Pratite nas

Pregled

Prvi put nakon 70 godina strašni zločini jugoslavenskoga režima u Imotskoj krajini – u knjizi od tisuću stranica

Objavljeno

na

Predstavljena knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni!”

Svjetlo dana ugledala je dugoočekivana i najavljivana knjiga povjesničarke Blanke Matković “Imotska krajina u dokumentima Ozne,Udbe i Narodne milicije (1944-1957); Likvidacija i progoni”.

Niz predstavljanja počeo je sredinom prošloga tjedna u Imotskome i Podstrani, a nastavlja se u Zagrebu i u drugim mjestima. I prije no što je objavljena, knjiga je izazvala veliku pozornost jer je riječ o bolnoj tematici koja je sedam desetljeća držana pod embargom.

Na predstavljanju knjige u imotskoj kino dvorani bilo je oko tri stotine zainteresiranih građana koji su s velikim zanimanjem poslušali predstavljače i autoricu. Riječ je o knjizi koja prvi put dokumentirano obrađuje krvavu komunističku prošlost imotskoga kraja, O knjizi su govorili povjesničar s Filozofskoga fakulteta u Zadru dr. sc. Zlatko Begonja, zatim profesor povijesti na imotskoj gimnaziji Dragutin Koštro, studentica povijesti Magdalena Vuković, koja je ujedno i suradnica na izdanju ove knjige, te joj je ovo bio prvi nastup, i sama autorica mr. sc. Blanka Matković.

Dr. Begonja rekao je kako je ova knjiga nakladnički pothvat iznimne vrijednosti s ciljem otkrivanja istine o stradanju naroda u Imotskoj krajini krajem i nakon Drugoga svjetskog rata.

Objavljeni dokumenti relevantno prikazuju komunistički režim i obilježje jugoslavenskoga režima otkrivajući razinu zločinstava koje je taj režim brutalno počinio, a onda ih pokušao dugo skrivati od javnosti, rekao je dr. Begonja, Po njegovim riječima, povijest komunističke ideje od početka je proturječna sama po sebi jer zlom se nikada ne može postizati dobro.

Komunizam se pokazao u fizičkim likvidacijama i oduzimanju imovine u pravoj svojoj prirodi, a ova knjiga s dokumentima nesporno dokazuje da se radilo o teškim progonima i likvidacijama ljudi, što je počelo od listopada 1944. kada su partizanske postrojbe ušle u Imotski i počele sa zločinima jer nisu naišle na “gostoprimstvo” u Imotskome.

Profesor povijesti iz Imotskoga Dragutin Koštro na početku je okupljenim Imoćanima rekao da je ova tema, kao i knjiga, vrlo važna za sve Hrvate, a ne samo za ljude imotskoga kraja.

Autorica je ovom i prijašnjom knjigom pružila izazov svim povjesničarima da se konačno počnu ozbiljnije baviti Dalmacijom nakon Drugoga svjetskog rata, što dosad gotovo nitko nije činio.

Pitajući se zašto su ginuli ljudi, profesor Koštro rekao je da je proučavao povijest NDH i ustaškoga pokreta i doznao uz ostalo kako je od 500 prvih ustaša, u logorima u Italiji bilo čak 150 Imoćana, Zato što su Imoćani uvijek bili Hrvati, radikalni Hrvati, hrvatski nacionalisti i katolici. Od Vlade Gotovca, Petra Vrdoljaka, Brune Bušića, Ive Rojnice, Dinka Šakića… Koliko god se oni međusobno razlikovali, jedno im je zajedničko: antijugoslavenstvo i hrvatski patriotizam, naglasio je prof. Koštro.

Oni nisu bili zatucani, nego obrazovani ljudi, uvijek su bili hrvatski domoljubi. Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito nikada nije došao u Imotski jer je znao da ovdje nije poželjan. Koštro je ponovio da je jugoslavenski režim u Imotskoj krajini ubijao ljude jer su bili Hrvati i katolici.

Nikada se, po njemu, ne će doznati broj ubijenih Hrvata nakon Drugoga svjetskoga rata jer jedinice KNOJ-a koje su provodile likvidacije nisu vodile zapisnike o tomu, a Britanija, koja je odgovorna za te zločine izručivši Hrvate J. B. Titu, još ne otvara arhive. Zar nije Tito dogovorio predaju Hrvata s Englezima na Bleiburškome polju u zamjenu za povlačenje iz Koruške, a samim time Englezi su prekršili Ženevsku konvenciju.

Pitamo se kako je moguće razoružati i poslije u ruke krvnika predati toliko Hrvata koji nisu svi bili ustaše i domobrani, nego je bio golemi broj djece, žena i starčadi koji su bježali od partizanskih koljača i četnika, a kokardu samo zamijenili zvijezdom petokrakom, podsjeća Koštro.

Autorica, mr. povijesti Blanka Matković podsjetila je da je u prošle 72 godine hrvatski narod bio lišen prava na istinu i na reviziju serviranih mu „istina“, a borba za istinsku slobodu istraživanja i reviziju kojima bi se raskrinkale partijske dogme te ustanovila što cjelovitija istina još je u povojima.

Svi oni koji staju na stranu demokratskih sloboda i znanstvene objektivnosti bivaju izloženi prijetnjama, vrijeđanjima i pritiscima općenito s ciljem da ih se zauvijek ušutka i onemogući povijesno istraživanje ničim uvjetovano, oslobođeno od političkih i partijskih manipulacija, površnih novinarskih zamagljivanja, beskorisnih uličnih prepucavanja, ali i od „historiografskih tekstova od po službenoj dužnosti određenih i dobro plaćenih „(h)istoričara“. Upravo je takav rad i samo gola istina osnovni cilj moga rada, rekla je mr. Matković.

Knjiga “Imotska krajina u dokumentima Ozne i Udbe i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni” na oko tisuću stranica donosi dokumente o svim selima Imotske krajine od 1944. do kraja 50-ih godina, ali i pojedinosti o političkoj situaciji te gospodarstvu i kulturi između dvaju svjetskih ratova i tijekom Drugoga svjetskog rata koji nikada ranije nisu objavljeni, a u vrijeme svoga nastanka bili su označeni kao „strogo povjerljivi“ dokumenti.

Okosnicu ove zbirke dokumenata čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cistu Provo. U prvome dijelu knjige, uz elaborate su dodani popisi nestalih koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala Ozna, odnosno Udba, i to za svako selo pojedinačno, osim za ona naselja za koja popisi nisu nađeni ili sačuvani.

U drugom dijelu zbirke nalaze se razni popisi, vrlo često bez datuma i pečata zbog čega ih je nemoguće precizno datirati i zaključiti tko ih je točno sastavljao. Ti dokumenti uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, tzv. „narodnih neprijatelja“, tzv. „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

O svim ovim dokumentima opširno je govorila suradnica na knjizi Magdalena Vuković. Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat”.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari