Pratite nas

Prvi se prijavio Raguž, očekuju se još 93 stranke i neovisna kandidata

Objavljeno

na

MOSTAR – Rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na izborima koji će biti održani u listopadu istječe za tri dana, a tek jučer stigla je prva prijava. Četiri dana prije isteka roka prvi je to uradio Martin Raguž ispred HDZ-a 1990., potvrdila nam je glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH Maksida Pirić.

Iz SIP-a su kazali kako su dokumentaciju za prijavu preuzela 94 neovisna kandidata i stranke i kako proces teče nesmetano. Pozvali su pak stranke da do sutra barem najave SIP-u termin dolaska i podatke o osobama koje će predati prijavu za ovjeru kako bi se izbjegle eventualne gužve prilikom predaje prijava za ovjeru jer je već postala praksa da svi dostavljaju prijave u zadnji tren.

politicke_stranke_bihStranke koje podnose prijave dužne su dostaviti i potpise potpore, pa tako za prijavu za izbore za Predsjedništvo BiH treba dostaviti 3000 potpisa potpore, isto toliko i za Parlamentarnu skupštinu BiH, 2000 za entitetsku razinu i 500 potpisa za županijske skupštine. Neovisni kandidati trebaju dostaviti 1500 potpisa potpore birača upisanih u središnji birački popis za Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH, 1000 potpisa za entitetsku razinu i 250 za županije. Kada su u pitanju potpisi potpore, stranke u ovom slučaju imaju olakšice, tako da političke stranke čiji su članovi nositelji mandata u istom tijelu za koji stranka ponovo podnosi prijavu kandidature ili kad stranka podnosi kandidaturu za nižu razinu vlasti, nisu dužne dostaviti potpise. To se mora uraditi samo na kandidaturu za Predsjedništvo. U slučaju da imaju svoje članove u vlasti stranke su dužne tek podnijeti izjavu kojom izabrani dužnosnik potvrđuje da je bio član te političke stranke kada je dobio mandat i da je još član te stranke. Ista stvar vrijedi i za neovisne kandidate.

Političke stranke uz prijavu za ovjeru trebaju dostaviti rješenje o upisu u registar političkih organizacija kod nadležnih tijela, koje nije starije od 60 dana, potpise potpore, dokaz o uplaćenom iznosu novčane pristojbe za ovjeru i financijsko izvješće u skladu s Izbornim zakonom BiH. I neovisni kandidati prilažu potpise potpore, dokaz o uplaćenoj novčanoj pristojbi, financijsko izvješće, kandidatski obrazac, te ovjerenu izjavu o prihvaćanju kandidature. Kada su u pitanju novčane pristojbe koje se trebaju uplatiti, važno je reći kako je SIP 8. svibnja donio odluku o novčanoj pristojbi tako da političke stranke uplaćuju 20.000 KM za izbore za člana Predsjedništva BiH te za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, 14.000 KM za zastupnike u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i 10.000 KM za zastupnike u županijskim skupštinama. Neovisni kandidati  za članove Predsjedništva uplaćuju 10.000 KM, koliko i za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, 7000 KM za zastupnike u entitetskim parlamentima, te predsjednika i potpredsjednike RS-a i 5000 KM za županijske skupštine. Najveći dio novca nakon izbora strankama će biti vraćen.

Rokovi

Ovjera političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na izborima od SIP-a izvršit će se do 14. lipnja. Rok za podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata je od 14. do 24. lipnja, a SIP se o ovome mora odrediti do 1. srpnja. Rok za podnošenje kandidatskih listi političkih subjekata je od 2. do 14. srpnja, a SIP će iste ovjeriti do 8. kolovoza. Rok za podnošenje kompenzacijskih listi je 13. kolovoza, a SIP će do 28. kolovoza objaviti konačne liste kandidata u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja. Prema planu ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima bit će obavljen od 30. do 31. srpnja.

Brojke

Službeno, izborna kampanja starta 12. rujna, mjesec dana prije izbora. Podsjetimo kako se opći izbori u BiH održavaju 12. listopada, a za provedbu izbora planirano je 8,874.000 KM. Prema evidenciji iz središnjeg biračkog popisa, na izborima će moći glasovati ukupno 3,231.031 birač, od čega 2,011.717 u Federaciji, a 1,219.314 u RS-u. To, naravno, nije konačan broj, jer će se sve do dana izbora ažurirati središnji birački popis.

DnevniList

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari