Pratite nas

Politika

Pupovac HDZ-ovcima u Saboru: “Moju ruku više nećete imati!”

Objavljeno

na

Rasprava o prijedlogu Odbora za informiranje da se za članove Nadzornog odbora HRT-a imenuju Mladen Čutura, Morana Paliković Gruden, Maja Martinović i Edvard Kuštek izazvao je u četvrtak buru u sabornici.

SDP-ov zastupnik Nenad Stazić poručio je da će njihov izbor “biti dokaz kako je HDZ-u stalo samo do lopovluka i kriminala”, a SDSS-ov Milorad Pupovac je najavio da ‘njegovu ruku neće dobiti’.

Stazić: Nema kandidata oporbe

Stazić je zamjerio što među kandidatima nema niti jednog kandidata oporbe, a za bivši NO, smijenjen u srpnju, kazao je da su smijenjeni jer su konstatirali da se na HRT-u “poslovalo kriminalno, lopovski i netransparentno te o tome izvijestili Sabor”.

“HRT nema NO od 14. srpnja 2017. Znači HRT posluje bez nadzora, a neće ni dalje imati jer su svi kandidati predloženi od strane parlamentarne većine. Dosad je bila praksa da se jedan član bira na prijedlog parlanmtarne manjine no ta se praksa sada iz nepoznatih razloga prekida”, istaknuo je Stazić. To se, uvjeren je, radi zato da na HRT-u mogu raditi što hoće i imaju “pokriće za nered, javašluk, a možda i kriminal”.

“HDZ želi ova četiri kadidata da se nabavljaju emisije ‘kako se kuha kokoš’ i to se plaća HDZ-ovim podobnicima'”, poručio je Stazić.

“SDP zbog svojih unutarnjih problema i slinica se nije bio u stanju dogovoriti oko tog člana NO, a ovako prozivati je krajnje nekorektno”, uzvratio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ) istaknuo je kako je Odbor 32 dana čekao da predstavnici opozicije daju svog kandidata pa su zbog toga odgađali sjednicu.

Mikulić: Odbor je 32 čekao oporbu da dade kandidata

“Kandidate su poslali dva dana nakon sjednice Odbora”, zamjerio je Mikulić. Stazićev nastup nazvao je teatralnim i poručio mu da se prisjeti kako je HRT poslovao u vrijeme Gorana Radmana, kojeg je postavio SDP, prozivajući ga za kriminal i nepotizam.

“Kriminala i nepotizma je bilo i u doba HDZ-a i SDP-a. I jedan i drugi ste u pravu. Želim izraziti radost što ste Hrvatskoj javnosti otvorili oči”, poručio im je Ivan Pernar (Živi zid).

Nikola Grmoja (Most) pozvao je i jedne i druge da priznaju da su odgovorni za situaciju u kojoj je HRT te da se nađe rješenje kako popraviti nastalu štetu.

“HDZ-ovci optužuju Radmana, a SDP optužuje HRT jer je javni servis pretvoren u partijsku televiziju. I jedni i drugi ste u pravu! Kad je HDZ na vlasti imamo partijsku televiziju HDZ-a, a kad je SDP, imamo SDP-ovu partijsku televiziju”, rekao je i Grmoja.

“Vi iz Mosta ste svojevremeno inzistirali da imate zamjenika ravnatelja i lobirali da određena osoba mora biti zamjenik ravnatelja, a kažete da su HDZ i SDP nešto radili. I vi ste u tome bili!”, odgovorio je Mikulić.

Hrvoje Zekanović (Hrast) pitao je zašto HDZ ne bi postavio ljude koji su prikladni za Nadzorni odbor. Lijepo vam je bilo rečeno zašto se osoba za koju se zauzimate ne može prihvati, ali vama je inat bio draži od činjenice da imate svog čovjeka u NO HRT-a, poručio je oporbenim kolegama.

Pupovac: Moju ruku više neće imati

SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac izrazio je zabrinutost zbog stanja na HRT-u te naglasio da oni “kao dio vladajuće koalicije nisu u tome sudjelovali ni konzultativno ni nekonzultativno”.

“A doprinjeti tome da se dođe do stanja da se drži nekrolog HRT-u nećemo, jer nam naš moralni osjećaj to ne dopušta”, poručio je Pupovac dodajući: “Moju ruku više neće imati”.

“Ispričavam se kolegama koalicijskim partnerima, ali prema svemu što znamo je da je stanje na HRT-u takvo da ne znamo ni tko je tko, a da se dobiva izvješće o HRT-u s tri godina zakašnjenja je nedopustivo”, rekao je Pupovac.

“Jedan od predloženih Eduard Kunštek je i član DSV-a u koji nije ušao kao državni dužnosnik no DSV je tijelo državne vlasti i nije prilično da ulazi u NO HRT”, zamjerio je Stazić najavljujući kako će tražiti mišljenje Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa.

Pernar Dodigu: Najobičniji ste lutak!

Višesatna rasprava o novom NO HRT-a bila je vrlo dinamična, pa je na trenutke znalo ‘zaiskriti’ među zastupnicima. Ocjena Gorana Dodiga (HDS) da bi bilo bolje da se neke saborske sjednice ne prenose jer su “mamac” za nastupe koji nemaju veze sa Saborom, zasmetala je Pernaru (ŽZ), koji mu je uzvratio da je “najobičniji lutak, koji nema mišljenje o ničemu, te samo petkom diže ruku kako mu kažu iz HDZ-a”.

Pernaru je predsjedavajući Milijan Brkić izrekao opomenu, primijetivši pritom kako i u njegovu Klubu glasuju unisono, pa bi se moglo govoriti da su lutci.

NO HRT-a ima pet članova, četiri bira Sabor, petog HRT-ovi zaposlenici. Članovi NO biraju se većinom glasova svih zastupnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Samo tri političke opcije prelaze prag za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

U godini parlamentarnih izbora HRejting donosi najzanimljiviji dio istraživanja – popularnost političkih stranaka.

Prije konkretnih brojki nekoliko osnovnih podataka. Anketu je od 14. do 18. veljače za HRT provela agencija Promocija plus i to na najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika. Zato je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%, piše HRT.

Da su preksutra parlamentarni izbori tko ulazi u Hrvatski sabor?

Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: Prvi je SDP koji se približava 30%, odnosno ima 29,1%. S 2,2% manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9%. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9%.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz naše ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9%, ni Kolakušićeva lista s2,5%, ni HSS s 2,4% ni zadnji u ovoj skupini iznad 2% – Hrvatski suverenisti s 2,1%.

Skupinu daleko ispod 2% predvodi stranka Milana Bandića s 1,3% i koja je izjednačena s Pametnim (1,3%). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2% birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1%. Živi zid s 1,1% je, prema HRejtingu – mrtav! Isto ima i IDS (1,1%), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1% – HSU i HSLS.

U skupini ispod 1% su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10%.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u 2. krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3% u samo mjesec dana.

S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05%, odnosno ništa.

Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2% birača i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57%.

Uz njih najviše je pao broj neodlučnih – za 3,5%, što je dobro.

Podsjećamo, u četvrtak je središnji Dnevnik HTV-a donio prvi ovogodišnji HRejting, a tema je bila inauguracija predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv: Tko je bio ‘apostol zdravog razuma’ Gilbert Chesterton?

Objavljeno

na

Objavio

U jedanaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv gost je bio Ivan Dadić – pomorac, kovač i u Hrvatskoj ponajbolji poznavatelj književne i filozofske misli velikoga engleskog i katoličkog autora Gilberta Chestertona.

Čime je Chesterton zaslužio laskavu kvalifikaciju “apostola zdravog razuma”? Kako je tekao put njegova obraćenja s anglikanizma na katoličanstvo? Koja su najvažnija Chestertonova djela? Što je to distributizam? Kako je Chesterton osuđivao eugeniku u razdoblju dok je ova uživala potporu “mainstream” intelektualnih krugova? Što je Chesterton mislio o poeziji, a što o feminizmu? Koji su bili najvažniji Chestertonovi naglasci u apologetici katoličanstva? Što bi Chesterton rekao o današnjem stanju zapadu i sve većemu broju “moralnih beskućnika”? Čime se bavi Hrvatsko društvo G. K. Chestertona? O svim drugim i navedenim pitanjima govorilo se u novoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari