Pratite nas

Politika

Pupovcu prijeti nestanak s političke scene

Objavljeno

na

“Jeste li za to da se zastupnici iz redova nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru biraju na temelju općeg prava glasa, kao svi ostali zastupnici?” glasi neslužbena i radna verzija pitanja referenduma koje predstavnici desnih udruga i inicijativa namjeravaju organizirati.

Cilj referenduma je izmjena Izbornog zakona RH, kako se manjinski zastupnici više ne bi birali na posebnim listama, a glavna meta su Milorad Pupovac i zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

“Pupovac već godinama ucjenjuje hrvatske vlade, a zapravo provodi politiku Srbije i drži čitavu Hrvatsku u šahu.

Konzultacije

Zato sada traju široke konzultacije nevladinih i braniteljskih udruga, kao i nekih političkih o organiziranju referenduma, kojim želimo zaustaviti situaciju u kojoj o Hrvatskoj odlučuju zastupnici koji su izabrani s nekoliko stotina glasova i sebe ne doživljavaju kao pripadnike hrvatskog političkog tijela”, potvrdio je Anto Đapić, načelnik ratnog stožera HOS-a, a sada vijećnik u Gradskoj skupštini Osijeka.

Prema njegovim riječima, organizatori se trenutno konzultiraju s ustavnim stručnjacima oko verzije referendumskog pitanja, ali i organizacije, jer se potpisi planiraju prikupljati na 1500 lokacija u Hrvatskoj.

Navodno nema opasnosti ni da Ustavni sud zabrani referendum jer su promjene izbornog zakonodavstva legalne, a organizatori ne bi izbacili manjinske predstavnike iz Sabora, nego bi bili birani s lista svih stranaka. Dakle, ostalo bi osam zastupnika nacionalnih manjina, međutim, zbog malobrojnosti njihovih birača, vjerojatnije je kako bi u Sabor ulazili Srbi, Mađari ili Talijani koji su na listama SDP-a, HDZ-a ili IDS-a. Sličan prijedlog nekad je podnio SDP-ov Mato Arlović, danas ustavni sudac, ali je odustao nakon žestokih kritika.

Novi sukobi

Đapić je prošli tjedan na televiziji N1, prilikom rasprava o HOS-ovoj ploči u Jasenovcu (koja je u međuvremenu premještena u Novsku), zaprijetio kako postoji “plan B” – ako se stvar ne razvije kako očekuju, u tijeku su intenzivne pripreme za raspisivanje peticije za referendum “da se promijeni izborni zakon prema kojem manjinci neće moći na ovako nakaradan način zlorabiti svoju poziciju, dobivati saborske mandate po povlaštenom položaju da bi kasnije dijeliti hrvatsko društvo jer Pupovac nanosi probleme i dijeli hrvatsko društvo”.

Nekoliko dana ranije Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, rekla je kako ne treba micati ploču u Jasenovcu podignutu hrvatskim braniteljima već treba promijeniti izborni zakon. “A onda, jednog dana, kad će hrvatski građani, zahvaljujući poštenom i demokratskom izbornom zakonu po mjeri 21. stoljeća – neće predstavnik nacionalne manjine moći odlučivati o proračunu ili Vladi RH – kao što to ne može činiti niti u jednoj od država EU”, izjavila je Željka Markić 30. kolovoza.

Prema tumačenju ustavnih sudaca, da bi se promijenio Ustav treba prikupiti 10 posto potpisa birača što iznosi 404.252. Anto Đapić je uvjeren kako će referendum za promjenu izbornog zakona potpisati najmanje pola milijuna građana. “Nećemo smanjivati ničija prava, ali želimo da o Hrvatskoj odlučuju politički Hrvati, a ne manjinski političari”, zaključio je Đapić.

Obistine li se ove najave, slijede novi politički sukobi.

Krši li referendum pravo manjinama?

Po svemu sudeći, referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva bi mogao proći jer ne krši prava manjina, prve su reakcije iz pravnih krugova.

“Ovako na prvu, rekla bih kako se ovime ne ugrožavaju prava manjina, pod uvjetom da manjine i ubuduće imaju zagarantirana mjesta u Saboru. Ali, najprije treba pričekati konkretan prijedlog”, komentirala je Sanja Barić, ustavna pravnica iz Rijeke, i dodala:

“U ime obitelji su i pri formuliranju referendumskog pitanja o braku pokazali znanje i to im treba priznati, premda se zalažem za potpuno drukčije vrijednosti i politike”.

Peđa Grbin, SDP-ov zastupnik, slično razmišlja: “Treba vidjeti kako će formulirati prijedlog, ali Ustav ne zabranjuje izmjene Izbornog zakona”, piše jutarnji list

Trolični Pupovac u škripcu

facebook komentari

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari