Pratite nas

Politika

Pupovac HDZ-ovcima u Saboru: “Moju ruku više nećete imati!”

Objavljeno

na

Rasprava o prijedlogu Odbora za informiranje da se za članove Nadzornog odbora HRT-a imenuju Mladen Čutura, Morana Paliković Gruden, Maja Martinović i Edvard Kuštek izazvao je u četvrtak buru u sabornici.

SDP-ov zastupnik Nenad Stazić poručio je da će njihov izbor “biti dokaz kako je HDZ-u stalo samo do lopovluka i kriminala”, a SDSS-ov Milorad Pupovac je najavio da ‘njegovu ruku neće dobiti’.

Stazić: Nema kandidata oporbe

Stazić je zamjerio što među kandidatima nema niti jednog kandidata oporbe, a za bivši NO, smijenjen u srpnju, kazao je da su smijenjeni jer su konstatirali da se na HRT-u “poslovalo kriminalno, lopovski i netransparentno te o tome izvijestili Sabor”.

“HRT nema NO od 14. srpnja 2017. Znači HRT posluje bez nadzora, a neće ni dalje imati jer su svi kandidati predloženi od strane parlamentarne većine. Dosad je bila praksa da se jedan član bira na prijedlog parlanmtarne manjine no ta se praksa sada iz nepoznatih razloga prekida”, istaknuo je Stazić. To se, uvjeren je, radi zato da na HRT-u mogu raditi što hoće i imaju “pokriće za nered, javašluk, a možda i kriminal”.

“HDZ želi ova četiri kadidata da se nabavljaju emisije ‘kako se kuha kokoš’ i to se plaća HDZ-ovim podobnicima'”, poručio je Stazić.

“SDP zbog svojih unutarnjih problema i slinica se nije bio u stanju dogovoriti oko tog člana NO, a ovako prozivati je krajnje nekorektno”, uzvratio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ) istaknuo je kako je Odbor 32 dana čekao da predstavnici opozicije daju svog kandidata pa su zbog toga odgađali sjednicu.

Mikulić: Odbor je 32 čekao oporbu da dade kandidata

“Kandidate su poslali dva dana nakon sjednice Odbora”, zamjerio je Mikulić. Stazićev nastup nazvao je teatralnim i poručio mu da se prisjeti kako je HRT poslovao u vrijeme Gorana Radmana, kojeg je postavio SDP, prozivajući ga za kriminal i nepotizam.

“Kriminala i nepotizma je bilo i u doba HDZ-a i SDP-a. I jedan i drugi ste u pravu. Želim izraziti radost što ste Hrvatskoj javnosti otvorili oči”, poručio im je Ivan Pernar (Živi zid).

Nikola Grmoja (Most) pozvao je i jedne i druge da priznaju da su odgovorni za situaciju u kojoj je HRT te da se nađe rješenje kako popraviti nastalu štetu.

“HDZ-ovci optužuju Radmana, a SDP optužuje HRT jer je javni servis pretvoren u partijsku televiziju. I jedni i drugi ste u pravu! Kad je HDZ na vlasti imamo partijsku televiziju HDZ-a, a kad je SDP, imamo SDP-ovu partijsku televiziju”, rekao je i Grmoja.

“Vi iz Mosta ste svojevremeno inzistirali da imate zamjenika ravnatelja i lobirali da određena osoba mora biti zamjenik ravnatelja, a kažete da su HDZ i SDP nešto radili. I vi ste u tome bili!”, odgovorio je Mikulić.

Hrvoje Zekanović (Hrast) pitao je zašto HDZ ne bi postavio ljude koji su prikladni za Nadzorni odbor. Lijepo vam je bilo rečeno zašto se osoba za koju se zauzimate ne može prihvati, ali vama je inat bio draži od činjenice da imate svog čovjeka u NO HRT-a, poručio je oporbenim kolegama.

Pupovac: Moju ruku više neće imati

SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac izrazio je zabrinutost zbog stanja na HRT-u te naglasio da oni “kao dio vladajuće koalicije nisu u tome sudjelovali ni konzultativno ni nekonzultativno”.

“A doprinjeti tome da se dođe do stanja da se drži nekrolog HRT-u nećemo, jer nam naš moralni osjećaj to ne dopušta”, poručio je Pupovac dodajući: “Moju ruku više neće imati”.

“Ispričavam se kolegama koalicijskim partnerima, ali prema svemu što znamo je da je stanje na HRT-u takvo da ne znamo ni tko je tko, a da se dobiva izvješće o HRT-u s tri godina zakašnjenja je nedopustivo”, rekao je Pupovac.

“Jedan od predloženih Eduard Kunštek je i član DSV-a u koji nije ušao kao državni dužnosnik no DSV je tijelo državne vlasti i nije prilično da ulazi u NO HRT”, zamjerio je Stazić najavljujući kako će tražiti mišljenje Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa.

Pernar Dodigu: Najobičniji ste lutak!

Višesatna rasprava o novom NO HRT-a bila je vrlo dinamična, pa je na trenutke znalo ‘zaiskriti’ među zastupnicima. Ocjena Gorana Dodiga (HDS) da bi bilo bolje da se neke saborske sjednice ne prenose jer su “mamac” za nastupe koji nemaju veze sa Saborom, zasmetala je Pernaru (ŽZ), koji mu je uzvratio da je “najobičniji lutak, koji nema mišljenje o ničemu, te samo petkom diže ruku kako mu kažu iz HDZ-a”.

Pernaru je predsjedavajući Milijan Brkić izrekao opomenu, primijetivši pritom kako i u njegovu Klubu glasuju unisono, pa bi se moglo govoriti da su lutci.

NO HRT-a ima pet članova, četiri bira Sabor, petog HRT-ovi zaposlenici. Članovi NO biraju se većinom glasova svih zastupnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari