Pratite nas

Pregled

Pupovac i izbjegli Srbi traže od Plenkovića da se srpske kuće u Hrvatskoj izuzmu iz poreza na nekretnine

Objavljeno

na

Povodom najave da bi u Hrvatskoj mogao primijeniti zakon po kojem bi se porušene kuće oporezivale kao vikendice, reagirali su ne samo vlasnici tih kuća, protjerani Srbi, već i oni koji se za njihova prava zalažu u regiji koji navode da takvi porezi nemaju opravdanje.

– S obzirom da je riječ o područjima koja su ratom pogođena gdje su prihodi izuzetno niski, mi očekujemo od Vlade da ima razumijevanja i da ne primjenjuje principe naplate poreza koji u takvim okolnostima nemaju opravdanje – rekao je Milorad Pupovac iz Srpskog narodnog vijeća, prenosi RTS.

Primena Zakona, za sada je odlgođena. Predstavnici Srba u hrvatskom Saboru nadaju se da će se, prije nego što stupi na snagu, izboriti da srpske kuće budu izuzetak, iako im to prilikom usvajanja akta, nije pošlo za rukom.

Kada je u pitanju imovina koja je oštećena iz razloga izbjeglištva ili drugog razloga se ne može koristiti, a u nekim slučajevima da se primjene socijalne mjere za one koji ne privređuju dovoljno.

To mora biti rezultat dogovora s ministarstvom financija i lokalnim samoupravama, čemu se nadaju i povratnici i oni koji i dalje žive u izbjeglitvu, ali su u Hrvatskoj ostavili kuće i imanja. Tri puta veći namet od dosadašnje komunalne naknade za njih je neprihvatljiv.

– Najveća opasnost prijeti, ako ovaj Zakon ostane, a nadamo se da neće, da Hrvatska država protiv njih podnese tužbu i oduzme kuću da naplati porez – kaže Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regije.

U Veritasu vjeruju da bi strogi zakoni samo potakli tihi egzodus koji se već godinama odvija. Na jednog Srbina koji se u Hrvatsku vrati, njih petoro je napusti, piše Blic.

Hrvatska ima 2,2 milijuna stanova i kuća. Nema točnih podataka, ali pretpostavlja se da je među njima 150.000 srpskih.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP kupuje 1000 jurišnih pušaka VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HS-Produkta Željko Pavlin u petak su u Karlovcu potpisali ugovor o isporuci tisuću jurišnih pušaka modela VHS-K2, što je nastavak realizacije sporazuma o poslovnoj suradnji MUP-a i te tvrtke koja proizvodi oružje potpisanog u rujnu.

Nakon što su, sukladno tom sporazumu, stotinu jurišnih pušaka tog proizvođača prošle opsežno testiranje u specijalnim i interventnim policijskim postrojbama u konkurenciji s brojnom inozemnom konkurencijom, u MUP-u je odlučeno da se posao nabave jurišne puške povjeri domaćem proizvođaču – HS-Produktu.

Ministar Davor Božinović u petak je rekao kako će se prvom serijom od tisuću jurišnih pušaka prvenstveno koristiti pripadnici specijalnih i interventnih postrojbi MUP-a, a uz njih i temeljna te granična policija. “Odgovor naših instruktora koji su ispitivali prvih stotinu pušaka bio je ‘da je to to’, da one udovoljavaju performansama kojima će hrvatska policija podići razinu sigurnosti i efikasnosti”, kazao je.

Istaknuo je kako je Ravnateljstvo policije na čelu s glavnim ravnateljem Nikolom Milinom vrlo sistematično krenulo u proces nabave pušaka. To znači, dodao je, da će svaki policajac morati dobiti dozvolu da je obučen za korištenje puške VHS-K2, instruktori će morati steći licence za obuku i trening za rukovanje tom puškom od HS-Produkta, a posebna saznanja i obuku u toj tvrtki morat će proći i MUP-ovi oružari, kako bi sami bili u stanju otklanjati eventualne probleme u radu puške na terenu.

Nakon ove narudžbe prvih tisuću pušaka, najavio je Božinović, uslijedit će i nove za potrebe MUP-a, a dinamika će ovisiti o proračunskim mogućnostima. Na novinarski upit o kojoj bi se količini pušaka radilo, odgovorio je: “Onoliko koliko bude trebalo“. Do kraja godine najavio je i isporuku novih 4.700, a možda i više policijskih jakni.

Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, rekao je kako su na ugovorenom modelu jurišne puške izvršene određene izmjene i prilagodbe kako bi odgovarale specifičnim policijskim zadacima. “Uvažili smo sugestije, svjesni da policija na ulice izlazi s totalno neadekvatnim oružjem, s kalašnjikovima i ‘erama’ starima i po 30 do 40 godina, a i mi ćemo steći veliku referencu time što će naša specijalna, interventna i granična policija koristiti naše oružje”, naveo je Pavlin.

Radi se o ‘pulp-up’ modularnoj verziji puške kalibra 5,56 milimetara, u skladu je sa standardima svih policija unutar Europske unije i SAD-a, opremljena i “picatinny” šinama na koje se mogu montirati mnogi priključci, a posebno se ističe sigurnošću u smislu sprječavanja samoopaljenja uslijed nemarnog ili nestručnog rukovanja.

I Božinović i Pavlin izbjegli su reći kolika je vrijednost ugovorene isporuke, a Pavlin je kazao da je HS-Produktova puška značajno jeftinija od bilo koje inozemne konkurencije, ali i od naoružanja koje su MUP i MORH do sada nabavljali. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Cilj nam je povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Objavljeno

na

Objavio

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto – 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari