Pratite nas

Pregled

Prvi put nakon 70 godina strašni zločini jugoslavenskoga režima u Imotskoj krajini – u knjizi od tisuću stranica

Objavljeno

na

Predstavljena knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni!”

Svjetlo dana ugledala je dugoočekivana i najavljivana knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne,Udbe i Narodne milicije (1944-1957); Likvidacija i progoni”.

Niz predstavljanja počeo je sredinom prošloga tjedna u Imotskome i Podstrani, a nastavlja se u Zagrebu i u drugim mjestima. I prije no što je objavljena, knjiga je izazvala veliku pozornost jer je riječ o bolnoj tematici koja je sedam desetljeća držana pod embargom.

Na predstavljanju knjige u imotskoj kino dvorani bilo je oko tri stotine zainteresiranih građana koji su s velikim zanimanjem poslušali predstavljače i autoricu. Riječ je o knjizi koja prvi put dokumentirano obrađuje krvavu komunističku prošlost imotskoga kraja, O knjizi su govorili povjesničar s Filozofskoga fakulteta u Zadru dr. sc. Zlatko Begonja, zatim profesor povijesti na imotskoj gimnaziji Dragutin Koštro, studentica povijesti Magdalena Vuković, koja je ujedno i suradnica na izdanju ove knjige, te joj je ovo bio prvi nastup, i sama autorica mr. sc. Blanka Matković.

Dr. Begonja rekao je kako je ova knjiga nakladnički pothvat iznimne vrijednosti s ciljem otkrivanja istine o stradanju naroda u Imotskoj krajini krajem i nakon Drugoga svjetskog rata.

Objavljeni dokumenti relevantno prikazuju komunistički režim i obilježje jugoslavenskoga režima otkrivajući razinu zločinstava koje je taj režim brutalno počinio, a onda ih pokušao dugo skrivati od javnosti, rekao je dr. Begonja, Po njegovim riječima, povijest komunističke ideje od početka je proturječna sama po sebi jer zlom se nikada ne može postizati dobro.

Komunizam se pokazao u fizičkim likvidacijama i oduzimanju imovine u pravoj svojoj prirodi, a ova knjiga s dokumentima nesporno dokazuje da se radilo o teškim progonima i likvidacijama ljudi, što je počelo od listopada 1944. kada su partizanske postrojbe ušle u Imotski i počele sa zločinima jer nisu naišle na “gostoprimstvo” u Imotskome.

Profesor povijesti iz Imotskoga Dragutin Koštro na početku je okupljenim Imoćanima rekao da je ova tema, kao i knjiga, vrlo važna za sve Hrvate, a ne samo za ljude imotskoga kraja.

Autorica je ovom i prijašnjom knjigom pružila izazov svim povjesničarima da se konačno počnu ozbiljnije baviti Dalmacijom nakon Drugoga svjetskog rata, što dosad gotovo nitko nije činio.

Pitajući se zašto su ginuli ljudi, profesor Koštro rekao je da je proučavao povijest NDH i ustaškoga pokreta i doznao uz ostalo kako je od 500 prvih ustaša, u logorima u Italiji bilo čak 150 Imoćana, Zato što su Imoćani uvijek bili Hrvati, radikalni Hrvati, hrvatski nacionalisti i katolici. Od Vlade Gotovca, Petra Vrdoljaka, Brune Bušića, Ive Rojnice, Dinka Šakića… Koliko god se oni međusobno razlikovali, jedno im je zajedničko: antijugoslavenstvo i hrvatski patriotizam, naglasio je prof. Koštro.

Oni nisu bili zatucani, nego obrazovani ljudi, uvijek su bili hrvatski domoljubi. Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito nikada nije došao u Imotski jer je znao da ovdje nije poželjan. Koštro je ponovio da je jugoslavenski režim u Imotskoj krajini ubijao ljude jer su bili Hrvati i katolici.

Nikada se, po njemu, ne će doznati broj ubijenih Hrvata nakon Drugoga svjetskoga rata jer jedinice KNOJ-a koje su provodile likvidacije nisu vodile zapisnike o tomu, a Britanija, koja je odgovorna za te zločine izručivši Hrvate J. B. Titu, još ne otvara arhive. Zar nije Tito dogovorio predaju Hrvata s Englezima na Bleiburškome polju u zamjenu za povlačenje iz Koruške, a samim time Englezi su prekršili Ženevsku konvenciju.

Pitamo se kako je moguće razoružati i poslije u ruke krvnika predati toliko Hrvata koji nisu svi bili ustaše i domobrani, nego je bio golemi broj djece, žena i starčadi koji su bježali od partizanskih koljača i četnika, a kokardu samo zamijenili zvijezdom petokrakom, podsjeća Koštro.

Autorica, mr. povijesti Blanka Matković podsjetila je da je u prošle 72 godine hrvatski narod bio lišen prava na istinu i na reviziju serviranih mu „istina“, a borba za istinsku slobodu istraživanja i reviziju kojima bi se raskrinkale partijske dogme te ustanovila što cjelovitija istina još je u povojima.

Svi oni koji staju na stranu demokratskih sloboda i znanstvene objektivnosti bivaju izloženi prijetnjama, vrijeđanjima i pritiscima općenito s ciljem da ih se zauvijek ušutka i onemogući povijesno istraživanje ničim uvjetovano, oslobođeno od političkih i partijskih manipulacija, površnih novinarskih zamagljivanja, beskorisnih uličnih prepucavanja, ali i od „historiografskih tekstova od po službenoj dužnosti određenih i dobro plaćenih „(h)istoričara“. Upravo je takav rad i samo gola istina osnovni cilj moga rada, rekla je mr. Matković.

Knjiga “Imotska krajina u dokumentima Ozne i Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni” na oko tisuću stranica donosi dokumente o svim selima Imotske krajine od 1944. do kraja 50-ih godina, ali i pojedinosti o političkoj situaciji te gospodarstvu i kulturi između dvaju svjetskih ratova i tijekom Drugoga svjetskog rata koji nikada ranije nisu objavljeni, a u vrijeme svoga nastanka bili su označeni kao „strogo povjerljivi“ dokumenti.

Okosnicu ove zbirke dokumenata čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cistu Provo. U prvome dijelu knjige, uz elaborate su dodani popisi nestalih koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala Ozna, odnosno Udba, i to za svako selo pojedinačno, osim za ona naselja za koja popisi nisu nađeni ili sačuvani.

U drugom dijelu zbirke nalaze se razni popisi, vrlo često bez datuma i pečata zbog čega ih je nemoguće precizno datirati i zaključiti tko ih je točno sastavljao. Ti dokumenti uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, tzv. „narodnih neprijatelja“, tzv. „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

O svim ovim dokumentima opširno je govorila suradnica na knjizi Magdalena Vuković. Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tribina – Hrvatska 25 godina nakon Domovinskog rata. Kako dalje?

Objavljeno

na

Objavio

Tribina Projekta Velebit

Na početku tribine nastupa će novinar, glumac i voditelj Podcasta Velebit Dražen Stjepandić, koji je i autor humorističke monodrame ‘Lijevom našom’, a koja je nastala kao adaptacija tekstova Zvonimira Hodaka.

Nakon njega stand–up komičar, također i voditelj Podcasta Velebit i Dnevnog SHOWiniste Domagoj Pintarić svojim britkim i duhovitim komentarima analizira aktualne apsurde društvene i političke situacije u Hrvatskoj.

Na kraju zajedno s Markom Juričem novinarom i voditeljem predstavljaju ‘Podcast Velebit’ i ‘Projekt Velebit’ kao ideju, inicijativu i alternativni medij u Hrvatskoj, kojemu nije svrha samo bilježiti zbivanja, nego analizirati i utvrditi gdje se Hrvatska nalazi i kojim putem treba krenuti 25 godina nakon osloboditeljskog i pobjedničkog Domovinskog rata.

PodcastVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada RH i Osječko-baranjska županija pomažu gradovima i općinama u borbi protiv komaraca, najizglednije – aviotretiranje

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održana hitno sazvana Koordinacija župana s načelnicima i gradonačelnicima na temu alarmantno velikog broja komaraca na području gradova i općina Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić, prošlog je petka (14. lipnja) u Zadru održao sastanak i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem kako bi Vlada RH pomogla s dodatnim sredstvima da se riješi problem komaraca. Slijedom toga, jučer (18. lipnja) je u Osječko-baranjskoj županiji održan sastanak s predstavnicima Grada Osijeka nakon kojeg je Vladi RH poslana molba za pomoć u provođenju mjera dezinsekcije na području Osječko-baranjske županije.

Na današnjoj sjednici Vlade, uoči županijske Koordinacije donesen je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. Ovim se Zaključkom zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.

– Brzom reakcijom i ovim Zaključkom Vlada RH dala nam je do znanja da stoji na raspolaganju za financijsku pomoć koliko god bude potrebno, a na nama je sada da pronađemo način kako najbrže i najučinkovitije riješiti problem s komarcima. Dosadašnji sustav očigledno nije dobar, svaka općina i grad radili su tretiranje na svoj način i u različito vrijeme, a neki od njih nisu ni imali sredstva za borbu protiv komaraca u svojim proračunima niti su provodili bilo kakvu aktivnost – rekao je župan Anušić te dodao kako će novci biti utrošeni na aviotretiranje kako bi sanirali ovu izvanrednu situaciju.

Dodao je da nema zabrane aviotretiranja, već da postoje određeni uvjeti koji se moraju ispuniti za tretiranje iz zraka iznad naseljenih mjesta, rubnih dijelova Kopačkog rita te drugih poplavnih područja.

– Tretiranje komaraca sa zemlje u ovom trenutku ne daje rezultate, što je vidljivo, aviotretiranje je sada najbolja opcija kako bismo riješili ovaj ne samo zdravstveni nego i poljoprivredni i gospodarski i turistički problem. Postoje mjesta koja su poplavna, a nedostupna su za tretiranje sa zemlje i s tih područja dolazi najviše komaraca – rekao je župan i naglasio kako je Osječko-baranjska županija prošle godine osnovala Povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca i uspostavljanja programa u gradovima i općinama.

Županija nema nadležnost provoditi mjere tretiranja komaraca pa je Povjerenstvo započelo s izradom Strategije kontrole komaraca koja bi dala jasne smjernice općinama i gradovima u čijoj je nadležnosti prevencija i suzbijanje komaraca.

– Strategija koju donosimo obuhvaća 365 dana borbe protiv komaraca, ključno je larvicidno tretiranje na područjima gdje su epicentri njihovog razmnožavanja kako bi spriječili situacije u kakvoj se danas nalazimo. Temeljem Strategije planiramo oformiti javnu ustanovu koja će uz Zavod za javno zdravstvo koje vrši monitoring, vršiti kontrolu, prevenciju i suzbijanje komaraca tijekom cijele godine na području svih općina i gradova jer komarci ne poznaju administrativne granice, a lete i do 40 kilometara od staništa – zaključio je župan Anušić.

Na današnjoj je Koordinaciji zaključeno kako će nakon usvajanja Strategije na Županijskoj skupštini, istu dobiti sve jedinice lokalne samouprave kako bi je usvojili na gradskim i općinskim vijećima jer će Strategija dati jasne smjernice kako smanjiti razinu komaraca do te mjere da ne utječu na kvalitetu života stanovnika Osječko-baranjske županije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari