Pratite nas

Prvo popravite socijalnu sliku, ostalo poslije izbora

Objavljeno

na

Europska unija poziva političke čelnike Bosne i Hercegovine da u razdoblju do parlamentarnih izbora u listopadu ove godine glavnu pozornost usmjere na poboljšanje ekonomske i socijalne situacije u zemlji, a da se pitanje funkcioniranja institucija ostavi za razdoblje poslije izbora.

Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su u ponedjeljak na svom sastanku u Luxembourgu o stanju u Bosni i Hercegovini nakon prosvjeda koji suizbili u veljači.

Podupiranje napora

eubihzastavezgradaMinistri su prihvatili zaključke u kojima traže od institucija BiH i njezina vodstva da u razdoblju do općih izbora usmjere pozornost na socijalno-ekonomska pitanja, posebice visoku nezaposlenost među mladima, da poboljšaju koordinaciju ekonomskih i fiskalnih politika i stvore bolje okruženje za poduzetništvo.

Također se traži jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, financijska odgovornost i zaštita ljudskih prava.

EU je spremna pomoći BiH u tim naporima.

“Vijeće ističe spremnost EU-a da podupre te napore. Pozdravlja inicijativu Komisije za poboljšanje ekonomske vladavine i jačanje konkurentnosti te za poticanje rasta”, kaže se u zaključcima.

EU poziva vodstvo BiH da se odmah nakon izbora posveti širem spektru pitanja kako bi se riješili izazovi s kojima se zemlja suočava na putu prema EU-u.

Zamjena prioriteta

“Posebice je ključno da čelnici BiH poduzmu reforme s ciljem poboljšanja efikasnosti i funkcionalnosti institucija BiH na svim razinama. Preostaje također rješavanje pitanja provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci”, kaže se u zaključcima.

EU je do sada inzistirala na provedbi presude Sejdić-Finci kao prvom prioritetu koji treba riješiti da bi se zemlja pomaknula naprijed na putu prema europskim integracijama.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila da nije riječ o snižavanju kriterija za BiH nego o tome da se proaktivnim pristupom EU-a pomogne Bosni i Hercegovini da dosegne te kriterije.

“Posebice je ključno da čelnici BiH poduzmu reforme s ciljem poboljšanja efikasnosti i funkcionalnosti institucija BiH na svim razinama. Preostaje također rješavanje pitanja provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci”, kaže se u zaključcima.

“Do sada smo imali visoke kriterije, a BiH ih nije mogla ispuniti i naprosto je klizala prema natrag. Stoga je važno da EU zauzme proaktivni pristup”, rekla je Pusić.

Rasprava o Bosni i Hercegovini trebala se održati prošli mjesec, ali je odgođena za ovaj mjesec zbog krize u Ukrajini. Više zemalja je imalo različite prijedloge kako pomoći BiH – Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovenija, Velika Britanija, Slovačka.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je prije više od mjesec dana uputilo zemljama članicama EU-a “non-paper” u kojem se zauzima za specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, koja je zbog unutarnje nefunkcionalnosti u potpunom zastoju. U hrvatskom neslužbenom dokumentu predlaže se da se ona pitanja koja sada predstavljaju prepreku za napredak BiH u europskim integracijama, poput provedbe presude Sejdić-Finci, ostave za kasnije, to jest da se rješavaju tijekom procesa približavanja Eurpskoj uniji.

Veliki problem Europe

Pri tome se navodi primjer normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, što nije postavljeno kao preduvjet za Srbiju da otvori pregovore, nego kao proces koji se treba dovršiti paralelno sa završetkom pregovora.

Ministrica Pusić smatra da je velika stvar što se o BiH uopće razgovoralo s obzirom na situaciju u Ukrajini i zaoštravanje odnosa s Rusijom.

“Velika je stvar da je EU na svoj dnevni red stavila BiH u uvjetima kada su svi zaokupljeni Sirijom i Ukrajinom. Međutim, Bosnu i Hercegovinu vide svi kao temu koju EU može riješiti sama za razliku od drugih tema gdje bez velikih svjetskih partnera teško sama može naći rješenje”, kaže hrvatska šefica diplomacije.

“Hrvatska smatra da bi se tema Bosne i Hercegovine, ako se ostavi po strani i ako se ne riješi, mogla pretvoriti u veliki problem i destabilizirati Europu. Ali, to je tema koju je EU sposobna i ima snage riješiti”, dodaje Pusić.

Ministri su u svojim zaključcima ponovili nedvosmislenu potporu teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene zemlje te osudili secesionističku retoriku.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović u Karlovcu: I ja sam spremna staviti svoj život na kocku za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Kandidatkinja HDZ-a za novi predsjednički mandat Kolinda Grabar-Kitarović na predizbornom skupu u Karlovcu pozvala je u četvrtak navečer birače da 22. prosinca iziđu na izbore i da biraju “kontinuitet rasta i razvoja, suradnje, jer želimo bogatu Hrvatsku prepoznatljivu u svijetu, kojoj se svi dive“.

Govoreći o hrvatskoj vojnoj industriji, rekla je da su među najboljima u svijetu, da  podržava karlovačku tvrtku HS produkt, te da kao predsjednica i vrhovna zapovjednica Hrvatske vojske „zna držati pušku u rukama“.

Uz riječi kako u Domovinskom ratu nije bila braniteljica rekla je da sada „redovito odlazi među naše vojnikinje i vojnike u Afganistanu i drugdje diljem svijeta, jer se danas Hrvatska brani daleko od Hrvatske“.

„Želim im reći da je predsjednica, njihova vrhovna zapovjednica uvijek tu u prvim redovima gdje ste i vi, da im pokažem da sam i ja spremna staviti svoj život na kocku za Hrvatsku“, rekla je Grabar Kitarović.

Posebno se obratila umirovljenicima i najavila da će se zalagati za postavljanje pravobranitelja za prava umirovljenike, jer se njihov glas „mora puno glasnije čuti“.

Braniteljima, umirovljenicima, blokiranima, mladima  i svima drugima rekla je da ona i HDZ nude optimizam i vjeru u sebe, u svoju Hrvatsku i njezine ljude, jer da „Hrvatska sa svojim talentiranim ljudima svuda u svijetu pokazuje da smo uvijek među najboljima“.

„Idemo dičiti se time, idemo vratiti te ljude u Hrvatsku, stvoriti uvjete da riješimo pitanje svih pitanja, a to je demografija. Neka se mladi školuju u inozemstvu, pustimo ih. Za to sam da osnujemo zakladu kojom će se stipendirati talentirani mladi hrvatski državljani, na najboljim svjetskim učilištima, a onda da se vrate ovdje i prenesu nova znanja i iskustva, da se ne vrtimo u krug nekih starih ideja, već da Hrvatsku postavimo onako kako smo je postavili u vanjskoj politici, rame uz rame s onim najboljima“, rekla je u govoru Grabar Kitarović.

Za kritike da se na skupovima državnika u inozemstvu „progura u prve redove“ rekla je: „Čekajte, pa nisam ja tamo nekakva Kolinda i ne znam što, ja sam predsjednica Republike Hrvatske i moja je dužnost pokazati gdje je mjesto mojem narodu i mojoj  državi, a to je u prvim redovima“, istaknula je  i dobila veliki pljesak 200-tinjak okupljenih članova i simpatizera HDZ-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945.

Objavljeno

na

Objavio

Ovoga je utorka na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana sveta misa u crkvi Krista Kralja te komemorativni skup na groblju hrvatskih vojnika poginulih 1941.-1945. godine koje je neposredno nakon rata uništeno, preorano odlukom komunističkih vlasti.

Ovu komemoraciju organizirali su Hrvatsko žrtvoslovno društvo – Zagreb, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika – Osijek , Hrvatski domobran – Osijek, Hrvatski domobran – Zaprešić, Hrvatski domobran – Slatina, Hrvatski domobran – Našice, Hrvatski obredni zdrug Jazovka – krilo Đakovo te Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata – Zagreb.

Nekon svete mise, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, sudionici su u procesiji otišli do vojničkog groblja gdje je nastavljen program komemoracije: hrvatska himna, minuta šutnje za poginule hrvatske vojnike 1941. – 1945. godine, pozdravna riječ organizatora skupa, prigodne pjesme i molitve za sve poginule te na koncu postavljanje i paljenje svijeća s nazanačenim imenom i prezimenom svakog pokojnika na njihovim neobilježenim grobovima.

Komemoraciji su nazočili članovi i potomci obitelji poginulih hrvatskih vojnika, svi ljudi dobre volje, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić ,izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Vlasta Ivić, Efendija Halid Dolić.

Komemoraciju su uveličali članovi vokalnog ansambla Bojna Frankopan pod vodstvom hrvatskog branitelja i časnika Sekulića Hrvoja. Hrvatskom himnom je nastavljena komemoracija u izvedbi Valentine Mekovec, prof. solo pjevanja. Otpjevala prigodnu pjesmu Ave Marija, a na završetku komemoracije Hrvoje Sekulić i Ivana Sekulić otpjevali su pjesmu Zemlja dide mog!

Osim odavanja počasti poginulima, cilj ovih događanja je da se na danas praznim površinama gdje su pokopani hrvatski vojnici poginuli 1941. – 1945. godine postave grobni spomenici s osnovnim natpisom na kojem bi stajalo ime i prezime poginulog vojnika, godina rođenja i smrti u cilju dostojanstvenog posljednjeg počivališta.

Neposredno poslije II. svjetskog rata, a u nakani potpunog i radikalnog obračuna s „narodnim neprijateljem“, odnosno protivnicima i neistomišljenicima komunističkog režima, Ministarstvo unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije donijelo je 18.5.1945. Odluku o uklanjanju grobalja i grobova okupatora i narodnih neprijatelja. Ovo uklanjanje provedeno je sustavno. Na zagrebačkom groblju Mirogoj u potpunosti je u ljeto 1945. godine uklonjeno njemačko i hrvatsko vojničko groblje, najmanje 3.000 grobova poražene vojske, pripadnika Wehrmachta i Waffen-SS-a, kao i hrvatskim vojnicima, pripadnicima domobranstvu i ustaštvu, tadašnjim Oružanim snagama NDH.

Uklanjanje ustaškog, domobranskog i njemačkog vojničkog groblja na Mirogoju u Zagrebu u ljeto 1945. godine opisao je Josip Bejuk u svojoj knjizi sjećanja naslovljenoj „Sjećanja logoraša“ koji je kao mladić s prijateljem svjedočio uništenju vojničkih grobova:

„…gledamo kako drugarice i drugovi lome križeve s njemačkog vojničkog groblja, a drugi se muče na ustaškom groblju preturati kamene spomenike s časničkog groblja…..slušamo još kako psuju ustašku majku, kurvu švapsku itd. Neki pripiti pjevaju i gaze nogama križeve. Čuje se pjesma ‘Druže tito mi ti se kunemo….“

O uklanjanju vojničkih grobova na Mirogoju pisale su 17. rujna 1945. godine nadbiskupu Stepincu i katolkinje Hrvatice, majke pokojnih sinova i supruge pokojnih muževa, moleći ga da se zauzme kod vlasti za poštedu vojničkih grobova: „Preuzvišeni gospodine! Za sigurno će Vam biti već poznato, da se po naređenju mjerodavnih vlasti skidaju križevi na Mirogoju sa ustaških grobova, a nakon toga imade se grobovi sravniti tako, da neće biti vidljivo, gdje je koji od onih, koji počivaju na tom mjestu vječni san. Da je taj postupak prema mrtvima, koji su pred Božjim sudom, strašan i bolan, došlo je do izražaja prigodom posjeta nas majki i žena u nedjelju na dan 16 rujna. Možete si pomisliti, Preuzvišeni, tu tešku bol jedne majke, koja dolazi iz udaljenih krajeva, da posjeti grob svoga sina, da se pomoli Svevišnjemu za pokojnikovu dušu – a da ne nađe grob jer nema križa. Ta boj je neopisiva. Majke i žene padale su na grobove moleći Svevišnjega za pomoć, zazivajući imena svojih palih pokojnika – da im se jave, no mrtvi ne govore, nema odaziva.“

Iz pisma zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Vladimiru Bakariću 18. kolovoza 1945 godine: „…Stižu mi vijesti iz Varaždina, Zagreba i drugih mjesta, da se po nečijem nalogu niveliraju grobovi Ustaša i Nijemaca, uklanjaju križevi sa njihovih grobova po katoličkim grobljima, ne pitajući ni crkvene vlasti ni rodjake pokojnika. Ovo je kulturni škandal prvog reda. Vi ste, gospodine pretsjedniče, pravnik, pa će Vam biti bez sumnje poznato, što pogansko rimsko pravo sudi de laesione sepulcri. Zar smo pali ispod pogana? Ja kao predstavnik Katoličke crkve energično protestiram proti ovog divljanja i molim Vas da izdate hitne naloge da se poštuju katolička groblja. Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja partizana ni ustaša ni Nijemaca ni slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnog Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakvi su bili ljudi, da li su vršili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim……“

Iako je na groblju Mirogoj podignuto nekoliko spomen obilježja poginulim hrvatskim vojnicima 1941. – 1945. godine, grobovi hrvatskih vojnika pripradnika Oružanih snaga NDH i dalje su neobilježeni, sravnjeni sa zemljom, bez nadgrobnih oznaka, bez upisa imena pokopanih vojnika.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari