Pratite nas

Pregled

Pupovac: Žrtve ne smiju biti motiv za obnavljanje bezumne mržnje

Objavljeno

na

Foto: Hina

Izaslanstva Srpskog narodnog vijeća, Udruženja porodica Protiv zaborava kao i manjinskih srpskih vijeća odali su u nedjelju u Vukovaru počast stradalim Hrvatima i Srbima “tijekom rata” u tom gradu, a Milorad Pupovac koji je predvodio izaslanstva poručio je da žrtve ne smiju biti motiv za obnavljanje bezumne mržnje.

“Danas smo u ime SDSS-a i udruženja žrtava obitelji nestalih i ubijenih Srba Protiv zaborava te manjinskih vijeća s područja Vukovarsko-srijemske i Osječko baranjske županije najprije položili vijenac za Srbe koji su “stradali i ubijeni pred početak izbijanja sukoba”, zatim smo položili vijenac za ranjene, bolesne te za zaposlenike vukovarske bolnice koji su najprije zarobljeni, a potom ubijeni na lokalitetu Ovčara, a ovdje u crkvi Sv. Nikolaja zapalili smo svijeće za sve stradalnike, za sve žrtve, ljude koji su stradali u ratnom periodu u gradu Vukovaru i njegovoj okolici”, rekao je predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a Milorad Pupovac.

Na pitanje je li spreman na dijalog s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom oko rješavanje problema nestalih rekao je kako je to posao drugih državnih institucija čiju nezavisnost treba štititi.

“Nije ni moje niti gradonačelnika Penave niti bilo kojeg drugog političara u Hrvatskoj da vodi dijalog o stvarima koje su posao drugih državnih institucija čiju nezavisnost moramo štititi. Svatko od nas može reći ono što eventualno zna da pomogne tim institucijama da urade taj posao, svatko od nas može imati očekivanja od tih institucija da bolje i brže urade taj posao ali ne može raditi umjesto tih institucija. Dakle, ni mi Srbi ne možemo zamijeniti hrvatsku policiju i hrvatsko pravosuđe kad su posrijedi stradali Srbi u Vukovaru, a za koje dosad nitko nije odgovarao”, rekao je Pupovac.

S gradonačelnikom Penavom i s drugim ljudima u politici, kaže, može voditi dijalog o tome kako da se stvore pretpostavke da državne institucije što moguće bolje rade.

“Posebno možemo voditi dijalog o tome kako da pomognemo da se između Hrvatske i Srbije uspostavi dijalog o sudbini nestalih i o sudbini ljudi koji su stradali ovdje i kako da se obnovi prije 5-6 godina zaustavljena suradnja u procesuiranju zločina između Hrvatske i Srbije. To je ono što smatramo svojom obvezom i što smo radili sa svim ljudima u hrvatskoj politici koji su za to iskazivali interes”, rekao je Pupovac.

Sudbina nestalih jednako važna i za Hrvate i za Srbe

U ovom trenutku, kaže, sudbina nestalih je jednako važna i za Hrvate i za Srbe. “Od posebnog je interesa da to strašno i dramatično poglavlje u međusobnom odnosima pokušaju zatvoriti na bolji način nego što je to bi slučaj dosada. Mi smo u tome spremni pomoć i ulažemo napore u tom pogledu ali politički odnosi kakvi postoje unutar zemalja i među zemljama predstavljaju ozbiljnu prepreku”.

Osvrnuo se i na prozivke obitelji nestalih da SDSS godinama nije pokazao inicijativu da bi pomogao u rješavanju sudbine nestalih rekavši da ne spada među ljude koji napadaju druge zbog tog što rade ili ne rade pa, kaže, neće prihvatiti ni to da on ili SDSS budu ‘dežurni jarac’ za to što netko ne radi i nije voljan raditi.

“To što radimo znaju državne institucije, ljudi koji su ovlašteni da to znaju, a podnošenje računa svima i svakome u ovom društvu po logici ‘Srbi ništa ne rade da se utvrde zločini nad Hrvatima’ sasvim sigurno nije logika koja je dobra i koju mi možemo slijediti. Ne slijedimo je ni u slučaju žrtava srpske nacionalnosti pa je ne može slijediti ni su slučaju žrtava hrvatske nacionalnosti. Možemo je slijediti samo po logici zajedničkog djelovanja i zajedničkog napora”, rekao je Pupovac.

Žrtve ne smiju biti motiv za obnavljanje bezumne mržnje

Danas, kaže, nije došao slušati da ga netko proziva niti da bilo koga proziva. “Došli smo da pokažemo zajedno s ljudima koji su se ovdje okupili ono što je najvažnije, a to je poštovanje prema žrtvama bezumlja, mržnje i da kažemo da te žrtve ne smiju biti motiv za obnavljanje bezumne mržnje kao što se nerijetko događa”, poručio je.

SDSS-ov Milorad Pupovac osvrnuo se i na izjave predsjedničkog kandidata Miroslava Škore da treba “prekopati Jasenovac“.

“S obzirom na to da današnji, sutrašnji i svaki od ovih dana trebamo manifestirati pijetet prema žrtvama ovoga grada ali i prema svim žrtvama na drugim mjestima i vremenima, iz poštovanja prema tim žrtvama i tom pijetetu ne pada mi na pamet da kažem više ijednu riječ o nečemu što je netko, tko očito nema isti osjećaj pijeteta, koji očito ne dijeli istu odgovornost pijeteta, izgovorio tokom ovih dana”.

Kod Veslačkog kluba u središtu Vukovara, izaslanstvo u kojem je bio i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Boris Milošević te predsjednica Udruženja “Protiv zaborava” Marica Šeatović, bacilo je vijenac u Dunav, u spomen na postradale.

Počast polaganjem vijenaca iskazali su i kod Spomen-obilježja masovne grobnice na Ovčari, a u sabornoj crkvi Svetog Nikole u Vukovaru upalili su svijeće. (Hina)

 

Gdje je nestala velikosrpska agresija u hrvatskim zakonima, medijskom i javnom prostoru?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari