Pratite nas

Pregled

Prvi put nakon 70 godina strašni zločini jugoslavenskoga režima u Imotskoj krajini – u knjizi od tisuću stranica

Objavljeno

na

Predstavljena knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni!”

Svjetlo dana ugledala je dugoočekivana i najavljivana knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne,Udbe i Narodne milicije (1944-1957); Likvidacija i progoni”.

Niz predstavljanja počeo je sredinom prošloga tjedna u Imotskome i Podstrani, a nastavlja se u Zagrebu i u drugim mjestima. I prije no što je objavljena, knjiga je izazvala veliku pozornost jer je riječ o bolnoj tematici koja je sedam desetljeća držana pod embargom.

Na predstavljanju knjige u imotskoj kino dvorani bilo je oko tri stotine zainteresiranih građana koji su s velikim zanimanjem poslušali predstavljače i autoricu. Riječ je o knjizi koja prvi put dokumentirano obrađuje krvavu komunističku prošlost imotskoga kraja, O knjizi su govorili povjesničar s Filozofskoga fakulteta u Zadru dr. sc. Zlatko Begonja, zatim profesor povijesti na imotskoj gimnaziji Dragutin Koštro, studentica povijesti Magdalena Vuković, koja je ujedno i suradnica na izdanju ove knjige, te joj je ovo bio prvi nastup, i sama autorica mr. sc. Blanka Matković.

Dr. Begonja rekao je kako je ova knjiga nakladnički pothvat iznimne vrijednosti s ciljem otkrivanja istine o stradanju naroda u Imotskoj krajini krajem i nakon Drugoga svjetskog rata.

Objavljeni dokumenti relevantno prikazuju komunistički režim i obilježje jugoslavenskoga režima otkrivajući razinu zločinstava koje je taj režim brutalno počinio, a onda ih pokušao dugo skrivati od javnosti, rekao je dr. Begonja, Po njegovim riječima, povijest komunističke ideje od početka je proturječna sama po sebi jer zlom se nikada ne može postizati dobro.

Komunizam se pokazao u fizičkim likvidacijama i oduzimanju imovine u pravoj svojoj prirodi, a ova knjiga s dokumentima nesporno dokazuje da se radilo o teškim progonima i likvidacijama ljudi, što je počelo od listopada 1944. kada su partizanske postrojbe ušle u Imotski i počele sa zločinima jer nisu naišle na “gostoprimstvo” u Imotskome.

Profesor povijesti iz Imotskoga Dragutin Koštro na početku je okupljenim Imoćanima rekao da je ova tema, kao i knjiga, vrlo važna za sve Hrvate, a ne samo za ljude imotskoga kraja.

Autorica je ovom i prijašnjom knjigom pružila izazov svim povjesničarima da se konačno počnu ozbiljnije baviti Dalmacijom nakon Drugoga svjetskog rata, što dosad gotovo nitko nije činio.

Pitajući se zašto su ginuli ljudi, profesor Koštro rekao je da je proučavao povijest NDH i ustaškoga pokreta i doznao uz ostalo kako je od 500 prvih ustaša, u logorima u Italiji bilo čak 150 Imoćana, Zato što su Imoćani uvijek bili Hrvati, radikalni Hrvati, hrvatski nacionalisti i katolici. Od Vlade Gotovca, Petra Vrdoljaka, Brune Bušića, Ive Rojnice, Dinka Šakića… Koliko god se oni međusobno razlikovali, jedno im je zajedničko: antijugoslavenstvo i hrvatski patriotizam, naglasio je prof. Koštro.

Oni nisu bili zatucani, nego obrazovani ljudi, uvijek su bili hrvatski domoljubi. Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito nikada nije došao u Imotski jer je znao da ovdje nije poželjan. Koštro je ponovio da je jugoslavenski režim u Imotskoj krajini ubijao ljude jer su bili Hrvati i katolici.

Nikada se, po njemu, ne će doznati broj ubijenih Hrvata nakon Drugoga svjetskoga rata jer jedinice KNOJ-a koje su provodile likvidacije nisu vodile zapisnike o tomu, a Britanija, koja je odgovorna za te zločine izručivši Hrvate J. B. Titu, još ne otvara arhive. Zar nije Tito dogovorio predaju Hrvata s Englezima na Bleiburškome polju u zamjenu za povlačenje iz Koruške, a samim time Englezi su prekršili Ženevsku konvenciju.

Pitamo se kako je moguće razoružati i poslije u ruke krvnika predati toliko Hrvata koji nisu svi bili ustaše i domobrani, nego je bio golemi broj djece, žena i starčadi koji su bježali od partizanskih koljača i četnika, a kokardu samo zamijenili zvijezdom petokrakom, podsjeća Koštro.

Autorica, mr. povijesti Blanka Matković podsjetila je da je u prošle 72 godine hrvatski narod bio lišen prava na istinu i na reviziju serviranih mu „istina“, a borba za istinsku slobodu istraživanja i reviziju kojima bi se raskrinkale partijske dogme te ustanovila što cjelovitija istina još je u povojima.

Svi oni koji staju na stranu demokratskih sloboda i znanstvene objektivnosti bivaju izloženi prijetnjama, vrijeđanjima i pritiscima općenito s ciljem da ih se zauvijek ušutka i onemogući povijesno istraživanje ničim uvjetovano, oslobođeno od političkih i partijskih manipulacija, površnih novinarskih zamagljivanja, beskorisnih uličnih prepucavanja, ali i od „historiografskih tekstova od po službenoj dužnosti određenih i dobro plaćenih „(h)istoričara“. Upravo je takav rad i samo gola istina osnovni cilj moga rada, rekla je mr. Matković.

Knjiga “Imotska krajina u dokumentima Ozne i Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni” na oko tisuću stranica donosi dokumente o svim selima Imotske krajine od 1944. do kraja 50-ih godina, ali i pojedinosti o političkoj situaciji te gospodarstvu i kulturi između dvaju svjetskih ratova i tijekom Drugoga svjetskog rata koji nikada ranije nisu objavljeni, a u vrijeme svoga nastanka bili su označeni kao „strogo povjerljivi“ dokumenti.

Okosnicu ove zbirke dokumenata čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cistu Provo. U prvome dijelu knjige, uz elaborate su dodani popisi nestalih koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala Ozna, odnosno Udba, i to za svako selo pojedinačno, osim za ona naselja za koja popisi nisu nađeni ili sačuvani.

U drugom dijelu zbirke nalaze se razni popisi, vrlo često bez datuma i pečata zbog čega ih je nemoguće precizno datirati i zaključiti tko ih je točno sastavljao. Ti dokumenti uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, tzv. „narodnih neprijatelja“, tzv. „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

O svim ovim dokumentima opširno je govorila suradnica na knjizi Magdalena Vuković. Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvatska vojska ponovno dobiva centar za obuku komandosa

Objavljeno

na

Objavio

Centar za obuku hrvatskih komandosa do 2000. se nalazio u Šepurinama kraj Zadra, Hrvatska vojska će 2019. opet dobiti posebno središte za obuku “najboljih od najboljih”.

Prema pisanju Večernjeg lista , “nove” Šepurine više neće biti moguće oformiti na istom mjestu, koje će dobiti turističku, a ne vojnu namjenu, tako da u MORH-u još uvijek oko toga hoće li Središte za borbenog vođu, kako će se zvati novi centar, biti u Slunju, Gašnicama, Udbini ili negdje drugdje.

Udbina zbog postojeće infrastrukture i avionske piste prema ocjeni mnogih najviše bi sličila na Šepurine, a tamo se već nalaze postrojbe specijalaca, a našu infrastrukturu za uvježbavanje povremeno koriste i specijalci nekih savezničkih zemalja, posebice SAD-a.

U Središte za borbenog vođu dolazili bi na razne specijalističke tečajeve koji bi, ovisno o vrsti, trajali nekoliko tjedana ili mjeseci. Godišnje bi na posebnu obuku dolazili deseci najboljih dočasnika iz postrojbi HV-a, a nešto skraćeni tečaj prolazili bi i drugi časnici.

Ministar obrane Damir Krstičević kaže da će Središte za obuku nositi ime Marka Babića, junaka HV-a koji je dokazano u Vukovaru uništio najviše agresorskih tenkova “JNA”.

Gardijsko središte za obuku dočasnika u Šepurinama nosilo je ime po junaku rata na Velebitu, Damiru Tomljanoviću Gavranu. Časnički namjesnik Dalibor Dumbović iz 2. mehanizirane bojne Gmbr., bivši polaznik centra u Šepurinama, podsjeća kako je centar nastao nakon što je zapovjednik general Ante Gotovina, poslije operacije Maslenica uvidio kako našim snagama nedostaju kvalitetni dočasnici, pa naše postrojbe na razini desetine ili voda nisu imale dobar manevar. Tada su nam u susret izišli Francuzi, pa je Gotovina organizirao dolazak 15 najboljih vojnih instruktora iz Legije stranaca, a ostalo je filmska priča.

Prvi je zapovjednik baze bio legionar, znameniti Werner Ilić iz 4. Gbr. A u centru su vojnici dovedeni do drila, odnosno automatizma, što je upravo i potrebno za postrojbe na tim razinama. Krstičević u obnovi ovakvog centra vidi prilagodbu našeg sustava sigurnosti novim sigurnosnim izazovima, od terorizma nadalje, a Središte za borbenog vođu modernizirat će zapovijedanje i vođenje postrojbi na terenu.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sjećanje na poginule pripadnike 105. bjelovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na prigodnoj svečanosti u subotu je odana počast za 18 pripadnika 105. Bjelovarske brigade poginulih na ratištu u Bosanskoj Posavini, a vijence kod spomen obilježja na obali rijeke Save u Slavonskom Brodu položila su izaslanstva braniteljskih udruga, udruga obitelji poginulih branitelja, gradova Slavonskog Broda i Bjelovara te Brodsko-posavske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

“Ovi poginuli hrabri pripadnici 105. Bjelovarske brigade dali su živote tijekom kolovoza i rujna 1992. godine. Branili su od srpske agresije opstojnost, slobodu, pravo na život, pravo na dom većinskog hrvatskog naroda u Bosanskoj posavini”, rekao je om prigodom Mirko Antolić, tajnik Udruge branitelja pripadnika 105. Bjelovarske brigade.

Ti poginuli časni ljudi imali su, kako je rekao, izuzetnu hrabrost suprotstaviti se velikospskoj okupatorskoj vojsci, a borbe su bile teške i krvave. “O razmjerima, težini i silini borbi govori podatak da je samo od 1992. do 1993. godine na tom prostoru poginulo 2246 branitelja, 1.500 civila i bilo je oko 8.000 ranjenih.

Ogromna većina poginulih i ranjenih bila je hrvatske nacionalnosti, a brojkama treba dodati i sve poginule i stradale u postrojbama Hrvatske vojske koje su djelovale na tom prostoru koje, na žalost, nisu male. Epilog stradanja taktičke grupe 105. brigade je ovih 18 poginulih vitezova i više desetaka ranjenih”, rekao je Mirko Antolić.

Subotnja svečanost održana je na dan kada je u borbama poginulo devet pripadnika bjelovarske gardijske postrojbe. Antolić je podsjetio kako su ove žrtve za sobom ostavile i veliku bol svojim obiteljima koje isto tako zaslužuju zahvalnost. “Ovakva obilježavanja za nas roditelje su jako bitna. Svi mi u srcu imamo našu djecu koja su dala svoje živote”, rekla je Nada Hegedić, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Bjelovarsko-bilogorske županije.

Komemoracija kod spomen obilježja u Slavonskom Brodu, uz simboličan pijetet prema poginulim braniteljima, već godinama ima i širi mirnodopski smisao, kada se susreću čelni ljudi dvaju gradova i županija, te se tom prilikom razmjenjuju iskustva i inicijative za unapređenje života lokalnih zajednica, podsjetili su Hrvoje Andrić, zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda i Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.

(Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari