Pratite nas

Pregled

Pupovac u Saboru podijelio selotejp, Burić reagirao: Sramota da u Saboru sjede četnici

Objavljeno

na

branimir glavaš sabor

Nakon posjeta Branimira Glavaša Hrvatskom saboru, zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac novinarima je podijelio selotejp uz ironičnu opasku kako mu je akumulator bio prevelik da ga donese. Takav performans oštro je za direktno.hr prokomentirao saborski zastupnik HDSSB-a Dinko Burić.

selotejp_pupovac_n1“Ljudi selotejp koriste za dobre stvari, no postoje i ljudi koji ga koriste za stvari koje su daleko od dobra. Ti su ljudi obično kriminalci, zločinci i akteri torture”, rekao je Pupovac na konferenciji za novinare sazvanoj nakon Glavaševa dolaska u Sabor.

Selotejp je podijelio, kaže, kako bi podsjetio da on treba služiti samo dobru.

“Možda će se netko sjetiti da je bilo situacija u kojima nije bilo tako i da je bilo ljudi koji su izvrnuli njegovu uporabu. Akumulator mi je bilo prevelik da ga donesem”, poručio je Pupovac i odbivši odgovarati na pitanja napustio konferenciju.

Odmah smo kontaktirali članove HDSSB-a koji su zgroženi Pupovčevim postupkom.

“Sramota je da danas u Hrvatskom saboru sjede deklarirani četnici i provoditelji velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tu mislim na četnike i njihove potomke iz redova Kluba zastupnika SDSS-a, a s druge strane generali i heroji koji su obranili Hrvatsku proganjani su od takvih”, oštar je Burić.

Podsjetimo, Glavaš je nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog suda ostao na nepravomoćnoj presudi, koje ljudi uglavnom odbijaju komentirati.

“Neka Pupovac bude sretan što je zakon o aboliciji omogućio da primaju saborske plaće i mirovine. Od Stanimirovića, Horvata i Crnogorca čiji su se očevi 19. studenoga na sjednici Vlade u Erdutu zalagali za likvidaciju civila. Stanimirović je za Vukovar rekao da je palo zadnje ustaško utočište, Horvat je topovima gađao Osijek, a tu je i Crnogorac čiji je otac u Erdutu bio zagovornik da se likvidiraju zarobljenici na Ovčari. Dakle, ne da odu u logore u Srbiju, nego da ih se likvidira!”, poručuje Burić.

Dodaje da je to sastav SDSS-a u Hrvatskom saboru i neprihvatljiva su mu dvostruka mjerila.

 “To je sramotno. Za one koji su ubijali hrvatsku mladost, njima abolicija, a onima koji su branili Hrvatsku – progon. S druge strane heroji poput Branimira Glavaša dokazat će svoju nevinost”, zaključio je Burić.

Selotejpom i akumulatorom Pupovac je aludirao na navodna mučenja i likvidaciju osječkih civila srpske nacionalnosti. Tijela nekih žrtava pronađena su u Dravi sa svezanim rukama i selotejpom preko usta. Prema iskazima nekih svjedoka, neke su žrtve u garaži Sekretarijata za narodnu obranu u Osijeku prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Ivo Stier: I 2017. postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku…

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je. “To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću. “U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju.

Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier. Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić naglasio je kako je knjiga napisana iz pera novinarke, publicistkinje te scenaristice i redateljice dokumentarnih filmova, koja je puno više od toga i koja već godinama traga za istinom o događanjima u novijoj hrvatskoj povijesti, posebice u Domovinskom ratu. “U tome je hrabra, neumorna, jasna, argumentirana i rekao bih iznimno oštroumna”, ocijenio je. “Višnji Starešini, koja nije povjesničar po zvanju, ne mogu promaknuti bitni elementi koji omogućavaju pronalazak ključa koji otvara prava vrata razumijevanja naše stvarnosti. … Sve podatke koje znamo i koji su nam dostupni, autorica slaže u mozaik.

Ne radi se tu o nikakvoj teoriji zavjere i jeftinom publicističkom triku, nego o ozbiljnom istraživanju koje pred nas stavlja mnoge očite činjenice koje mnogi nisu htjeli, a i danas ne žele vidjeti ili još gore, koje mnogi žele zataškati i učiniti da ih prekrije prašina””, rekao je Tanjić.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici. “Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine.

Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH – tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris, a na predstavljanju je, uz veliko broj predstavnika hrvatskoga javnog života, bio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. (Hina)

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Mijo Jelić: U BiH se Hrvatima sudi po jednom, a Muslimanima po drugom zakonu

Objavljeno

na

Objavio

Koje su poruke poslane s komemoracije za generala Praljka? Mogu li se očekivati nove optužnice iz Bosne i Hercegovine? Analizirali su gosti Otvorenog:
Marinko Krešić, glavni tajnik Hrvatskog generalskog zbora, Željka Antunović, bivša ministrica obrane, Višnja Starešina, novinarka i publicistica, Drago Pilsel, novinar i publicist
Zlatan Mijo Jelić, general HV i HVO-a

Emisiju u cijelosti pogledajte:

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari