Connect with us

Gospodarstvo

Prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999.

Published

on

Unatoč političkoj nestabilnosti, analitičari Hrvatske gospodarske komore donose podatak o zamjetnom napretku u državnoj ekonomiji. Na kraju prvog kvartala ove godine, javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijardi kuna, ili 4,7 milijarde kuna manje nego na kraju istog razdoblja lani, što je prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999. godine, piše HRT

[ad id=”93788″]

Na kraju 2015. javni dug je iznosio 86,7% BDP-a, a potkraj prvog tromjesečja ove godine 85,8% BDP-a.  Na mjesečnoj razini, dakle, od veljače do ožujka, javni se dug Hrvatske smanjio za 1,3 milijarde kuna. Maastrichtski kriterij za uvođenje eura je 60% duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić razlog tog smanjenja vidi i u tečajnim razlikama. Nešto preko tri četvrtine ukupnog hrvatskog javnog duga je denominirano u stranoj vlauti, poglavito u eurima. a kuna je u odnosu na euro i dolar aprecirala u odnosu na isto razdoblje lani, kazao je.

Na pitanje kada ćemo ovim tempom smanjivanja duga dosegnuti Maastrichtski kriterij za uvođenje eura Zvonimir Savić, makroekonomski analitičar HGK, u središnjem Dnevniku rekao je da je Hrvatska 2008. godina imala tih 60% udjela javnog duga u BDP-u. Međutim, u sedam godina narastao je na gotovo 90%. Jako je teško to sada smanjivati, doduše došlo je do nekih pozitivnih pomaka i stabilnosti javnih financija. Nije za očekivati da u roku 3-4 godine dug padne ispod 80%, smatra.

Iz Komore ističu da se to može zahvaliti nastavku pozitivnijih proračunskih kretanja. U prvom je kvartalu ove godine na razini konsolidirane središnje države zabilježen proračunski manjak od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje nego u istom razdoblju lani, čime su smanjene i potrebe za financiranjem,navodi se u analizi.

Povoljnija proračunska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat, poručuju analitičari HGK, i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza. Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7% na kraju prošle godine na 85,8% na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države, poručuju iz HGK.

Iako je inozemni dug smanjen više nego što je domaći povećan, analitičari HGK upozoravaju kako trenutačna politička nestabilnost ugrožava daljnje pozitivne gospodarske tendencije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari