Pratite nas

Kronika

Pucnjava u katoličkoj crkvi u Beču – Ozlijeđeno oko 15 ljudi, napadači u bijegu

Objavljeno

na

Grupa još nepoznatih napadača u četvrtak je oko 13.30 sati ušla u crkvu Maria Immaculata u Beču, dvojica su počela pucati po ljudima. Oko 15 ljudi je ozlijeđeno, izvijestio je austrijski medij Kronen Zeitung.

Incident je trajao nekoliko sati. Oko 16 sati i 30 minuta policijski službenici su ušli u crkvu i našli nekoliko ljudi vezanih i teško ozlijeđenih.

Kako pišu austrijski mediji, napadači su u bijegu, navodno se kriju u zagradama u blizini crkve.  Policija je u velikom broju izašla na teren, traže ih i policijskim helikopterima, prenosi fenix magazin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Preminuo akademik Dubravko Jelčić

Objavljeno

na

Objavio

U devedesetoj godini života umro je akademik, povjesničar književnosti, književni kritičar, pjesnik, publicist i prozaik Antun Dubravko Jelčić, javljeno je iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademik Jelčić rođen je u Požegi 6. studenog 1930. godine. 1945. godine osuđen je na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka, a dio kazne je izdržavao u Staroj Gradišci. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o djelu književnika Josipa Kosora.

Radio je kao srednjoškolski profesor, dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a 1960. godine se zapošljava u Institutu, a kasnije akademijinom Zavodu za književnost u Zagrebu gdje ostaje do mirovine. U drugoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i saborski zastupnik HDZ-a.

Uređivao je biblioteku Izbor u Nakladnom zavodu Znanje i biblioteku Vijenac u Nakladnom zavodu Matice hrvatske. Bio je i član uredničkog odbora Pet stoljeća hrvatske književnosti gdje je kao urednik potpisao čitav niz naslova.

Uredio je sabrana djela Ujevića, Matoša, Nazora i A. B. Šimića. Sa Krstom Špoljarom je uredio i izabrana djela Augusta Šenoe. Početkom devedesetih bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (iz čijeg je članstva kasnije izbrisan), a redovni član HAZU postao je 1992. godine. Bio je i jedan od pokretača i glavnih i izvršnih urednika projekta Stoljeća hrvatske književnosti.

Objavio je više od dvadeset knjiga književnog, znanstveno-kritičkog i političkog sadržaja te monografija. Objavljivao je i antologije suvremene hrvatske novele, kao i dnevničke zapise. U nekoliko izdanja Naklada Pavičić mu je objavila i zapaženu “Povijest hrvatske književnosti”. Zbirka pjesama “Poraz pobjednika” objavljena mu je 1962. godine, a pisao je i radio-drame. 1994. objavio je i roman “Strah”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Beroš: potvrđen je i drugi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Vili Beroš potvrdio je u emisiji “A sada Vlada” Hrvatskog radija da je još jedan slučaj koronavirusa, nakon prvog jučerašnjeg, zabilježen u Hrvatskoj.

– To je bilo i očekivano, naime brat prvog pozitivnog bolesnika također je pozitivan, također ima lakšu kliničku sliku. Dok je dobro da je njegova djevojka negativna, ona je zadržana i dalje na promatranju, pa će se pratiti njeno stanje, rekao je ministar, koji je  sinoć je doputovao iz Rima, za koji kaže da “tamo ima nešto slučajeva, ali nema znatnijeg širenja epidemije”. Svi dosadašnji bolesnici koji su pozitivni na koronavirus su iznimno dobrog stanja bez značajnijih znakova bolesti. Simptomi su poput gripe.

Ministar zdravstva Vili Beroš bio je na službenom putu i sastancima u Rimu te kaže kako u Rimu ima simptoma koronavirusa, ali nema simptoma širenja epidemije.

– Epidemiološka situacija bila je u Rimu vrlo pozitivna stoga nema velikog straha. Bez obzira na posjet Rimu, da i prenesem virus vama, ne bismo imali neku težu kliničku sliku, to bi prošlo poput lagane gripe ili prehlade. Nisam se nelagodno osjećao u Rimu. U regijama u kojima je koronavirus naravno da postoji strah, ali će se ljudi prilagoditi situaciji prema uputstvima. Sastali smo se svi ministri u Rimu i razgovarali o situaciji u Italiji. U Lombardiji jedino nisu uspjeli iskontrolirati situaciju. Dogovorili smo neke mjere koje se odnose na granični režim, prema epidemiološkoj zajednici, nema potrebe da se zatvaraju granice, to bi bilo kontraproduktivno, ističe Beroš.

Vili Beroš kaže kako se mora razgovarati o mjerama.

– Kad su u pitanju utakmice ili veći koncerti, mišljenja smo da se ne može generalizirati i ne bi bilo dobro da se zabrane takva događanja, ali da se na osnovi epidemiološke slike i opasnosti, za svaki takav događaj mora se odlučiti hoće li biti događaj održan ili neće, naglašava Vili Beroš.

Vili Beroš ističe kako Ministarstvo vanjskih poslova na dnevnoj bazi ažurira podatke i izdalo je priopćenje gdje se ne preporučuje odlazak u Italiju ako se ne mora zbog situacije oko koronavirusa.

– Mi smo se u početku borili da virus ne uđe u Hrvatsku, na graničnim prijelazima. S obzirom na eskalaciju situacije u Italiji, bilo je jasno da će virus ući u Hrvatsku. Sad prelazimo u drugu fazu obrane, i zdravstveni sustav uz ove početne poteškoće koje ima nastoji uspostaviti bolje funkcioniranje Klinike za infektivne bolesti. Djelatnici daju iznimne napore i ulažu u zbrinjavanju populacije i treba upozoriti pučanstvo da doista ne trebaju svi odlaziti u Kliniku za infektivne bolesti ako nemaju simptome jer tako se stvaraju veće gužve nego što bi objektivno trebalo, smatra Beroš.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže kako treba olakšati organizaciju i funkcioniranje sustava.

– Nema mjesta panici, naše zdravstvo može reagirati na takvu prijetnju. Obranu smo temeljili na kontroli rizika. Svi građani koji pokazuju simptome koronavirusa i bili su u Italiji ili Kini, njih molimo da se bez odgode jave epidemiološkoj službi ili da dođu u Kliniku za infektivne bolesti. Nije opravdano da svi dolaze u Kliniku za infektivne bolesti, a nisu bili u području sjevera Italije, ističe Beroš.

Beroš ističe kako je ministarstvo zdravstva povuklo sve iz zaliha što se tiče zaštitnog materijala, postoji određeni robni mehanizam i stožer zdravstva.

– Za ugrozu koja će trajati uobičajeno, ne dugo, imamo dovoljno zaštitnih materijala. Nedostatak zaštitne opreme uzrokovalo je širenje virusa u Kini, zaključuje Beroš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari