Pratite nas

Hrvatska

Prvi obrisi Marićeve reforme – Veće plaće i manji PDV za turizam?

Objavljeno

na

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu izjavu o povjerljivosti, piše u srijedu Jutarnji list.

Za njih je to potpuno opravdano i, kako ističe jedan od njih, “prijedlozi radne skupine su jedno, ali mjere za koje se Vlada na kraju odluči je ono što je moguće”, navodi dnevnik.

Najveći pritisci kojima je trenutačno izložena radna skupina odnose se na turistički sektor, koji traži smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu i smještaju, kao i na zahtjeve političara i sindikata da se smanji oporezivanje dohotka i povećaju plaće. Kada je riječ o turizmu, kako ističe jedan ekonomist, neki djelatnici iz tog sektora zapravo su optužili PDV za podbačaj sezone.

“Pritisak je vrlo jak i nisam siguran da će se Vlada tome oduprijeti”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista, koji ne smatra da bi turizam trebao biti povlašteni sektor. No, priznaje da je prilikom prošle reforme sektor malo nespretno razdvojen na one koji plaćaju povlaštenu stopu od 13 posto i one koji plaćaju opću stopu od 25 posto.

Najveći broj ljudi ipak zaokuplja pitanje hoće li nove porezne izmjene donijeti povećanje plaća. Na njega je ministar financija do sada uglavnom odgovarao da je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka, da 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama porez na dohodak, ističe dnevnik.

Međutim, njegove posljednje izjave ipak idu više u smjeru dodatnog smanjenja poreza na dohodak. Kako je kazao ovih dana, fokus će biti “na pronalasku dodatnog prostora za porezno rasterećenje rada”, ističući da su najbolji efekt u dosadašnjim krugovima porezne reforme polučili porez na dohodak i porez na dobit.

Dodao je također da, osim mjera koje imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni utjecaj, npr. poticaji poslodavcima koji su značili podizanje plaća radnicima, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor raspravio sporazum Hrvatske i Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici raspravili su u petak Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između hrvatske i mađarske vlade o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti kojim će se omogućiti proširenje obrambene suradnje u području protuzračne obrane.

Sporazumom se utvrđuju nadležna tijela za njegovu provedbu, organizacije i tijela za suradnju te određuju odgovornosti stranaka, korištenje nacionalnog zračnog prostora i zračnih pristaništa, traganje i spašavanje te istraživanje zrakoplovnih nesreća.

Također se regulira obuka i posjeti, servisiranje zrakoplova na zemlji i u zraku te razmjena podataka u vezi s nadzorom i zaštitom zračnog prostora. Zakonom se potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH, stoji u obrazloženju.

Hrvatska će donošenjem zakona ispuniti unutarnje pravne uvjete za stupanje na snagu Sporazuma kojim se određuju temeljna pravila suradnje Hrvatske i Mađarske radi daljnje učinkovitosti aktivnosti snaga protuzračne obrane i njihove spremnosti u okviru NATO-a.

Njime se rješavaju druga pitanja u vezi s provedbom zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući prekogranične operacije te se utvrđuju načela za obuku osoblja zrakoplovnih snaga. Primjenom odredbi Sporazuma omogućit će se proširenje suradnje Hrvatske i Mađarske u području protuzračne obrane.

Ocjenjuje se da postoji interes Hrvatske da što skorije okonča unutarnji pravni postupak kako bi se stvorile pretpostavke da Sporazum, u skladu sa svojim odredbama, u odnosima dviju država što skorije stupi na snagu.

Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić ustvrdio je kako se Sporazumom ne gubi suverenitet nad hrvatskim nebom, nego ono ostaje još sigurnije, a što je u hrvatskom interesu. Sklapa se na neodređeno vrijeme i potpisnice mogu u svakom trenutku izaći iz njega, a mijenjati se može samo pristankom obiju strana, pojasnio je Ivić.

Napomenuo je kako takav sporazum, primjerice, ima Njemačka sa Francuskom, Češkom, Nizozemskom i Belgijom.

U raspravi je zastupnik Mosta Miro Bulj upitao: “Di su avioni?”, podsjetivši na neuspješan remont hrvatskih MiG-ova u Ukrajini i propalu nabavu izraelskih F16.

Tajnik Ivić odgovorio je kako Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo i da redovite zadaće obavljaju MiG-ovi kojima resursi još nisu istekli i mogu štititi hrvatski zračni prostor. Nakon propale nabave izraelskih zrakoplova osnovano je novo povjerenstvo za nabavu zrakoplova. Hrvatska se nije odrekla borbenih aviona i imat će ratno zrakoplovstvo, poručio je.

Ante Plazonić (HDZ) rekao je kako se Sporazumom postiže bilja učinkovitost u poredbi zajedničkih zadaća, a donošenjem zakona stvorit će se pretpostavke za njegovu primjenu. Podsjetio je kako Hrvatska s Mađarskom ima vrlo visoku razinu bilateralne obrambene suradnje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: HRM temeljni čimbenik sigurnosti na Jadranu i čuvar hrvatskih interesa na Sredozemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Dubrovniku kako je Hrvatska ratna mornarica temeljni čimbenik hrvatske sigurnosti na Jadranskome moru te čuvar hrvatskih interesa diljem Sredozemlja.

Krstičević je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića na središnjoj svečanosti u povodu 28. obljetnice osnutka HRM-a istaknuo kako je ova Vlada prepoznala stratešku važnost razvoja HRM-a uz ostale grane Hrvatske vojske.

“U namjeri da vam osiguramo sve potrebne uvjete za provedbu svih zadaća u službi povećavamo proračun iz godine u godinu. Uložili smo i u kvalitetu života i rada pripadnika HV-a. Ima još dosta posla, ali uvjeren sam da ćemo i to u zajedništvu uspjeti riješiti”, ocijenio je ministar obrane. Istaknuo je kako je MORH osigurao financijska sredstva za modernizaciju raketnih topovnjača, što se čekalo 14 godina.

“Nabavljena su i druga moderna sredstva, čime jačamo ukupne sposobnosti HRM-a. Remontnom nabavom motora za dvije raketne topovnjače u 2020. godini osigurat ćemo nazočnost strateškog naoružanja na Jadranskom moru pod hrvatskim barjakom”, najavio je Krstičević i podsjetio kako je nakon Domovinskog rata slijedilo razdoblje kada se sposobnost mornarice izgubila.

“To nije bilo dobro. Pomorska smo zemlja i moramo to imati. Poučeni iskustvom iz Domovinskog rata, prošle je godine ova Vlada ustrojila satniju Pomorsko-desantnog pješaštva u Pločama, novom gravitacijskom središtu HRM-a. Time smo pobjedničku vojsku opet vratili na jug Hrvatske, što je jedna od najvažnijih strateških odluka, koja je jako bitna za mir i sigurnost ovog prostora”, poručio je Krstičević.

Podsjetio je kako je Dubrovnik kao nepokoreni grad i u Domovinskom ratu očuvao svoju slobodu i slomio neprijateljsku silu kojoj je bio cilj uništiti sve hrvatsko.
“Hrvatski vojnik proizlazi iz naroda i njemu služi, u Domovinskom ratu kao i danas u miru. Naše obljetnice svečano obilježavamo sa svojim narodom. Ta je veza vojske i naroda stvorena u ratu, a Vlada ju je osnažila, jer bez potpore naroda nema jake vojske”, istaknuo je Krstičević.

Čestitao je pripadnicima 2. kontingenta HRM-a na sudjelovanju u NATO-ovoj operaciji “Sea Guardian” te je najavio kako će petogodišnji studij vojnog pomorstva, na koji se upisuje drugi naraštaj, biti stvaratelj nove generacije pomorskih časnika.

“Bez obrazovanih časnika, nema moderne mornarice, a kad vidim mlade kadetkinje i kadete, siguran sam da je pred HRM-om svijetla budućnost”, rekao je Krstičević.

 Šundov:  HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta

Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov je rekao kako HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta države, za nadzor i zaštitu prava i interesa Hrvatske na moru te sposobnosti koje će dodatno jačati sustav domovinske sigurnosti. Podsjetio je na 23. rujna 1991., kada je u Dubrovniku osnovan Odred naoružanih brodova.

“Takve male, a dobro organizirane postrojbe, popunjene domoljubima s kopna i otoka, spasile su puno ljudskih života, prevozile vojnike i ranjenike, opremu i hranu, tijekom borbi na Kruševu kod Zadra, a posebno u blokadi i deblokadi Dubrovnika, čemu sam osobno svjedočio”, prisjetio se Šundov te dodao kako se, uz pomorsku tradiciju i brodogradnju, Hrvatska najviše može ponositi svojim ljudima.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli je istaknuo kako će nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova te povratak raketnih topovnjača u operativnu uporabu znatno unaprijediti sposobnosti HRM-a, ali to nije dovoljno.

“Dugoročni plan razvoja HV-a, koji je u izradi, trebao bi osigurati ostvarenje projekata koji će HRM izdići na razinu koju država i vojska zaslužuju. U međunarodnim vježbama pokazujemo izvrsnost, kao i u brojnim međunarodnim operacijama”, rekao je Raffanelli.

Na svečanosti su promaknuti, nagrađeni i pohvaljeni pripadnici HRM-a, dočekan je 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnoga pješaštva dodijeljene su beretke.

Proslava 28. obljetnice HRM-a počela je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a. Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položila su vijence i zapalila svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu kod glavnoga križa na gradskome groblju Boninovu, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u čast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali nakon toga za poginule hrvatske branitelje služena je misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Tijekom četvrtka i petka za građane su bili otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gružu.

HRM je osnovan uredbom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 12. rujna 1991., a temelji se na višestoljetnoj tradiciji hrvatskog naroda. Dan HRM-a obilježava se 18. rujna, u sjećanje na Bitku kod Makarske 887. godine, kada je hrvatska mornarica s područja Neretve pobijedila mornaricu mletačkog dužda, koji je poginuo u toj bitki. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari