaljev postaje krvavo more

Objavljeno

na

Napetosti u Zaljevu svaki dan su sve veće i strahuje se da bi mogle izmaknuti kontroli te bi mogao izbiti rat s dalekosežnim posljedicama koje bi osjetio cijeli svijet.

Nakon što su se britanski marinci prošloga tjedna ukrcali na iranski tanker Grace 1 u vodama ispred Gibraltara, koji je bio na putu za Španjolsku, pod sumnjom da je prevozio sirijsku naftu i time kršio međunarodne sankcije EU protiv Sirije, što je izazvalo diplomatsku napetost između Velike Britanije i Irana.

Najozbiljniji incident dosad

Kao odgovor na potez Velike Britanije, iranski brodovi pokušali su “omesti prolaz” britanskom tankeru kroz Hormuški tjesnac tvrde u vladi Velike Britanije.

Kako bi izbjegla incident, britanska fregata HMS Montrose bila je prisiljena stati između iranskih brodova i British Heritagea i izdati usmena upozorenja iranskim brodovima, koji su se potom okrenuli i maknuli s mjesta događaja.

Američki mediji, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, tvrde kako je pet naoružanih brodova Iranske revolucionarne garde neuspješno pokušalo zauzeti britanski tanker koji je ulazio u Hormuški tjesnac, usku strateški važnu brodsku rutu za prijevoz nafte između Irana i Arapskog poluotoka, kada su mu se približili iranski brodovi.

Iranci su navodno u iranskim teritorijalnim vodama naložili tankeru da stane, no britanski ratni brod koji je bio u pratnji tankera usmjerio je oružje na iranske brodove i upozorio ih da se maknu, što su oni i učinili, piše Hassan Haidar Diab / Večernjii list

S druge strane, Iranska revolucionarna garda demantirala je tvrdnju da je došlo do incidenta u Hormuškom tjesnacu. “U posljednja 24 sata nismo imali nikakav incident sa stranim brodovima u Hormuškom tjesnacu pa također ni s britanskim”, navela je Revolucionarna garda.

Kao i Iranska revolucionarna garda i predsjednik Irana Hassan Rouhani zaprijetio je da će se Britanija suočiti s “posljedicama” zbog zapljene iranskog naftnog tankera dok garda traži i zapljenu britanskih tankera.

Tenzije u Zaljevu povećavaju se u vrijeme dok američki predsjednik Donald Trump pokušava stvoriti vojnu koaliciju protiv Irana. Za sada, osim Saudijske Arabije i Izraela, dvije zemlje najljuće suparnice Irana, nitko nije spreman ući u tu koaliciju koja bi “štitila brodove od Iranaca”, a onda se i borila protiv Irana dođe li do rata.

UAE i Bahrein, dvije male bogate zaljevske zemlje, za sada stoje po strani. Međutim, Trump pokušava, da što više zaljevskih zemalja uđe u koaliciju kako bi financirale boravak američkih vojnika u Zaljevu te sam rat, ako do njega dođe, te se tako počeo dodvoravati katarskom emiru Tamimu bin Hamadu Al Thaniju, kojeg je prije tri dana primio u Bijeloj kući, a lani ga je optužio da je jedan od “najvećih financijaša terorizma”.

Od terorista, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani, za Trumpa je preko noći postao “pravi državnik, pošten, karizmatičan, pravi prijatelj”.

Međutim, katarski je emir odbio ući u koaliciju protiv Irana, jer je Katar, upravo zahvaljujući Iranu, uspio izbjeći izolaciju koju im je lani nametnula Saudijska Arabija uz pomoć ostalih zemalja Zaljeva.

Katar je danas, zahvaljujući zračnom prostoru Irana i izlasku na iranskom moru, uspio ostati povezan sa svijetom. Iako se Iran i Katar ne slažu u mnogim stavovima, pogotovo oko rata u Jemenu i Siriji, našli su zajednički jezik i obostrane interese.

Traži ratnu koaliciju

Iako SAD želi oformiti međunarodnu vojnu koaliciju kako bi osigurao slobodu plovidbe oko Irana i Jemena, analitičari su uvjereni da Trump priprema koaliciju za rat protiv Irana.

Donald Trump nastavlja ratnu retoriku i upozorava da će uskoro pojačati američke sankcije.

U međuvremenu , iranski brigadni general Gholam Reza Jalali, izjavio je da je Trump putem diplomatskih kanala poslao pismo u kojem kaže kako bi, da sačuvaju obraz i autoritet, na obaranje špijunske letjelice odgovorili bombardiranjem nekoliko iranskih nevažnih vojnih objekata, međutim, odgovor Irana bio je jasan, prvi metak koji bude ispaljen na Iran znači početak rata u kojemu bi se “Perzijski zaljev pretvorio u crveno more od krvi” i zbog toga je Trump odustao od vojne akcije.

Teheran najavljuje carine za prolaz “žilom kucavicom”

Iranska vlast razmišlja o uvođenju carina svim brodovima koji prolaze Hormuškim tjesnacem i Bab al-Mandabom. Hormuški tjesnac nije samo geografsko nego i geopolitičko “usko grlo” u kojem je dovoljna jedna iskra, jedan ozbiljniji incident, da zapali požar rata na ionako trusnom i zapaljivom Bliskom istoku.

Hormuški tjesnac nalazi se između Omana i Irana, a povezuje Perzijski zaljev koji se nalazi sjeverno i Omanski zaljev južno, s Arapskim morem. Na svom najužem dijelu širok je 33 kilometra, dok je prolaz za brodove širok samo tri kilometra.

Ono što Hormuški tjesnac čini energetskom “žilom kucavicom” svijeta, jest podatak da kroz njega prolazi gotovo 40 posto svjetske nafte, piše Hassan Haidar Diab / Večernjii list

 

Iranski ministar obrane: Zadržavanje iranskog tankera neće ostati bez odgovora

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump prijeti odmazdom zbog napada na saudijsko naftno postojenje

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump kazao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi nakon napada na saudijsko naftno postojenje koje je prepolovilo proizvodnju nafte u toj zemlji te je poručio da je SAD spreman za odgovor na taj napad.

“S obzirom na to da bi napad u Saudijskoj Arabiji mogao imati utjecaj na cijene nafte odobrio sam korištenje nafte iz strateških naftnih rezervi, ako bude potrebno, u količini koja je će odrediti i koja je dovoljna da osigura dobru opskrbu tržišta”, napisao je Trump na Twitteru.

“Poručio sam i svim nadležnim agencijama da ubrzaju davanje dozvola svim naftovodima koji ih trenutno traže na području Teksasa i drugih američkih saveznih država”.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak više od 10 posto, na najviše razine u četiri mjeseca, jer je napad dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji srezao proizvodnju za, procjenjuje se, više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

Napadi dronovima na dva postrojenja naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu izazvali su požare i smanjenje proizvodnje, a odgovornost za taj napad preuzeli su jemenski pobunjenici Huti. SAD je za taj napad optužio Iran što je Teheran odbacio.

Američki predsjednik u nedjelju je sugerirao da je SAD spreman na odmazdu za te napade.

“Saudijski izvori nafte napadnuti su. Potoje razlozi zbog kojih vjerujemo da znamo krivca”, napisao je Trump u tvitu u nedjelju poručivši da je SAD spreman na odmazdu.

“Spremni smo za okidanje, ovisno o verifikaciji, no čekamo da od (Saudijaca) čujemo tko je po njima izazvao taj napad i pod kojim ćemo uvjetima nastaviti dalje!”. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump s Netanyahuom razgovarao o sporazumu o uzajamnoj obrani

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je podržao izbornu kampanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i otkrio kako je s njim razgovarao o mogućem sporazumu o zajedničkoj obrani, prenose agencije.

Tri dana do izbora u Izraelu Trump je napisao na Twitteru da je s Netanyahuom razgovarao sporazumu koji bi “zapečatio izvanredan savez naših dviju zemalja”.

– Očekujem nastaviti te razgovore nakon izraelskih izbora kada se nađemo na Općoj skupštini UN-a idući tjedan – napisao je Trump, a prenosi agencija France Presse.

Dvije zemlje de facto već tijesno surađuju razmjenom informacija, zajedničkim vojnim vježbama i vojnom suradnjom, a sporazum bi stvorio nove obveze, napose automatsku intervenciju Sjedinjenih Država u slučaju da Izrael bude napadnut.

Desničar Netanyahu vodi mrtvu trku s centristima te da bi pobijedio računa na bliskost s Trumpom, ali i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojega je posjetio ovaj tjedan.

Čelnik cenrista i glavni Netanyahuov protukandidat Benny Gantz odbacio je zamisao o savezu kao “tešku pogrešku”, jer bi time Izrael izgubio vojnu autonomiju.

– Nikada nismo nikoga tražili da gine za nas. I nikada nismo ničije dopuštenje tražili da branimo dražvu Izrael – rekao je Gantz, javlja Reuters.

Netanyahu, koji je pobijedio na izborima u travnju, no nije mogao sastaviti koaliciju te je raspisao nove izbore, u utorak je objavio plan aneksije doline Jordana, velikog dijela Zapadne obale, ako sljedeći tjedan pobijedi na izborima.

Izraelski komentatori najavu aneksije tumače kao podilaženje biračima na krajnjoj desnici koji su dugo zagovarali aneksiju židovskih naselja na Zapadnoj obali.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu u ratu 1967., a Palestinci nastoje to područje pripojiti budućoj državi.

Plan aneksije osudile su arapske nacije, Ujedinjeni narodi i Europska unija izrazili su zabrinutost, no SAD se nije oglasio te u subotu u svojim objavama nije to spomenuo niti Trump.

Oko 65.000 Palestinaca i 11.000 izraelskih doseljenika živi u dolini Jordana i na obali sjevernog Mrtvog mora, pokazuju podaci izraelske skupine za ljudska prava B’Tselem. Glavno palestinsko područje je Jerihon koje broji oko 28 sela i manjih beduinskih zajednica.

Trump, koji je najskloniji Izraelu od svih američkih predsjednika dosad, obećao je predstaviti mirovni plan za Izrael i Palestince nakon izbora u Izraelu. (Hina)

 

Izraelski premijer Netanyahu: Izreal je spreman za svaki scenarij rješavanja sukoba s Hezbolahom

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari