Pratite nas

Vijesti

Pupovac nakon 22 godine nije više predsjednik Srpskog narodnog vijeća

Objavljeno

na

Novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća je Boris Milošević, dok je Milorad Pupovac, koji je 22 godine bio na čelu te krovne organizacije Srba u Hrvatskoj, sada predsjednik Savjeta SNV-a, odlučeno je u subotu na izbornoj skupštini SNV-a u prostorijama Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu.

Za Miloševićeve zamjenice izabrane su Dragana Jeckov,  saborska zastupnica SDSS-a i  Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu SNV-a.

Kako o izbornoj skupštini izvještavaju Novosti, u uvodnom govoru Milorad Pupovac je naglasio da su za SNV-om i srpskom zajednicom četiri turbulentne godine.

“To su bile među najturbulentnijim godinama u poslijeratnoj historiji srpske zajednice, a karakterizirale su ih financijska nestabilnost i pokušaji dezintegracije SNV-a, SDSS-a, ‘Prosvjete’ i drugih srpskih institucija. Bio je vidljiv uticaj ljudi iz drugih političkih stranaka na predstavnike Srba u Hrvatskoj. Imali smo ozbiljne financijske teškoće, ali smo naišli na razumijevanje u Srbiji, čije nam vlasti daju kontinuiranu podršku, čineći naše organizacije sigurnijim i stabilnijim”, rekao je Pupovac

Kako navode Novosti, Pupovac se osvrnuo i “na opće političke aspekte, od antićirilične kampanje 2014. do inicijativa koje su bile protiv tolerancije i zaštite manjinskih prava, uz stalan rast govora mržnje koji se ne smanjuje ni danas, uz pokušaje da se referendumima smanje prava Srba u Hrvatskoj.”

Na tajnim izborima za predsjednika SNV-a izabran je Boris Milošević, koji inače obnaša funkciju predsjednika Vijeća srpske manjine Grada Zagreba i Kluba zastupnika SDSS-a u Saboru, a za zamjenice  Dragana Jeckov i Aneta Vladimirov. Dosadašnji predsjednik SNV-a Pupovac izabran je za predsjednika Savjeta te organizacije. Riječ je o novom tijelu, nastalom izmjenama Statuta SNV-a, koje će činiti najistaknutiji predstavnici srpskih institucija.

U svojoj viziji razvoja pod nazivom ‘Da budemo svoji’, Milošević je naveo četiri prioriteta. Prvi je unapređenje aktivnosti SNV-a, kao i očuvanje aktivnosti koje su se pokazale dobrima: Novosti koje su, prema Miloševićevim riječima, jedini nezavisni javni medij građana, Političke akademije, koja raste i razvije se, a tu je i Centar za razvoj koji pruža pomoć u izradi projekata i informiranju korisnika sredstava iz fondova, kao i kapitalne investicije za sredine u kojima žive Srbi.

“Važna je i kultura sjećanja jer su od zaborava sačuvana brojna stratišta. Kako bi izgledala komemoracija u Jasenovcu bez SNV? Izgledala bi kao ona državna, bez dostojanstva”, rekao je Milošević.

Drugi prioritet je reorganizacija središnjeg ureda SNV-a i njegovih odjela, a treći ostvarivanje daljnjih ciljeva, pri čemu bi se financijska sredstva, osim iz proračuna osiguravala i preko projekata.

Četvrto je suradnja s vijećima na terenu, kao i s bratskim organizacijama kroz projekte i druge zajedničke aktivnosti. “Moramo se zajedno boriti protiv onih koji nam žele doći glave. Nećemo pognuti glavu jer je doprinos Srba u Hrvatskoj nemjerljiv i neporeciv. Mi smo ranjena zajednica; ima nas 400.000 manje u odnosu na 1991. Borit ćemo se za svoja prava, pojedinačnu i kolektivnu ravnopravnost, kao i za društvo jednakih”  zaključio je Milošević, izvijestile su Novosti, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Vučićev sin pozitivan na korona virus, primljen je u bolnicu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu je objavio da mu je sin pozitivan na koronavirus.

Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, pozitivan je na korona virus, piše na službenom instagramu Aleksandra Vučića.

“Kad je sve počelo, moj Danilo mi je rekao da predaja nije opcija.


Moj prvijenac zaražen je korona virusom, a klinička slika mu je takva da je primljen u Infektivnu kliniku. Sine, pobijedit ćeš to. Voli te tata, svi te volimo “, napisao je Vučić.

Srbija u srijedu do 15 sati bilježi pad broja novozaraženih korona virusom te ih je 219, u odnosu na 247 u utorak, a vlada je odlučila dodatno pojačati mjere zabrane kretanja i socijalne distance uvođenjem policijskog sata tijekom cijelog vikenda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Haaški osuđenici neće na prijevremenu slobodu dok se ne pokaju

Objavljeno

na

Objavio

Osuđeni za ratne zločine koje je osudio Haaški tribunal više neće moći računati na prijevremeno oslobađanje ako ne pokažu jasne znakove prihvaćanja odgovornosti za počinjena nedjela, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Portal sa sjedištem u Sarajevu, specijaliziran za praćenje sudskih postupaka, prenio je, pozivajući se na izvore iz Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kako je predsjednik mehanizma Carmel Agius odlučio ukinuti praksu po kojoj se ranije haaškim osuđenicima automatski odobravalo puštanje na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne, pišu Vijesti HRT.

Tako je u ožujku odbijena molba za puštanje na slobodu jednog od ratnih čelnika bosanskih Srba Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora zbog sudjelovanja u kampanji etničkog čišćenja u Bosanskoj krajini.

BIRN podsjeća kako se upravo Agius u siječnju odlučno usprotivio i zahtjevu Miroslava Brale, bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđenog na 20 godina zatvora zbog zločina u Ahmićima, za prijevremeno puštanje na slobodu.

Agius je u obrazloženju naveo da ne smatra “prikladnim omogućiti osuđenicima povratak u pogođena područja prije nego što su odslužili punu kaznu a da nisu pokazali određeni stupanj rehabilitacije”.

Argument za to bila je i procjena djelatnika u zatvoru u kojemu Bralo služi kaznu kako on do sada, unatoč presudi, nije pokazao nikakvo kajanje za svoja djela.

Aguis je bio i član vijeća koje je 2018. odbilo zahtjev za puštanje na slobodu bivšeg časnika vojske bosanskih Srba Radivoja Miletića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici.

Statutom MICT-a predviđeno je da osuđenik nakon izdržane dvije trećine kazne, ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Država u kojoj osuđenik izdržava kaznu o tome obavještava MICT, a njegov predsjednik odlučuje o zahtjevu na temelju interesa pravde i pravnih načela.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović pozdravio je novu praksu koju je uveo Agius ističući kako je to bio zahtjev žrtava koji je godinama istican, no tek je sad prihvaćen.

U zatvorima diljem Europe zatvorsku kaznu trenutačno izdržava 16 haaških osuđenika. U pritvoru MICT-a u Den Haagu do pronalaska države koja će ih prihvatiti na izdržavanje kazne su još uvijek Radovan Karadžić, koji je osuđen na doživotni zatvor i general HVO-a Milivoj Petković, koji je dobio 20 godina zatvora.

Tamo je i Ratko Mladić, no njemu još nije izrečena pravomoćna presuda, a u prvostupanjskom postupku izrečena mu je doživotna zatvorska kazna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari