Pratite nas

Vijesti

Pupovac nakon 22 godine nije više predsjednik Srpskog narodnog vijeća

Objavljeno

na

Novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća je Boris Milošević, dok je Milorad Pupovac, koji je 22 godine bio na čelu te krovne organizacije Srba u Hrvatskoj, sada predsjednik Savjeta SNV-a, odlučeno je u subotu na izbornoj skupštini SNV-a u prostorijama Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu.

Za Miloševićeve zamjenice izabrane su Dragana Jeckov,  saborska zastupnica SDSS-a i  Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu SNV-a.

Kako o izbornoj skupštini izvještavaju Novosti, u uvodnom govoru Milorad Pupovac je naglasio da su za SNV-om i srpskom zajednicom četiri turbulentne godine.

“To su bile među najturbulentnijim godinama u poslijeratnoj historiji srpske zajednice, a karakterizirale su ih financijska nestabilnost i pokušaji dezintegracije SNV-a, SDSS-a, ‘Prosvjete’ i drugih srpskih institucija. Bio je vidljiv uticaj ljudi iz drugih političkih stranaka na predstavnike Srba u Hrvatskoj. Imali smo ozbiljne financijske teškoće, ali smo naišli na razumijevanje u Srbiji, čije nam vlasti daju kontinuiranu podršku, čineći naše organizacije sigurnijim i stabilnijim”, rekao je Pupovac

Kako navode Novosti, Pupovac se osvrnuo i “na opće političke aspekte, od antićirilične kampanje 2014. do inicijativa koje su bile protiv tolerancije i zaštite manjinskih prava, uz stalan rast govora mržnje koji se ne smanjuje ni danas, uz pokušaje da se referendumima smanje prava Srba u Hrvatskoj.”

Na tajnim izborima za predsjednika SNV-a izabran je Boris Milošević, koji inače obnaša funkciju predsjednika Vijeća srpske manjine Grada Zagreba i Kluba zastupnika SDSS-a u Saboru, a za zamjenice  Dragana Jeckov i Aneta Vladimirov. Dosadašnji predsjednik SNV-a Pupovac izabran je za predsjednika Savjeta te organizacije. Riječ je o novom tijelu, nastalom izmjenama Statuta SNV-a, koje će činiti najistaknutiji predstavnici srpskih institucija.

U svojoj viziji razvoja pod nazivom ‘Da budemo svoji’, Milošević je naveo četiri prioriteta. Prvi je unapređenje aktivnosti SNV-a, kao i očuvanje aktivnosti koje su se pokazale dobrima: Novosti koje su, prema Miloševićevim riječima, jedini nezavisni javni medij građana, Političke akademije, koja raste i razvije se, a tu je i Centar za razvoj koji pruža pomoć u izradi projekata i informiranju korisnika sredstava iz fondova, kao i kapitalne investicije za sredine u kojima žive Srbi.

“Važna je i kultura sjećanja jer su od zaborava sačuvana brojna stratišta. Kako bi izgledala komemoracija u Jasenovcu bez SNV? Izgledala bi kao ona državna, bez dostojanstva”, rekao je Milošević.

Drugi prioritet je reorganizacija središnjeg ureda SNV-a i njegovih odjela, a treći ostvarivanje daljnjih ciljeva, pri čemu bi se financijska sredstva, osim iz proračuna osiguravala i preko projekata.

Četvrto je suradnja s vijećima na terenu, kao i s bratskim organizacijama kroz projekte i druge zajedničke aktivnosti. “Moramo se zajedno boriti protiv onih koji nam žele doći glave. Nećemo pognuti glavu jer je doprinos Srba u Hrvatskoj nemjerljiv i neporeciv. Mi smo ranjena zajednica; ima nas 400.000 manje u odnosu na 1991. Borit ćemo se za svoja prava, pojedinačnu i kolektivnu ravnopravnost, kao i za društvo jednakih”  zaključio je Milošević, izvijestile su Novosti, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

HDZ dobio 200.000 glasova više od Restart koalicije

Objavljeno

na

Objavio

HDZ je na ovim izborima, kad se zbroje glasovi po svim izbornim jedinicama, ukupno osvojio 621.008 glasova, dok je Restart koalicija dobila ukupno 414.615 glasova. To znači da je HDZ dobio 206.393 glasova više od SDP-a i partnera, piše Večernji List.

Izlaznost na ovim izborima bila je manja nego na prošlim 2016. A HDZ je prije četiri godine prikupio ukupno 682.678 glasova, dok je tadašnja Narodna koalicija okupljena oko SDP-a osvojila 636.602 glasa.

HDZ je tako na ovim izborima dobio 61.670 glasova manje nego 2016., dok je za SDP i njegovu koaliciju sad glasovalo čak 221.979 birača manje nego prije četiri godine. Domovinski pokret Miroslava Škore u 10. izbornih jedinica dobio je pak ukupno 181.492 glasa. Zanimljivo je da je Miroslav Škoro na predsjedničkim izborima u prvom krugu osvojio znatno više glasova – 465.703.

Most je pak ukupno osvojio 120.082 glasa na ovim izborima i upola manje mandata od Škorina pokreta – osam. A dobar dio glasova koje je izgubio SDP sa partnerima u ove četiri godine sigurno je otišao novoj političkoj snazi na ljevici, grupaciji stranaka oko Možemo! koja je na ovim izborima dobila ukupno 115.961 glas, odnosno sedam mandata. Stranke centra – Pametno, Stranka s imenom i prezimenom i Fokus ukupno su dobile u 10. izbornih jedinica 66.270 glasova, što je bilo dovoljno za tri mandata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari