Pratite nas

Politika

Pupovcu prijeti nestanak s političke scene

Objavljeno

na

“Jeste li za to da se zastupnici iz redova nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru biraju na temelju općeg prava glasa, kao svi ostali zastupnici?” glasi neslužbena i radna verzija pitanja referenduma koje predstavnici desnih udruga i inicijativa namjeravaju organizirati.

Cilj referenduma je izmjena Izbornog zakona RH, kako se manjinski zastupnici više ne bi birali na posebnim listama, a glavna meta su Milorad Pupovac i zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

“Pupovac već godinama ucjenjuje hrvatske vlade, a zapravo provodi politiku Srbije i drži čitavu Hrvatsku u šahu.

Konzultacije

Zato sada traju široke konzultacije nevladinih i braniteljskih udruga, kao i nekih političkih o organiziranju referenduma, kojim želimo zaustaviti situaciju u kojoj o Hrvatskoj odlučuju zastupnici koji su izabrani s nekoliko stotina glasova i sebe ne doživljavaju kao pripadnike hrvatskog političkog tijela”, potvrdio je Anto Đapić, načelnik ratnog stožera HOS-a, a sada vijećnik u Gradskoj skupštini Osijeka.

Prema njegovim riječima, organizatori se trenutno konzultiraju s ustavnim stručnjacima oko verzije referendumskog pitanja, ali i organizacije, jer se potpisi planiraju prikupljati na 1500 lokacija u Hrvatskoj.

Navodno nema opasnosti ni da Ustavni sud zabrani referendum jer su promjene izbornog zakonodavstva legalne, a organizatori ne bi izbacili manjinske predstavnike iz Sabora, nego bi bili birani s lista svih stranaka. Dakle, ostalo bi osam zastupnika nacionalnih manjina, međutim, zbog malobrojnosti njihovih birača, vjerojatnije je kako bi u Sabor ulazili Srbi, Mađari ili Talijani koji su na listama SDP-a, HDZ-a ili IDS-a. Sličan prijedlog nekad je podnio SDP-ov Mato Arlović, danas ustavni sudac, ali je odustao nakon žestokih kritika.

Novi sukobi

Đapić je prošli tjedan na televiziji N1, prilikom rasprava o HOS-ovoj ploči u Jasenovcu (koja je u međuvremenu premještena u Novsku), zaprijetio kako postoji “plan B” – ako se stvar ne razvije kako očekuju, u tijeku su intenzivne pripreme za raspisivanje peticije za referendum “da se promijeni izborni zakon prema kojem manjinci neće moći na ovako nakaradan način zlorabiti svoju poziciju, dobivati saborske mandate po povlaštenom položaju da bi kasnije dijeliti hrvatsko društvo jer Pupovac nanosi probleme i dijeli hrvatsko društvo”.

Nekoliko dana ranije Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, rekla je kako ne treba micati ploču u Jasenovcu podignutu hrvatskim braniteljima već treba promijeniti izborni zakon. “A onda, jednog dana, kad će hrvatski građani, zahvaljujući poštenom i demokratskom izbornom zakonu po mjeri 21. stoljeća – neće predstavnik nacionalne manjine moći odlučivati o proračunu ili Vladi RH – kao što to ne može činiti niti u jednoj od država EU”, izjavila je Željka Markić 30. kolovoza.

Prema tumačenju ustavnih sudaca, da bi se promijenio Ustav treba prikupiti 10 posto potpisa birača što iznosi 404.252. Anto Đapić je uvjeren kako će referendum za promjenu izbornog zakona potpisati najmanje pola milijuna građana. “Nećemo smanjivati ničija prava, ali želimo da o Hrvatskoj odlučuju politički Hrvati, a ne manjinski političari”, zaključio je Đapić.

Obistine li se ove najave, slijede novi politički sukobi.

Krši li referendum pravo manjinama?

Po svemu sudeći, referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva bi mogao proći jer ne krši prava manjina, prve su reakcije iz pravnih krugova.

“Ovako na prvu, rekla bih kako se ovime ne ugrožavaju prava manjina, pod uvjetom da manjine i ubuduće imaju zagarantirana mjesta u Saboru. Ali, najprije treba pričekati konkretan prijedlog”, komentirala je Sanja Barić, ustavna pravnica iz Rijeke, i dodala:

“U ime obitelji su i pri formuliranju referendumskog pitanja o braku pokazali znanje i to im treba priznati, premda se zalažem za potpuno drukčije vrijednosti i politike”.

Peđa Grbin, SDP-ov zastupnik, slično razmišlja: “Treba vidjeti kako će formulirati prijedlog, ali Ustav ne zabranjuje izmjene Izbornog zakona”, piše jutarnji list

Trolični Pupovac u škripcu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prijedlog ustavnih reformi Hrvatske Republikanske Stranke

Objavljeno

na

Objavio

Još 2014. godine, HRS je okupio tim pravnih i ekonomskih stručnjaka koji su uradili naš prijedlog ustavnih reformi BiH, na temeljima Washingtonskog sporazuma. Dokument je preveden na više stranih jezika i od strane brojnih uglednika ocijenjen kao najbolji, jer rješava sve esencijalne probleme koji koče razvoj ove zemlje.

Prema tome, kada pojedini „Visoki“ eksponenti međunarodne zajednice, stavljajući se otvoreno na stranu bošnjačke politike, u medijima izjavljuju kako „Hrvati ne znaju artikulirati kakvu BiH žele, niti imaju viziju“, neka jasno kažu tko to od Hrvata nema vizije, jer ako je nema HDZ BiH, ne znači da je nemaju Hrvati.

Podsjećamo, po HRS-ovom prijedlogu, Federaciju trebaju činiti dvije županije/kantona. Jedan bi obuhvatio sve općine Posavske, Zapadnohercegovačke i  Hercegbosanske županije te pojedine općine Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske i Zeničko-dobojske županije. Drugi bi obuhvatio općine Bosansko-podrinjske, Tuzlanske i Unsko-sanske županije te pojedine općine Hercegovačko-neretvanske i Zeničko-dobojske županije  te Središnje Bosne. Višenacionalne sredine, poput Mostara, Travnika i Uskoplja-Gornjeg Vakufa bi se organizirale na osnovu Zakona o distriktima. Problem nesrpskog naroda u RS-u bi se riješio putem reformi Vijeća naroda RS-a (u procesu donošenja odluka bili bi izjednačeni s Domom naroda Parlamenta Federacije), izmjenama Zakona o Vladi RS-a, Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o područjima gradova i općina.

Našim prijedlogom došlo bi do reduciranja birokratskog aparata za preko 60% na svim razinama, što sa sobom nosi uštede koje, po našim procjenama, na godišnjoj razini iznose više od pola milijarde KM. Redefinirale bi se nadležnosti između Federacije i županija te bi se redefiniranjem tzv. Organskih zakona (Zakon o raspodjeli prihoda, Zakon o razvojnom fondu, Zakon o područjima općina i gradova, itd.) došlo, ne samo do dodatnih proračunskih ušteda, nego bi se u skladu s cijelim nizom EU direktiva dao dodatan gospodarski impuls razvoju lokalne samouprave.

Ovaj prijedlog rješava i problem implementacije presude Sejdić-Finci, kao i drugih presuda koje nisu implementirane, jer bi prava naroda i osoba koje se ne izjašnjavaju kao pripadnik jednog od bilo koja tri konstitutivna naroda (tzv. „ostali“) bila zaštićena, s odgovarajućim pravno zagarantiranim mehanizmima, ne samo na razini države, nego i na razini Federacije, županija, distrikta Federacije kao i određenog broja općina u kojima jedan konstitutivni narod ima više od 10 posto stanovništva.

Dogovaranjem zakona o distriktima, riješio bi se problem mostarskog Statuta, poštujući Odluku Ustavnog suda BiH vezano za održavanje izbora u Gradu Mostaru. Ono što je najbitnije je da naš prijedlog ujedno rješava hrvatsko pitanje (biranje legitimnih predstavnika vlasti) te bi odgovarao  načelima koja su prihvaćena  Washingtonskim sporazumima i usvojena u Ustavotvornoj skupštini Federacije BiH od strane legitimno izabranih zastupnika (dakle u skladu s demokratskim standardima te u skladu s konvencijama i Direktivama Europske Komisije).

Naš prijedlog je javno dostupan i preveden na više stranih jezika. O njemu se raspravljalo i na sastancima Europske komisije, Parlamenta EU, a došao je i do Republikanske stranke SAD-a i nekih od najbližih suradnika predsjednika Trumpa za pitanja J.I.E. Ocijenjen je kao izrazito dobar, jer uvažava prirodu BiH kao države tri konstitutivna naroda i ostalih. U najmanju ruku, može biti polazna osnova za razgovore i bolji je od svih drugih prijedloga koji ne postoje.  Ponavljamo, dakle, nije istina da Hrvati ne znaju artikulirati svoju politiku. Ima nas kojima prioriteti nisu seoski derneci i utrke u brzini konzumiranja janjetine.

Cijeli tekst dokumenta je odavno javno dostupan, podložan svakoj vrsti kritike i može se preuzeti na ovoj poveznici.

HRS

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ostane li Bernardić predsjednik, SDP će se raspasti

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem istraživanju, tri četvrtine sadašnjih i donedavnih SDP-ovih birača uvjereni su da je situacija u “njihovoj” stranci pogoršana otkako je Davor Bernardić izabran za predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Više od polovice SDP-ovih birača eksplicitno navelo kao glavnog krivca za pad rejtinga socijaldemokrata, pokazalo je ekstenzivno istraživanje javnog mnijenja o situaciji u SDP-u koje je za Jutarnji list provela agencija Ipsos.

Nedavno suspendirani član Predsjedništva Peđa Grbin u razgovoru za Jutarnji list ponovio je kako smatra da je SDP u problemima zbog šefa stranke.

“To je ono što stalno govorim, a govorit ću i ubuduće. SDP je u problemima zbog Davora Bernardića i dok se on ne povuče s položaja predsjednika, problemi se neće početi rješavati, niti ćemo moći pomoći žrtvama HDZ-ove politike, od malih poduzetnika i iznajmljivača do Uljanika. Isto razmišlja Klub saborskih zastupnika SDP-a, većina naših gradonačelnika i načelnika, najveći dio članstva, a sada vidimo i – naši birači”, rekao je Grbin.

Osvrnuo se i na podatak iz istraživanja kako je na pitanje kako riješiti raskol više od polovice ispitanika reklo da žele izbore.

“Ako se sjećate, u veljači sam bio otvoreno protiv stranačke konvencije na kojoj bi se odlučivalo o Bernardiću jer sam znao da će u tom slučaju uslijediti opći raskol SDP-a. Ali ako Davor Bernardić relativno uskoro ne ode svojevoljno, konvencija se nameće kao jedino rješenje. Jer ostane li on predsjednik, SDP će se raspasti i nestati”, smatra Grbin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari