Pratite nas

Razgovor

Pupovac zasad ostaje uz Plenkovića

Objavljeno

na

Milorad Pupovac gostovao je u Novom danu i komentirao aktualnu političku situaciju.

Je li SDSS zauzeo službeni stav oko premještanja ploče HOS-a iz Jasenovca u Novsku?

Službeni stav je poznat, a to je da je takvo parcijalno rješenje, koje uključuje micanje ploče iz Jasenovca i premještanje pored Novske neprihvatljivo rješenje. To nije potpuno rješenje koje je potrebno cijeloj Hrvatskoj da bi se oslobodili tih politika i te vrste parcijalnih rješenja.

Što je za vas krajnje rješenje?

Krajnje je da pozdrav Za dom spremni ne može imati pravo javnosti nigdje u Republici Hrvatskoj, a pogotovo ne na mjestu stradanja bilo civilnih žrtava bilo javnih žrtava.

Zašto je onda doneseno parcijalno rješenje?

Vjerojatno zato što nije bilo dovoljno konzultacija među koalicijskih partnerima, zato što postoji uvjerenje da bi trebalo Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima donijeti cjelovitu odluku. Mi mislimo da je ovdje stvar jasna, da nema nikoje Vijeće raspravljati, to je ustaški pozdrav i on ne može imati pravo građanstva. To treba odlučiti Vlada.

Što vaš stav znači za sudbinu Vlade?

To sasvim sigurno nije dobro za odnose u koaliciji, njie dobro za samog premijera, a nije dobro ni za cijelu zemlju. SDSS o tome priča na svojim tijelima i imat ćemo redovnu sjednicu predsjedništva i vidjeti koje posljedice to proizvodi.

Je li Vlada donijela odluku bez konzultacije s partnerima?

Mi smo bili obaviješteni o tome, ali nismo bili konzultirani i to bi se trebalo promijeniti u načinu rada koalicije. Ona mora biti harmonizirana i moramo imati podijeljene odgovornosti. Mi jesmo pripadnici jedne nacionalne manjine, ali mi smo politička stranka i dijelimo odgovornost za ukupnu politiku i želimo imati takvu ulogu i unutar Vlade.

Koliko je teško odlučiti o tom pitanju?

To je teško ukoliko koordinate nisu zadane kako valja. To nas stavlja u poziciju koja je izrazito delikatna, ali postoje neka politička pitanja koja su za nas ultimativna i neovisno koliko ona bila teška, mi smo spremni donijeti odluke.

Koliko je teško da ističete probleme, a i dalje surađujete s Vladom?

Poruke u politici i političkoj javnosti su neophodne, kao i konzultacije, to treba ići paralenlno i ići će dok imaju smisla.

Jeste li razgovarali s Plenkovićem nakon sjednice Vlade u četvrtak?

Ne, mi smo se čuli prije toga događaja. Do današnjeg dana nismo imali nikakav razgovor.

Zašto?

Nemojte to pitati mene.

Kad govorimo o odnosima u Vladi, SDSS kažete zauzima stav. Hoće li na red doći i preispitivanje suradnje?

Postoje pitanja koja su za nas ultimativna, a to je i ovo pitanje ustaškog pozdrava, koji nažalost nitko od predstavnika državnog vrha nije tako nazvao. O čemu je riječ i o kome je riječ nismo došli do te točke i očekujemo da se do te točke dođe. Vrijeme je da se progovori jezikom koji će biti jasan, koji će javnost razumjeti. Ono što u Hrvatskoj nije živo jest nasljeđe komunizma, a ono što je jako živo jest nasljeđe ustaštva i to treba reći.

Kad govorimo o suradnji u Vladi, stojite li i dalje pri izjavi da je Andrej Plenković suho zlato, kako ste ga nazvali?

Andrej Plenković je u hrvatsku politiku donio svježinu, smirenje, nova očekivanja i ja Andreja Plenkovića znam kao čovjeka koji je u hrvatskoj politici, prije svega u diplomaciji, promovirao najbolje vrijednosti koje se mogu u tom poslu donositi. Ovo je novi posao i poziv i za njega i za sve nas. Ja razumijem da političke okolnosti nisu idealne i da je pitanje desničarenja otišlo i izvan politike i da je ona oslabila od 2011. – 2012. godine i da je potrebno vrijeme da ona ojača i da premijeru treba vremena vremena da to uradi, ali mi mislimo da se to treba raditi s jasnom političkom odlučnošću.

Bi li se Vlada uzdrmala postavljanjem novog šatora?

Za Vladu bi i za premijera i za zemlju bila velika i teško podnosiva činjenica da Vlada padne zbog ustaškog pozdrava Za dom spremni. Nije lako predvidjeti što bi nakon toga presudilo i zbog toga razmišljanja koja mi kao koalicijski partneri imamo moraju biti zrela i odgovorna. Ovo je provokacija i sasvim je sigurno da netko želi nastaviti onu politiku koja je zemlju dovela u najdublju političku krizu koju je imala od devedesetih naovamo i da zemlju učini crnom ovcom u regiji i u Europi.

Postoji li mogućnost da dio tih snaga sruši Vladu?

Dio tih snaga želi to da se sruši Vlada. I predstavnici vladajuće koalicije govore jezikom koji bi bio kažnjiv. Kad bismo bili pravna država, to bi bilo kažnjivo, da nekome kažete da seli u drugu zemlju ako mu ovdje nije dobro. U demokratskom društvu to je apsolutno kažnjiva stvar. Ili da ljudi koji bi trebali propovijedati evanđelje propovijedaju mržnju, kvalificiraju državnu politiku sa svoje pozicije etničkih idola. To je indikator ozbiljnoga nereda u zemlji.

Je li pokrenut ikakav postupak nakon paljenja tjednika Novosti?

Nemam informaciju o tome niti što je policija uradila nakon protesta iz 12. mjeseca prošle godine. Oni koji kažu da je riječ o marginalnim pojavama, one su samo vrh ledenoga brijega iste ili slične politike, koja se ponovno angažirala i aktivirala da bi zaustavila daljnju političku stabilnost u zemlji.

Jesu li se intenzivirale prijetnje na članove srpske zajednice u Hrvatskoj?

Mi smo imali nekoliko sastanaka u proteklih nekoliko dana, jedan u Zagrebu, jedan u Vukovaru, i ono što sam čuo od članova jest pitanje koje se postavlja – koja nam je budućnost u ovakvim okolnostima u zemlji u kojoj se tolerira one koji zazivaju ideologiju smrti, koji zazivaju ideologiju mržnje i koji šalju poruke ili pisma o tome da ili ćete biti kuš ili ćemo se mi pobrinuti za vas.

Kad govorimo o rješenju za ploču HOS-a, očekujete li rješenje koje će biti brže i neće isključivo ovisiti o Vijeću?

Sasvim sigurno. Uz sve dužno povjerenje, koalicijski partneri trebaju razgovarati. Mi to nismo imali priliku i zato bi bilo dobro da partneri sjednu i razgovaraju i koriste institucije koje su već postojeće institucije. Ako je potrebno, treba se oglasiti i dalje. Odbor za Ustav i poslovnik Hrvatskog sabora je institucija. Trebaju li nam neka para tijela pored toga? Isključiti relevantne političke snage, ne samo u koaliciji, nego i u opoziciji je nedopustivo.

Član ste Odbora za Ustav i poslovnik Hrvatskog sabora. Dogodi li se prijedlog zakona, kakvom bi većinom takav zakon trebalo donijeti, običnom ili većinom svih zastupnika?

Ovo je materija koja zahtijeva adekvatan konsenzus između političkih aktera. To da nas prisiljavaju akteri izvan političke scene, posebno bliski Crkvi, da radimo stvari koje njima odgovaraju, da nam stvaraju agendu kako ćemo djelovati, to se mora promijeniti za dobro jednih i drugih. Mora se znati što pripada poslu rkve, a što pripada poslu politike. Ne može dolaziti vrijeme da Crkva utječe na posao politike. Surađivati moramo, ali ovo prepustimo politici da odluči.

Znači li to da će se zakon donijeti dvotrećinskom većinom? 

Ne mora nužno biti dvotrećinska, možda će netko biti suzdržan, ali mora biti usuglašeno i to je moguće, ali je pitanje želimo li tome dati priliku ili ne.

Kako komentirate ploču u Borovu naselju?

Ljudi trebaju znati o čemu se radi, tu nije riječ o ploči u Borovu naselju, nego o ploči na nadgrobnom spomeniku. Ja ne znam točno što tamo piše, ali bismo morali početi praviti razliku između nadgrobnih spomenika i onoga što imamo kao spomenike koji se postavljaju na javne objekte, koji se postavljaju na javne prostore, primjerice javnu vijećnicu. Ovo je stvar obitelji, ako treba razgovarati, razgovarat ćemo, ali te dvije stvari nisu istog ranga.

Je li Hrvatska stabilna zemlja?

Stabilnija je nego što je bila do prije kojih mjesec dana, kad se ponovno unose elementi političke nestabilnosti, kad pojedine grupacije nezadovoljne čjnenicom da njihovi projekti ne uspijevanju onako kako su mislili smatraju da imaju dovoljno prostora da mogu ponovno pokrenuti jednu vrstu kampanje za destabilizaciju zemlje. Zemlja ima sasvim delikatnu međunarodnu poziciju i neki spremnost da se razgovara razumiju kao slabost i misle da je to prilika za ponovno aktiviranje kampanje kojom će oživjeti populizam i desničarenje i to je prijetnja.

Kako komentirate inicijativu da se referendumom promijeni izborni sustav?

To nije ništa novo. Taj koji to izgovara je davno rekao kad su Srbi imali samo jedno mjesto u Saboru je rekao i jedan je previše i znam i da je za neke ljude i jedan Srbin previše i jedan glas razuma ili drugog mišljenja sve ono što ne dolazi pod njihov kišobran i što nije pod njihovim mišljenjem, ali pokušaj da se suspendira politički i etnički pluralizam ne možemo drugačije nazvati nego neototalitarna politika.

Svjesni ste pozicije da SDSS s tri glasa odlučuje u Vladi?

Itekako i to nije prvi put. Bilo je ozbiljnih pritisaka na SDSS da prilikom pregovora s Europskom unijom sruši vladu Jadranke Kosor. Mi smo to odbili. Ima i sada i opravdanih i nesuvislih i nezrelih prozivanja oko toga, ali to će biti procjena moralnog principa i političke odgovornosti ako ga budemo morali donositi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Brak zajednica muškarca i žene je najbolja sredina za odgoj djece

Objavljeno

na

Objavio

Gosti Dvoboja emisije Točka na tjedan na N1 televiziji, Hrvoje Zekanović (HRAST) i Sabina Glasovac (SDP) raspravljali su oko teme Obiteljskog zakona.

Obiteljski zakon smo trebali već dobiti, zašto ga nema?

Zekanović: Nacrt zakona je izašao, ali je nenadano povućen zbog definicije braka koja je bila sporna. Sada čekamo taj konačni Nacrt zakona kojeg nema.

Žalosno je da je HDZ i ovaj put udovoljio koalicijskom partneru HNS-u i da je nešto što je logično, poput definicije braka, u Obiteljskom zakonu izbacio. Nakon Istanbulske konvencije i svega što se dogodilo to i ne čudi.

Nakon što je HDZ pod pritiskom HNS-a ratificirao Konvenciju, zašto ne bi Obiteljski zakon prilagodio svom junior partneru, kao što je i prepustio resor obrazovanja. Mislim da će izaći prijedlog Zakona s kojim će se složiti gospođa Glasovac, ali ja neću.

Glasovac: Neću se složiti s prijedlogom Zakona jer mislim da ga ne treba mijenjati jer je dobar, uredio je mnoge segmente zaštite djece i obitelji. To kažu i neke europske i svjetske recenzije.

Nije trebalo ići u njegove izmjene. Ako postoje intencije Vlade da ona ne odustaje, da se postojeći zakon mijenja iako je dobar, po meni je onda bolje da ga nema nego da imamo skandaloznu definiciju obitelji, ne znam kako je nekome palo na pamet nešto tako predložiti.

To je valjda prvi zakon u povijesti koji je povučen s javnog savjetovanja nakon jednog dana. Nama je država propisivala što je to obitelj, koliko djece trebate imati da bi bili obitelj, nepriznavajući da postoje jednoroditeljske obitelji… Ukoliko se pokušava ponovno igrati s ljudskim osjećajima i s obiteljima koje žive u Hrvatskoj, a ne idu u tu sliku koju Vlada želi propisati – onda je bolje da se to ne radi.

Zekanović: Radilo se o definiciji unutar Obiteljskog zakona. To što Vi vašu strinu smatrate svojom obitelji ne znači da bi to trebalo stajati u Obiteljskom zakonu.

Glasovac: Vi stvarno mislite da muškarac i žena koji ne mogu imati dijete nisu obitelj jer nemaju dijete ili da jednoroditeljska obitelj nije obitelj?

Zekanović: To je bila definicija obitelji unutar Obiteljskog zakona, a ne ono što vi smatrate obitelji. Pozivate se na zapadnu Europu. Zašto npr. u Njemačkoj u Ustavu piše da je obitelj zajednica roditelja i djece, u Švicarskoj je obitelj svaki životni oblik koji se temelji na odnosima roditelja i djece, hoćete čuti dalje? Francuzi govore o skupini osoba koje su međusobno povezane zajedničkim životom ili roditeljstvom.

Glasovac: Što piše u hrvatskom Ustavu? Što se pijenite? Što je trebalo u zakonu to masakrirati? Vi baš imate fetiš na izmjene Ustava.

Treba li uopće definirati obitelj?

Zekanović: Kolegica će se složiti, u svim zakonima definiramo ključne pojmove. Zakoni se mijenjaju da se neke stvari uvrste, zašto ne staviti nešto što je logično? Ne bih išao konkretno, ali obitelj u okviru ovog Zakona definira odnose supružnika i potomaka.

Što ako obitelj nema potomaka?

Zekanović: Ovaj zakon se bavi tim odnosima roditelja i potomaka, ne odnosima supružnika, tako da u tom smislu obitelj treba biti definirana na taj način. Definitivno onako kako je bila definirana u prvoj verziji.

Glasovac: I dalje stojim pri tome da je postojeći Obiteljski zakon dobar i da ne treba eksperimentirati s novim prijedlozima samo zato što kolega kaže da se zakoni mijenjaju. Oni se mijenjaju da bi unaprijedili sustav, a ne iz hira jer se nekome smislilo da propiše kako klasična hrvatska obitelj treba izgledati i jedino to priznavati kao obitelj, a ne uvažavati
činjenicu da postoje razni načini života, spletovi životnih okolnosti koji ljudi dovode u neke situacije i ne treba ih zbog toga kažnjavati i oduzimati im prava jer ne odgovaraju suludoj slici.

Zekanović: Ova definicija nikome ništa ne oduzima nego se odnosi na obitelj prema Obiteljskom zakonu. Nikome ne oduzima prava nego se odnosi na ovaj zakon. Nije to ono što vi osjećate. Netko će reći za hrčka da mu je obitelj, on tako osjeća, ali u smislu zakona strina nije dio obitelji, a roditelji i djeca jesu.

Glasovac: Dat ću vam ja jedan prijedlog, vama i vladajućoj većini kojoj ste držali skale u prijedlogu ovog zakona. Jučer smo raspravljali o izvješću pravobraniteljice za djecu, tamo su brojne stvari koje treba implementirati iz postojećeg zakona koje se ne radi, djeca koja se nalaze u žarištu brakorazvodnih parnica, kojima treba odrediti skrbnika. Voljela bih kad bi ova Vlada više energije usmjeravala na primjenu postojećeg zakona nego da se bave mijenjanjem zakona koji je dobar, a da bi se zadovoljile grupacije u društvu, ne znamo što se njime želi postići.

Izvanbračne zajednice su dosad bile izjednačene s bračnim, sada se to mijenja.

Glasovac: Ide se u izmjene samo kako bi se ‘isfurla’ i progurale ideološke stvari kojima svjedočimo, kako bi se obračunalo s manjinskim skupinama u društvu i kako bi se kršila njihova ljudska prava. Ne govorim sad samo o registriranom partnerstvu istospolnih parova, nego o izvanbračnim zajednicama muškaraca i žena koje su dosad konzumirale prava kao što ga definiraju bračni parovi. Što su vam oni skrivili?

Zekanović: Ja se nadam da će biti, iako neće biti jer će HDZ popustiti. HNS dobro koristi svoju poziciju, premijeru nije bitno da bude dobro za društvo nego da sačuva vlast. Stručnjaci za obiteljsko pravo, od njih 10 koji rade na katedrama za obiteljsko pravo- njih 8 je radilo na prijedlogu Obiteljskog zakona. Složili su se da je brak daleko stablnija okolina za dijete.

Glasovac: Odgovorite mi ovo. U toj grupi koja je radila na spornom i suspektnom Zakonu, koliko je članova radne skupine povezano s udrugom U ime obitelji, Vigilare i Grozd?

Zekanović: Ja to ne znam, mislim da nije nitko, ako je netko… Rekli ste laž, insinuirate.

Glasovac: Nisam, ja sam o tome govorila u Saboru i navodila ljude i kako su povezani.

Odgovorite mi zbog čega izvabračne zajednice ne mogu biti izjednačene s bračnim?

Zekanović: Ako je nekome toliko stalo da usvoji dijete, zašto se ne bi registrirali kao bračna zajednica. Sustav je dokazao da je bračna zajednica znatno stabilnija, druge su podložne stihiji. Smatram da ima pojedinaca koji nisu u braku i možda su potencijalno bolji roditelji, ali dokazano je da je brak bolja okolina za odrastanje djece. Stručnjaci za obiteljsko pravo, koji rade i koji su bili angažirani oko zakona su se složili. Meritum je, što Glasovac zna, ovime se otvara Pandorina kutija i otvaraju se vrata da istospolne zajednice sutra ili u dogledno vrijeme posvajaju djecu. Protiv sam jer smatram da je brak zajednica muškarca i žene najbolja sredina za odgoj djece.

Postoji cijeli niz znanstvenih istraživanja koja govore u prilog tome da se djeca odgojena u istospolnim zajednicama po ničemu ne razlikuju od djece odgajane u heteroseksualnim zajednicama.

Zekanović: Kada kažete ni po čemu, jel’ to znači da su jednako visoka i jednako debela? Ako znanstvena međunarodna istraživanja tvrde, i ako se po hrvatskim zakonima uvijek spominje obitelj i brak kao mjesto gdje se odgaja dijete…

Ali brak može postojati i kao istospolni brak.

Zekanović: Ne može po hrvatskom Ustavu, Bogu hvala. Može se mijenjati samo referedumom, tu je narod jasno rekao da je brak zajednica muškarca i žene. Smatram da tako treba i ostati.

Glasovac: Posvajanje djece istospolnih parova nije tema. Osobno nemam ništa protiv toga, ali mislim da hrvatsko društvo nije spremno za takav iskorak. Mislim da se trebamo baviti ubrzanjem postupka posvajanja po postojećim zakonima. Nemojte plašiti javnost da se to želi progurati.

Mene brine što bi oni htjeli uskratiti pravo istospolnim parovima da budu u registriranom partnerstvu. Ne samo to, sad treba uskratiti pravo i muškarcama i ženama koji žive u izvanbračnim zajednicama, treba im pokazati da su oni građani drugog reda. To je jedna politika koja mene zastrašuje, ozbiljno guši i krši ljudska prava.

Zekanović: Vama je diskriminacija jer neki muškarac ili žena imaju poreznu olakšicu, država nekim mjerama stimulira ljude na ponašanje koje joj odgovara, državi odgovara da ima više djece.

Glasovac: Zdrava okolina za dijete nije brak koji je mrak. Papir trpi svašta.

Kome biste dali prednost pri posvajanju?

Zekanović: Procedura je kompleksna, imamo puno ljudi koji su u braku i ne mogu imati djece.

Utjecaj roditelja na obrazovanje prema vjerskom uvjerenju?

Zekanović: U Ustavu RH piše da roditelji samostalno imaju pravo odlučivati o obrazovanju djece. Mi moramo zakone prilagođavati Ustavu. Svakom djetetu treba pružiti adekvatno obrazovanje i to nije u kontradikciji s Ustavom, ali roditelji imaju primarnu ulogu u odgoju djece. Radi se o par spornih tema.

Dajete li prednost svjetonazoru ili znanstvenim činjenicama?

Zekanović: Te stvari nisu u kontradikciji, ja nijednu znanstvenu činjenicu nisam pokušao opovrgnuti. Upravo je znanost na mojoj strani, kada kažem da život počinje začećem kolegica Glasovac će to ignorirati. Svi koji se pozivaju na znanost se pozivaju na neznanstvene zaključke. Nikada nisam osporio evoluciju i ona je znanstveno dokazana. To je toliko smiješno, pošto ste vi gospođo Glasovac sljedbenik komunističke partije saveza komunista Hrvatske…

Glasovac: Mijenjate zakon, ok. Zakon se mijenja da bi se unaprijedio sustav. Tko u Hrvatskoj krši pravo roditelja na odgoj svog djeteta?

Zekanović: Odgoj za vrijednosti može jamčiti prosperitet, kada budemo vrijednosno odgajali svoju djecu, sukladno svjetonazoru, da svaki roditelj ima pravo usaditi prave vrijednosti. Ne radi se o znanstvenim činjenicama, ni kada život počinje, ni je li Zemlja okrugla… Imamo vrijednosni dio oko kojeg se Glasovac i ja ne bi složili. Spomenuo bih primjer zdravstevnog odgoja u kojem bi ja htio da moja djeca imaju odgoj sukladan mom svjetonazoru, a dijete od Glasovac sukladno njezinom. Trudit ćemo se da zakoni budu što bolji prema onome što mislimo da je najbolje za hrvatsko društvo.

Glasovac: Ja mislim da roditelji imaju pravo odgajati svoje djece, ali da ih škola treba pripremati za život, ne samo znanja i vještine koje će ih pripremiti za svijet rada već da dobiju informacije o kojima mogu promisliti, donositi zaključke i kreirati svoje vrijednosne stavove. U zdravstvenom odgoju ne vidim ništa sporno.

Zekanović: Glasovac je lijepo rekla, škola je obrazovno odgojna institucija. Ne radi se o svim sadržajima, znanstvene činjenice ne smiju biti nikome sporne, mi želimo pluralnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ronko: Davor Bernardić treba otići, ali se bojim da je već kasno

Objavljeno

na

Objavio

Svjedoci smo najveće političke krize ove Vlade. Preispituje se i politička odgovornost premijera Andreja Plenkovića. Zbog afere “Hotmail” već je morala otići potpredsjednica Martina Dalić. Oporbi to nije dovoljno – zaziva nove izbore.

I baš dok SDP zahtijeva raspuštanje Sabora, gubi još jednog člana – zastupnika Zdravka Ronka, koji je gostovao u HRT-ovoj Temi dana.

Rekao je da je njegovo nezadovoljstvo od trenutka kada je otišao Zoran Milanović. Neki dan sam s njih razgovarao i rekao sam mu da je kriv što je ono napravio jer je iza toga nastao problem koji je sve veći u SDP-u, rekao je Ronko, dodavši kako u SDP-u vlada malodušnost i nema energije.

Istaknuo je da Davor Bernardić treba otići, ali da se boji da je već kasno. SDP već ide putem bez povratka, dodao je.

Na pitanje da iz SDP-a stiže vijest da je prije neki dan viđen u društvu Milijana Brkića, te da postoji i slika koja to dokazuje, Ronko je rekao da njega HDZ ne može kupiti. Žalosno je čime se ta moja stranka bavi. Upravo zbog takvih stvari sam i otišao. Dodao je da sa Brkićem nikada u životu nije bio bliže od 3 metra, osim 2014. na dan zahvalnosti u kninskoj crkvi kada ih je protokol stavio jednog pored drugog.

Naglasio je da ne postoji slika njega i Brkića. Nikada nisam s njim popio kavu, ali popit ću, zaključio je Ronko.

Milanka Opačić: Bilo bi bolje da SDP zbog sebe samog ne zaziva izbore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati