Pratite nas

Razno

Prženje klačine

Objavljeno

na

Klak (gašeno vapno) zapakiran u papirne vreće počeo se javljati u prodavaonicama građevinskog materijala početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Sve do tada dobivanje klaka bilo je moguće jedino prženjem klačine. Ovaj posao iziskivao je velike fizičke napore, ali i znanje  jer je kod groćenja nekih klačina sav uloženi trud otišao u vjetar.

Postupak groćenja klačine, koliko se god na prvi pogled činio jednostavnim, tražio je veliko umijeće, jer su se rijetki upuštali u ovakvu vrstu posla.
Pokušat ćemo vam predočiti proceduru gradnje klačine.  Rupa za klačinu najčešće se kopala tamo gdje ima dovoljno kvalitetnog kamena i drveta. Površinski kamen nije se koristio za ćemerenje, jer njegova svojstva nisu udovoljavala zahtjevima proizvodnje kvalitetnog klaka . Iz toga razlog sirovinu se kopalo ili uzimalo “obrađenu” iz Ričine zbog njegove kvalitete.

S ruba iskopane rupe polagani su sopnici (temeljci), s kojih se nastavljalo dalje ćemeriti dosta spljoštenu (zatupljenu) kamenu kupolu. Kamen koji je učvršćivao sćemerenu kupolu zvao se kamen zaglavni ili čep.

U nedostatku radne snage, prilikom ćemerenja postavljala se lisa (skela) koja je imala funkciju pridržavanja ćemera do postavljanja zaglavnog kamena. Svaka četvrta ćemernica stavljana je na kant radi boljeg učvršćivanja. Nakon nabijanja zaglavnog kamena nastavlja se zidati okomiti zid takozvana košuljica, tik do ćemera. U međuprostor se slagalo kamenje, vodeći računa o veličini šupljina (vatrenica) i protoku vrućeg zraka kroz njih. Ako bi strujanje vrućeg zraka kroz klačinu zbog malih vatrenica bilo usporeno, došlo bi do njenog zagušenja. Iz tih razloga kamena sirovina  ne bi mogla dobro izgoriti, pa bi se zarada prepolovila. Oko 50 -60 cm od okomitog zida (kamena košuljica)  zabijaju se drveni koci oko kojih  se plete šiblje (jasenovina, grabovina, drinovina), a u međuprostor se nasipava i zbija vlažna crvenica radi onemogućavanja dotoka hladnog zraka, koji bi usporavao proces prženja klačine. Ako bi se  zaštitni sloj crvenice slabo nabio, tada bi klačina “progorila” i od uloženog truda ne bi bilo ništa.
Promjer rupe mjerio se aršinom . Visina klačine treba bi biti jednaka promjeru iskopane rupe. Iz praktičnih razloga kamena je  kupola jako spljoštena jer je  omogućavala slaganje veće količine kamena, a nakon dobro obavljena posla i veću zaradu. Pivac je bio i do 1,5 aršina iznad zaglavnog kamena, kojemu je zadatak, pokazati (kamen pobijeli) jeli mukotrpnom poslu došao kraj.

Kad se obave svi predviđeni radovi oko ćemerenja i zemljane zaštite klačine, počinju se sjeći i pripremati drva, ako to nije ranije učinjeno. Ljude je učilo iskustvo, da ne valja sjeći debelo drvo jer se takvo može prodati po dobroj cijeni za ogrijev, već tanko koje može dati potrebnu toplinu. Najpoželjnija je bila grabovina, drača ili tilovina jer se njihovim izgaranjem oslobađala najveća toplina. Ložači bi temperaturu “provjeravali” pomoću staklene boce, stavljajući je na ravulji  u klačinu  koja bi se nakon par sekundi boravka u vatri ponašala poput sladoleda na vrelom suncu ( oko 800 ºC).
Za svaki aršin klačine bilo je potrebno spaliti oko 100 naramaka drva (1 naramak oko 70 kg drveta). Za klačinu od 3 aršina bilo je potrebno oko 1,2 vagona, a za 4 aršina 2 – 2,5 vagona drva.

Nakon svih obavljenih priprema, paljenjem klačine slijedi najodgovorniji i iscrpljujući dio posla koji ne smije biti prekinut, ako se želi dobiti kvalitetan klak.

Slijedi danonoćni smjenski rad loženja bez imalo odmora. Drva su se gurala u klačinu drvenom ravuljom, a ponekad i metalnom jer bi drvena brzo izgorila zbog visoke temperature. Za dobro obavljeni posao, neophodan je rad uigrane ekipe. Dvojica ložača se izmjenjuju dok treći primiče naramke na dohvat ruke ložača  jer se postignuta temperatura ne smije smanjivati. Dogodi li se taj propust, a događao se zbog štednje na drvima, ode veliki dio truda uzalud. Za klačinu od 3 – 3,5 aršina trebalo je za loženje odraditi oko 20 dnevnica, a svaka se plaćala kvintalom klaka.

Tada se znalo klačinarima i janje zaklati jer se obavljao dugotrajan i težak posao. Susjedi bi pritekli u pomoć osobito noću kada se oko klačine skupljalo dosta seoskih momaka. Tada bi  “nadahnutim” pojedincima padale na um svakojake “umotvorine” i prostote koje bi zaogrnuti mrakom izvikivali s klačine. Neki bi od prozvanih to shvaćali kao neukusnu šalu i samo  odmahivali rukom, dok bi se drugi ljutili i prigovarali. Te su  “umotvorine”  glasile po prilici ovako:  Oj Galune ispod Grede dovedi ženu pod našega Klempu. Ili. Oj  Erota Mrgudov   dovedi ženu da popiša pivca. Bio je to usmeni “haiku” kojeg su stari klačinari njegovali sve dok i sami nisu nestali.
Kada bi se  okončalo  loženje, klačina bi se zatvarala i hladila isto onoliko vremena koliko se i ložilo. Ako bi se u međuvremenu okišilo, klačina bi se pokrila ceradom da ne bi došlo do spontanoga gašenja klaka.

Nakon hlađenja, počinje se uokolo rasplitati plot i uklanjati zemlja da bi se došlo do dragocjene sirovine,koja se uz primjerenu cijenu počinje krčmiti unaprijed dogovorenim mušterijama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Razno

Donacija ribočuvarima za još bolje očuvanje prirode OBŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko – baranjske županije donirala je osječkim ribočuvarima terensko vozilo koje će im olakšati čuvanje ribolovnog područja, ali i područja cjelokupnog regionalnog parka o kojem brine ta javna ustanova.

Novim zakonom koji stupa na snagu s prvim danom 2021. godine, Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko – baranjske županije počinje tješnju suradnju s ribočuvarskom službom Šporsko ribolovne zajednice Osijek koja ima 10 pripadnika, volontera, na Dravi, i dvojicu na području Dunava. Dunavski ribočuvari od slijedeće godine osim ribiča moći će kontrolirati ulov i gospodarskih ribara.

Davor Mikulić ravnatelj javne ustanove zaštitu prirode Osječko – baranjske županije rekao je nakon predaje terenskog vozila ribočuvarima kako su obnovom svog voznog parka došli u prigodu donirati vozilo Zajednici športskih ribolovnih društava Osijek i njihovoj ribočuvarskoj službi koja će biti dio službe čuvara prirode. Naime, novi zakon donosi obvezu i čuvarske službe te javne ustanove koja brine o području Regionalnog parka i Parka prirode ekološke mreže Natura 2000.

„Zajedničkom uspostavom nadzora na cijelom ribolovnom području, vozilima na kopnu i skorom nabavom plovila, naša i ribočuvarska služba lakše će i na kopnu, i na vodi, provoditi Zakon o slatkovodnom ribarstvu i Zakon o zaštiti prirode. Ribočuvari će nam biti od izuzetnog značaja jer imaju puno više iskustva pa će i nadzor i sankcioniranje počinitelja biti puno učinkovitije.”, rekao je Mikulić

Igor Lončar, predsjednik Zajednice sportskih ribolovnih društava Osijek uvjeren je kako će ta suradnja donijeti još učinkovitije spriječavanje korištenja neovlaštenih alata u ribolovu, a sama činjenica da će ribočuvari moći kontrolirati gospodarski ribolov i u plovilima, smanjit će nekontrolirani izlov ribe.

„Vrške, struja, plin, mreža, haklanje (korištenje trokuke s laganim olovom i nasumično potezanje) i druga nedozvoljena sredstva izlova ribe lakše ćemo kontrolirati, a i novi zakon donosi promjene u gospodarskom ribolovu kako bi se što više očuvao riblji fond. Primjerice prošle godine smo spalili 3 kilometra mreža kojima se neovlašteno pregrađuju rukavci i izlovljava riba, čak i u vrijeme lovostaja.”, rekao je Lončar, piše HRT radio Osijek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Domovinski pokret Miroslava Škore okrenuo vola u Gornjoj Dubravi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: direktno.hr

Kod kružnog toka u Granešini u zagrebačkoj Dubravi Domovinski pokret krenuo je u predizbornu kampanju. Iz te je četvrti, podsjetimo, na  prve višestranačke izbore krenuo i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, piše Direktno.hr

Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro sa svojim je pristašama uz zvukove tamburice u nedjelju predao izbornu listu DIP-u s kojom će izići na parlamentarne izbore 5. srpnja.

Tom je prilikom najavio da njegova stranka neće više biti treća opcija u Hrvatskoj, već jedina nakon izbora i poručio svojim oponentima ” a posebice svim političkim protivnicima koji šalju poruke da se ja bojim njih, sučeljavanja ili razgovora s njima: pozivam vas da izaberete stadion, sportsku dvoranu ili bilo što u ovoj Hrvatskoj da se nađemo i da razgovaramo pred narodom!”

Kako portal Direktno doznaje, nakon Markovog trga, Škorina ekipa zaputila se u zagrebačku Dubravu na feštu koja je organizirala mladež Domovinskog pokreta. Na proslavi se za goste okrenuo vol na ražnju i svirali tamburaši, a među 300-tinjak uzvanika bili su i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te Igor Peternel dok je Miroslav Škoro došao na slavlje uz zvukove njegove pjesme ‘Sude mi’.

DPMŠ predaje kandidacijske liste DIP-u – Došli su i tamburaši

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari