Pratite nas

Pregled

Pupovac u NU2: ‘Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima’

Objavljeno

na

Gost emisije “Nedjeljom u dva” je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Upitan da kaže što je za njega patriotizam – rekao je da “ima različitih definicija. I različitih situacija. Ovisno o povijesnim procesima u kojima se nalazi nacionalna zajednica, državna”, smatra.

“Mislim da je nama u Hrvatskoj jako dugo nakon prestanka rata primarno jačanje ustavnog partiotizma, poštivanje vlastitog Ustava, njegovih vrijednosti, pravila, zakona koji iz njega proizlaze, uzusa koje ljudi trebaju slijediti i kad ne znaju sasvim što piše u Ustavu i zakonu ali smo naslijedili od starijih i od predaka bez obzira kroz koji sistem prolazili – neki sistem koji možemo u cjelini nazvati Ustavnim patriotizmom koji se u ratnim, kriznim vremenima može poremetiti, može nestati, može ga se zamijeniti nekom drugom vrstom patriotizma, koja baš i ne mora biti, u najboljem smislu te riječi, pravi, istinski patriotizam koji uključuje sve, koji mogu svi slijediti, i koji sve obavezuje i nema jednih koji mogu reći da su više, a drugi da su manje”, rekao je.

Na pitanje smeta li ga što svako malo, jednom dijelu javnosti, teba dokazivati svoju lojalnost zajednici u kojoj živi, odnosno državi u kojoj živi – odgovorio je da nema tu potrebu. “Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima. Za ljude koji žive u nekoj zajednici, sredini, koja vremena ih stavljaju na kušnju, kojima mogu ostati bez dobrog dijela svojih sunarodnjaka, kao što sam ja ostao. Ostati bez svojim zavičaja, kao što su mnogi ljudi ostali i Hrvati i Srbi – s tim da Srbi s manje šanse da ih obnove. Mogu se neprestano suočavati s optužbama da zato što tražiš da svi ljudi budu jednaki pred zakonom i Ustavom, da ne budu diskriminirani. Da ih se ne gleda kao razbojnike i izdajnike zato što su drugačije vjere i nacije iako ničim nisu napravili ništa što bi narušilo osnovna pravila patriotskog ponašanja. Ili obrnuto bilo u ratu ili miru. Dakle, za mene je lojalnost – lojalnost prema prijatelju, susjedu, kolegi na poslu. Za mene je lojalnost prema vrijednostima za koje znam da ih slijede ljudi koje možda nikad neću sresti, ali o kojima ovisi kako će se ti ljudi sresti sa drugim ljudima. Za mene je lojalnost osjećaj sigurnosti kod svih onih koji žive u ovom slučaju u našoj zemlji Hrvatskoj. Da će se susretati s ljudima koji prema njima neće imati loše raspoloženje niti namjere ili na bilo koji način izdati pravila prema kojima živimo ili trebamo živjeti”, istaknuo je.

“Ispod časti mi je da pomislim da bih ja sad trebao nabrajati što sam sve smatrao da trebam učiniti za zemlju u kojoj živim i za narod kojem pripadam. Jer je to bio moj motiv življenja. Moj osjećaj lojalnosti prema ljudima s kojima sam radio, koji su me odgajali. Prema mojoj rodbini i jedne i druge nacionalnosti. Prema mojem razumijevanju dobra i budućnosti zemlje u kojoj živim. A to što postoje ljudi koji olako ili iz zlopromišljenosti ili osmišljene strategije druge ljude i druge grupe prozivaju nelojalnim, neprijateljima – samo zato što su Srbi, Židovi, socijaldemokrati ili socijalisti, ili liberali. To je pokazatelj građanske nelojalnosti i ustavne nelojalnosti onih koji to rade. A ne mene. Ne onih koji su liberali”, rekao je.

“Postoje ljudi koji misle da ako imaš državu, ako imaš javnost, moć, policiju, državno odvjetništvo, medije. Možeš sve proglašavati neistinom. Možeš proglašavati istinom i ono što je daleko od istine. To neće daleko doći. To nije povijest”, rekao je.

“A oni koji misle da će izbrisati iz sjećanja ono što se moralo događati ljudima koji su ostajali bez posla, stanova ili radeći na poslu dobivali su poruke da su ostali bez stanova. Ti ljudi danas, kao i ja, unatoč tom iskustvu ne smatraju da se ne trebaju boriti za svoju zemlju, niti da trebaju biti manje ustavni patrioti od naših sugrađana koji su hrvatske nacionalnosti, koji su iz drugih sredina, morali bježati sa svojim vrećicama iz svojih domova koji su nakon toga bili porušeni”, kazao je.

Zamoljen da komentira svoju reakciju na nedavni Vučićev govor, odogovorio je pitanjem. “Jeste li vi mene ikada čuli da nazivam Hrvatsku ustaškom državom? Jeste li ikada čuli ili vidjeli da sam uspoređivao Hrvatsku od 1990. na ovamo s bilo kojom nacističkom, fašističkom tvorevinom? Ja sam se prema Vučičevom govoru vrlo jasno odredio. Da ste pročitali moju izjavu, koju sam dao nakon što se napad na mene smirio, onda bi vidjeli da sam dao izjavu”, naglasio je.

“Kada bismo mi u Hrvatskoj imali drugačiji odnos prema činjenici da je iz Hrvatske protjerano 250 -300 tisuća Srba za vrijeme rata, onda bi svaki moj odgovor na tu vrstu stvari bio puno jednostavniji. Ovako kad se mi pravimo da se to nije dogodilo, kao da nije istina da se to dogodilo. Ili ako se dogodilo, onda je to samo krivicom tih ljudi koji su morali otići. Onda bi moj odgovor bio sasvim jednostavan. Ovako kad imate egzodus od kojeg se srpska zajednica u Hrvatskoj nikada neće oporaviti, i kad znam sve što znam zašto je do toga došlo. I tko je sve iskazivao želje da do toga dođe, kroz razgovore koje sam imao tijekom godina svog političkog djelovanja onda biste trebali razumijeti da ja nisam u istoj poziciji kao netko tko nema isto to iskustvo i to znanje”, istaknuo je.

“Ja nisam rekao i ne bih rekao to što je predsednik Vučić kazao”, istaknuo je Pupovac. “Za tu činjenicu što su Srbi morali otići iz Hrvatske krivci i odgovorni nisu samo na jednoj strani. I to samo stvar čini dodatno kompleksnijom”, naglasio je.

“I treću stvar koju želim reći – nakon što sam sudjelovao u jednoj haškoj konferenciji u jesen 1991. o mogućem spašavanju Srba u Hrvatskoj kao pretpostavka međunarodnog priznanja Hrvatske, vratio sam se i zatekla me vijest o masovnom ubojstvu Srba u Gospiću. Pozvani da dođu sa svojih poslova koje su radili drugdje. I kad su se vratili bili su pobijeni. I kad sam digao glas protiv toga, bio sam proglašen neprijateljem broj 1”, rekao je.

“Kad se vratim iz Bačke Palanke s osjećajem prema pijetetu ljudi za zločine za koje dan danas nitko nije odgovarao, osim možda jedne osobe i kada čujem riječi za koje znam da se Hrvatsku ne može optužiti. Može se optužiti neku politiku u Hrvatskoj, neku grupaciju u Hrvatskoj, ali Hrvatska svakako ne. To znači kolektivno pripisivanje krivice. Ja to dobro znam jer živim u ovoj zemlji. I radim s ljudima koji se bore protiv toga da se ne događa ono što se događa u zadnje vrijeme”, kazao je.

“Hrvatska i Srbija moraju prekinuti rat oko pitanja izbjeglica, manjina, oko pitanja ratnoga naslijeđa. Moraju se vratiti u razgovor. I oko ratnih zločina i oko ostvarivanja prava manjina, i oko prava izbjeglica. Optužbe kao što su ove – neće tome doprinijeti. Samo će povrijediti jednu stranu. Djelovanje te vrste može biti samo manipulativno kada je posrijedi izbjegličko stradanje, a ne i stvarno rješenje za probleme koji još uvijek postoje među izbjeglicima i ne stvarno rješenje za odnose između Hrvatske i Srbije”, smatra.

Ustrajavanjem na pitanju je li Vučićev govor u kojem uspoređuje Hrvatsku s nacističkom Njemačkom bio neprimjeren, Pupovac je rekao da je upravo odgovorio. “Predlažem drugačiji pristup”.

U emisiji se još osvrnuo na braniteljske zahtjeve da se o njemu i njegovoj stranci raspravlja u Saboru te na aktualna pitanja mirovinske i porezne reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment

Objavljeno

na

Objavio

Kakva je sigurnost u regiji s obzirom na dramatične događaje u Beogradu? Hoće li Aleksandar Vučić preživjeti političku krizu, je li radikalni desničar Boško Obradović preuzeo građanski prosvjed “1 od 5 milijuna” i može li Srbija osigurati poštene demokratske izbore?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali politički analitičar Zoran KusovacRadovan Vukadinović s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, sociolog Slaven LeticaJadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– Kaosa u Beogradu nije bilo. Sve je bilo kontrolirano. Skupina od oko stotinjak ljudi je upala u zgradu RTS-a i oni su nakon nekog vremena otišli. Policija je bila suzdržana. Bilo je incidentata, ali generalno, u odnosu na to što se moglo desiti – sve je bilo kontrolirano. Vučić je na kraju okrenuo situaciju u svoju korist. Kazao je kako će se suočiti s normalnom oporbom te kako neće razgovarati s Boškom Obradovićem, kojega je nazvao fašistom – što je u najmanju ruku cinično, kazao je Zoran Kusovac koji se u emisiju javio iz Beograda.

– Boško Obradović i njegova ekipa ubacili su se u prosvjed. Bitka se vodi za više slobode i protiv jednoumlja kojega je nametnuo Vučić. Nema jedinstvenog programa, jedino se zna da se želi da Vučić nestane. Što poslje – to se ne zna. Lijepe riječi mogu motivirati mladež i intelektualce, ali ne i one koji žive u ruralnoj Srbiji ili one koji gledaju samo državnu televiziju i nemaju kontakte na društvenim mrežama, smatra Radovan Vukadinović.

Letica: Vučić je moderni despot i zapadu ‘korisni idiot’

– Istaživanja pokazuju da Vučić uživa većinsku podršku i svi su svjesni da će i budući izbori rezultirati njemu u korist. On je moderni srpski despot. Za zapad je on ‘korisni idiot’ jer treba potpisati papir za Kosovo, kazao je Slaven Letica. Dodao je kako je razgovarao s Boškom Obradovićem o kanonizaciji Stepinca. Odrednice njegove doktrine su: svetosavlje (Sveti Sava, Nikolaj Velimirović i Novak Đoković), tradicionalizam i fundamentalizam (slično Vigilareu u Hrvatskoj) i ekonomski suverenizam (suradnja ali ne uključivanje u EU). Također Obradović smatra da su Hrvati Srbima ukrali jezik i dubrovačku književnost. Negira i genocid u Srebrenici, rekao je Letica.

– Srbija je izuzetno podijeljena u svom nacionalnom biću, smatra Jadranka PolovićGordan Akrap dodao je kako je Vučić jedini lider u Srbiji koji je u stanju potpisati samostalnost Kosova i poživjeti nešto duže od nekog drugog političara. S tim se u potpunosti složio i Zoran Kusovac. Dodao je kako je Vučić taj koji može provući svaku nepopularnu mjeru. Prošlo mu je i smanjenje mirovina, a prolazi mu i trenuno “javno trgovanje s Hasimom Thacijem“. On bi jedini mogao lako prodati narodu neminovnost prznanja Kosova. Trgovanje može naplatiti nekim boljim statusom u BiH ili u pregovorima s EU-om, dodao je Kusovac. – Što će tko dobiti, ne zna se – karte su vjerojatno negdje drugdje, vjerojatno u Bruxellesu. A što Europa zna, to zna i Amerika, dodao je Radovan Vukadinović.

“Neootomanske, velikoruske ambicije, interes SAD-a i slaba Europa”

– Imamo podijeljenu BiH, imamo podijeljenu Crnu Goru … , imamo Makedoniju u bifurkaciji. Taj prostor može biti laboratorij, kakav je u povijesti uvijek i bio. Svi su spremni uhvatiti se s tim u koštac. Ima neootomanskih trendova, velikoruskih ambicija, a aktivnija je i uloga SAD-a, dok je EU pokazala slabost. Sreća je Vučićeva da EU neće ići u proširenje još nekih dvadesetak godina, da se neće time morati dokazivati, rekao je Slaven Letica.

“Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment”

– Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment. Iskušavaju se različiti politički koncepti. Ono što danas imamo je niz vrlo slabih država koje su ovisne o vanjskim faktorima, a nemaju instrumente zajedničke suradnje, smatra Jadranka Polović. Dodaje kako su Amerikanci završili rat i stabilizirali regiju, a onda je prepustili Europskoj uniji koja teško može primjeniti svoj koncept jedinstvene vanjske politike. Naglasila je kako je u ovoj regiji veliki utjecaj i Kine.

“Mektićeva vrlo loša dezinformacija lako se može riještiti”

– Do rata ne može doći jer su svi razoružani i svedeni na ratovanje ‘praćkama’, što je dobro, kazao je Gordan Akrap komentirajući izjave Schwarz-Schillinga kako jer rat u BiH je moguć. Dodao je kako su sve ove države i van energetskih tokova. Osvrnuo se i na ministra Metkića koji je plasirao informaciju da je Hrvatska naoružavala islamističke teroriste u BiH. “On je glasnik informacije, nije njezin autor. On je u teškoj političkoj poziciji obzirom da završava suđenje Karadžiću. Osim toga povezali su se Dodik i HDZ i postoje uvjeti za formiranje vlasti na razini države. U tom slučaju SDS ostaje vlasti, a Mektić bez imuniteta. Prema tome, Mektić je složio jednu vrlo lošu dezinformacjiu koja se vrlo lako može riještiti”, smatra Akrap.

– Što je gospodarski i socijalno situacija teža, to su ljudi nezadovoljniji. Pitanje je samo tko će brati plodove ljudskog gnjeva. Ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, dodao je Slaven Letica, koji se složio s Akrapom da se radi o Mektićevoj obavještajnoj dezinformaciji. Uz besperspektivnost, problem ovih prostora je i korupcija, dodao je Radovan Vukadinović. Dodao je kako na ulice izlaze nezadovoljni, a da i ne znaju zbog čega. Upozorio je kako će nezadovoljnih biti sve više.

“Dok su prosvjedi bili nestranački – imali su više šanse”

Na pitanje što stoji iza prosvjeda u Srbiji – želja da Vučić odstupi ili da ga se malo primiri Zoran Kusovac je kazao kako prosvjedi nemaju samo jednu poruku. “Prosvjeduje se protiv načina na koji se vlada, protiv bahaćenja vlasti, protiv netransparentnih javnih radova i korupcije. Dok su prosvjedi bili relativno spontani i nestranački – imali su više šanse. Prosvjedi će se radikalizirati, ali ne vjerujem da će se proširiti”, zaključio je.

U svojoj zaključnoj riječi profesor Radovan Vukadinović je kazao kako je teško reći da postoji neka demokratska alternativa Vučiću. “Postoje neke naznake, titraji za nešto u budućnosti, ali u ovom trenutku – sigurno ne”, poručio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari