Pratite nas

Komentar

Pukla ljubav: Škorina ekipa sad mu ruši kampanju?

Objavljeno

na

Pala knjiga na dva slova. U ovom kontekstu riječ je o izbornom stožeru Miroslava Škore i njegovom razlazu s dojučerašnjim najboljim prijateljima.

Početkom rujna razišao se s Matom Radeljićem, bivšim savjetnikom Kolinde Grabar-Kitarović, a ovih dana postoje ozbiljne tenzije na relaciji Škoro-Bujanec i pitanje je tko mu ostaje, piše Express.

Kampanju Škori predvode Mate Mijić, donedavni kolumnist Večernjeg lista te Miljenko Ćurić, estradni menadžer poznat po suradnji s Thompsonom i Matom Bulićem. Šef Škorina stožera Mate Mijić radio je kod Ruže Tomašić. Jedan je od rijetkih ljudi oko Škore kojega ne vodi revanšizam, nego konzervativizam.

Škorin program sažeo je u osam riječi: ‘Lupiti šakom po nosu one koji to zaslužuju’. Na pitanje tko su ti, rekao je: ‘Oni koji su izdali svoje birače’.

Ono što u Škorinoj kampanji može biti problematično je što Mijić nema široko političko iskustvo, kao ni PR iskustvo, pa zato i ne čude gafovi iz stožera koji su procurili u javnost.

Naime, iskusan PR-ovac ne bi dozvolio takve greške u koracima i pitanje je ima li Mijić dovoljno sposobnosti bez još sličnih afera izvući kampanju do kraja.

Posebno je zanimljivo primijetiti da je Ćurić naveden na službenim stranicama Miroslava Škore (pjevača, ne kandidata) pod kontakt osoba za upite za nastupe.

A što menadžer koji je spojio Bulića, Thompsona i Škoru na nastupu na Bujančevoj svadbi može donijeti predsjedničkom kandidatu nije baš potpuno jasno. Zna se da je Ćurić bio član one famozne HDZ-ove grupe na WhatsAppu “Uskoci i hajduci” zbog koje je premijer potjerao nekoliko članova stranke.

“Od 2014. godine poslovno surađujem sa Škorom, a Deklaracijom o ljudskim pravima, kao i Ustavom, zajamčena mi je sloboda rada”, kratko je odgovorio Ćurić na pitanje Večernjeg lista kako to da se nije iščlanio iz HDZ-a ako podržava suparničkog kandidata Škoru.

Odavno je bilo očito da Bujanec igra daleko najveću ulogu u Škorinoj predsjedničkoj kampanji iako nema nikakvu formalnu ulogu. Njemu se pripisuju velike zasluge za mandat aktualne predsjednice, a i Škoro je svoju kampanju počeo u emisiji Bujica. Međutim, nakon optužbi za montažu govora, vidjet ćemo kako će nekad bliski prijatelji nastaviti suradnju, piše Express.

Podsjećanja radi, Bujanec je prije nekoliko dana na svom Facebooku objavio snimku Škorina govora u Novom Zagrebu gdje je predsjednički kandidat, između ostaloga, rekao: “Otići ću i u Jasenovac i tražiti međunarodnu komisiju, ako treba prekopat ćemo sve!”

Komentirao je i pozdrav Za dom spremni: “Ne bojim se govoriti o tome, jer znam istinu! To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za Hrvatsku ’91. godine! To je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo! Neće mi nitko govoriti da je to pozdrav koji nekome smeta, jer je korišten od ’41. do ’45. godine. Koristili su i riječ Hrvatska, himnu ‘Lijepa naša’, plaćali su kunama, javnica Krugovalne postaje Zagreb bila je ‘U boj, uboj’…”

Već idući dan će Škoro reći da su neke stvari u toj snimci montirane.

“Ako poslušate tu vijest koja je izmontirana onda ona glasi da ćemo prekopati sve, a nakon toga definitivno ne ide riječ Jasenovac. Kao znanstvenik uistinu tvrdim da treba prekopati sve arhive i učiniti ih dostupnima te znanstvenim pristupom doći do istine. Nažalost, naše arhive su uglavnom u Beogradu. Ako se mi ne možemo dogovoriti kako doći do istine onda treba utvrđivanje istine prepustiti međunarodnim komisijama”, pojasnio je Škoro.

Kako je Ivica Relković prije nekoliko dana komentirao za Express, Škoro je imao svoju priliku za političkim uspjehom:

“Škoro je primjer političke taktike koja umjesto da (školski rečeno) brzo usvaja znanje i preskače razrede, vraća se na staro gradivo, višestruko ga utvrđuje i gotovo dragovoljno ponavlja razred. Koliko god se na početku činilo da će upravo on detronizirati Kolindu Grabar-Kitarović, sad je sve izvjesnije da će ona u drugi krug (a moguće i do pobjede) upravo zahvaljujući njegovoj predizbornoj taktici. Sportski rečeno, on je izveo savršen troskok do odraza na trećem koraku. Na prvom koraku (odrazu) imao je 9%, na drugom 13%, a na trećem 18%. I onda, umjesto da (ponijet akumuliranom inercijom koja je prevarila i jednog Stjepana Mesića, jer ga je previše podsjetila na vlastiti troskok iz 2000. godine) leti prema 25 ili 30%, on kao da se u završnom letu nakon trećeg odraza zalijepio za nevidljivi stakleni zid i ostao tako zalijepljen (vjerojatno do kraja kampanje, ako nešto radikalno ne promijeni).”

Bujanec kao glavni i odgovorni za upravljanje hrvatskom ekstremnom desnicom, sada će se možda okrenuti u nekom drugom smjeru. Ali jedno pitanje i dalje čeka odgovor. Ako mu ne odgovara Kolinda, sada ima problema sa Škorom, tko preostaje?, piše Express.

Škoro o ‘prekapanju Jasenovca’ – Tvrdi da je izjava montirana u lažnu vijest usmjerenu protiv njega

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Komentar

SDP-ova kampanja i podjela Mosta i Glasnovića HDZ-u dali tri mandata u dijaspori

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Dijaspora se ponovno vratila u okrilje HDZ-a na ovim saborskim izborima što se može zahvaliti mobilizaciji mašinerije HDZ-a u Bosni i Hercegovini i činjenici da su se podijelili glasovi između MOST-a i liste generala Željka Glasnovića. Tako se nije ponovila iznimka iz 2016. godine kada je privremeno jedna neovisna lista koju je predvodio general Željko Glasnović uspjela narušiti taj monopol i plasirati se u Sabor.

Sva tri mjesta u Saboru osigurali su HDZ-u birači iz Bosne i Hercegovine, gdje je zabilježen najveći odziv i porast u odnosu na izbore prije četiri godine. Pa ipak najviše preferencijalnih glasova u XI. Izbornoj jedinici pripalo je drugome na listi i gradonačelniku Ljubuškoga Nevenku Barbariću, slijedi HDZ-ov dužnosnik Radoje Vidović iz središnje Bosne, a tek treće mjesto ima nositeljica Zdravka Bušić. Prema neslužbenim informacijama Bušić ima ambiciju biti u izvršnoj vlasti, a ne u Saboru, pa bi tamo mogla sjediti trenutačno četveroplasirana po preferencijama Stana Burić iz malenoga mjesta Ravnog, poznatog po tome što su ga četnici kao prvoga u BiH razorili u listopadu 1991., kada je bošnjačko Sarajevo poručivalo ‘Nije to naš rat’.

Ostatak dijaspore, Australija, Europa ili SAD, uglavnom su dali najveću potporu generalu Glasnoviću. No nedovoljnu. Naime, HDZ-ova izborna mašinerija u Bosni i Hercegovini uspjela je na izbore u dva dana izvući više od 23.000 birača te tako nedostižno podići prag i praktično onemogućiti šanse drugim listama. Naime, s obzirom na to da je u primjeni D’Hondtova metoda u izračunu mandata, to je značilo da svakoj drugoj listi treba najmanje 8.500 do 9.000 glasova u XI. izbornoj jedinici kako bi uopće dobili mogućnost ući u raspodjelu. Druga stvar koja je otežala posao HDZ-ovoj konkurenciji jeste podjela glasova između liste Mosta i Domovinskoga pokreta, odnosno generala Glasnovića kojega su podržavali. Pa ipak, rezultati pokazuju da bi teško čak i zajedno stigli do jednoga saborskog mandata.

I treća, vjerojatno najvažnija stvar koja je toliko izvukla Hrvate iz BiH na birališta, čak 30 posto više nego na izborima 2016. godine, bila je šovinistička kampanja koju su vodili SDP-ovci u Hrvatskoj. Naime, masovno se plašilo građane Hrvatske kako će im ‘neki tamo dole, preko granice odlučiti sudbinu’, ‘da će masovno stizati autobusima’… U tome smislu sve je podsjećalo na prve izbore kada se u Hrvatskoj dogodila smjena vlasti i na vlast došla trećesiječanjska koalicija nakon kampanje u kojoj se otvoreno upiralo prstom u dežurne krivce Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Do te mjere bila je degutantna, gubitnička kampanja da su ju kaznili i njihovi birači u Hrvatskoj.

Politički je legitimno tražiti da ti ‘dolje’ ne glasuju. Ali prije nego što to ostvare, treba promijeniti jednu ‘sitnicu’ – Ustav Hrvatske koji je dao pravo glasa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Dok se svi glasovi nisu niti brojali, čestitku premijeru Andreju Plenkoviću uputio je čelnik bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović. Izrazio je očekivanje kako će Republika Hrvatska s Plenkovićem na čelu nastaviti podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost u ovoj zemlji, te nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu k Europskoj uniji. Ne će trebati dugo čekati kako bi se vidjelo hoće li rezultati te politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti samo deklarativni ili pak biti tek nastavak iznošenja deklaracija i biranih riječi, a od rezultata ne će biti ništa. Hrvatska je praktično riješila svoja najvažnija, strateška pitanja, osim Bosne i Hercegovine i tamošnjih Hrvata. Nakon rješavanja srpsko-kosovskog boja oko granica, najavljuje se da će se međunarodna zajednica snažnije pozabaviti Bosnom i Hercegovinom. U toj medijaciji nije nevažno tko će sjediti u vlasti na Zagrebu. Većina Hrvata u BiH smatra kako im HDZ s Andrejom Plenkovićem može najviše pomoći.

Ako su stvarno dionice Andreja Plenkovića u Bruxellesu toliko velike, onda se vjerojatno može izboriti makar za izmjenu Izbornoga zakona, što bi hrvatskome narodu iz BiH doslovno bio put za izlazak iz ropstva u kojemu se nalaze punih 25 godina zbog nakaradnih rješenja iz Daytonskoga sporazuma koji ih je ostavio pravim političkim bogaljima.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Janez Janša: Masakr u Srebrenici se ne bi dogodio da je osuđena komunistička ideologija

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja 25. godišnjice u Srebrenici premijer Slovenije Janez Janša oglasio se na Twitter profilu.

“Ne bi se dogodila Srebrenica 1995. godine da su osudili komunistički genocid na isti način kao holokaust. Jer ovo je, unatoč većem broju ubijenih, doktrina da se neprijatelj mora fizički uništiti koja je oživjela pri raspadu Jugoslavije”, objavio je Janša na svom službenom profilu.

 

Plenković: Žrtve Srebrenice ne smiju nikad biti zaboravljene

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari