Pratite nas

Politika

Pupovac: Neprihvatljivo da se za Jasenovac godišnje izdvaja dva, a za Vukovar 40 milijuna kuna

Objavljeno

na

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je u subotu kako sudjelovanje njegove stranke na predstojećim europarlamentarnim izborima za Srbe ima “emancipacijski i osloboditeljski karakter” te da će na njima staviti “fokus na uspjeh liste i onih koji su na njoj, a manje na svoj uspjeh”, a zatražio je i promjenu ‘komemorativne prakse” jer mu je, kaže, neprihvatljivo da se za memorijalni centar Jasenovac godišnje izdvaja dva milijuna kuna dok za onaj u Vukovar 40 milijuna kuna.

“Sudjelovanje na predstojećim europarlamentarnim izborima za Srbe ima emancipacijski i osloboditeljski karakter. Da doprinesemo tome da se atmosfere u Hrvatskoj mijenja, da se oslobađaju ljudi straha, stereotipa i imaju veći osjećaj slobode. Ako to postignemo mi smo u Europskom parlamentu i u europskoj atmosferi neovisno koliko glasova osvojili. A, ako osvojimo mandat, čemu težimo, to će biti golemo postignuće”, poručio je Pupovac u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.

O tome hoće li, osvoji li mandat, ići u Bruxelles ili će kao čelnik Mosta Božo Petrov mjesto prepustiti, Pupovac je kazao kako on “nema ništa manje  obveza u Hrvatskoj od Bože Petrova”, dodavši kako mu se čini da “ima još i više”.

“Stavljam fokus na uspjeh liste i stranke i uspjeh onih koji su na toj listi a manje na svoj uspjeh”, poručio je.

“S HNS-om smo krenuli na jedan način, a trebali smo završiti na drugi način. Oni su započeli razgovore s nama da idemo u koaliciji s zajedničkom koalicijskom listom, ali onda je, u procjeni unutar stranke, došlo do promjene i smatrali su da nam mogu dati jedno ili dva mjesta na listi, što mi nismo mogli prihvatiti”, pojašnjavao je razloge samostalnog izlaska na izbore.

Koalicija: Došli smo do crte koju nismo smjeli prijeći

Pupovac je ponovio i kako je njegova nedavna prijetnja o izlasku iz vladajuće koaliciji bila ozbiljna.

“Zbog toga jer smo došli do crte koju nismo smjeli i ne smijemo prijeći. Ta crta je tu i mi još uvijek hodamo po toj crti. Mi je ne želimo prijeći i zato smo poslali poruku te vrste koju smo poslali, napravili analizu onoga što smatramo da je trebalo analizirati. Prije svega političke okolnosti i djelovanje SDSS-a i općenito ostvarivanje prava Srba u Hrvatskoj i stanja demokracije i demokratskih vrijednosti s jedne strane, a s druge strane operativne programe u ostvarivanju prava manjina uključujući i ostvarivanje prava Srba u Hrvatskoj”, pojašnjavao je Pupovac.

Referirajući se na najspornije im točke rekao je kako je riječ o dva bloka unutar analize koje su radili u vremenu “otkada komunikacija nije bila javno prisutna u odnosima s koalicijskim partnerima”. Prvo je, ističe, pitanje atmosfere u društvu, stanja demokratskih vrijednosti i politika u društvu, a drugo su operativni programi kojih je oko 50 točaka.

“Nasrtaji na ustavne i demokratske vrijednosti od strane ekstremnih desnih, historijski poraženih snaga u Hrvatskoj su u proteklih godinu dana postali presnažni i suviše su se raširili u političkom i javnom prostoru”, tvrdi Pupovac.

Problem je, kaže, u sukobu između politika koje žele restaurirati vrijednosti koje su nedemokratske. “Politika koje su poražene u Drugom svjetskom ratu i politika koje su iza nas kada je u pitanju rat tokom 90-tih i istovremeno naša nedovoljna pripremljenost kao koalicije i vlade. Namjerno govorim ‘naše’ jer tu odgovornost ne možemo ni mi negirati bez obzira koliko smo involvirani u vladu. Nedovoljna pripremljenost da prepoznamo da se to događa i da reagiramo na to što se događa.  Mi kao vladajuća koalicija i vlada koju podržavamo trebala je na vrijeme prepoznati i na vrijeme reagirati na takve pojave”, ustvrdio je Pupovac.

Pupovac je pojašnjavao i što konkretno podržava podržavajući vladu Andreja Plenkovića. “To je ono zbog čega smo ušli u koaliciju i ono na čemu smo radili prvih dvije godine. To znači otkloniti iz centra javnopolitičkog prostora ono što tamo ne pripada ni po Ustavu, ni po zakonu – i šovinističke pojave i radikalni isključivi historijski revizionizam i posebno nijekanje zločina počinjenih u drugom svjetskom ratu od strane ustaškog pokreta u vrijeme NDH”, nabrajao je.

Razlog zbog kojega je SDSS zaprijetio izlaskom iz koalicije je, kaže, to što vrijeme više ne može teći, a da se politike ne počnu mijenjati.

“Ako smo se dogovorili da idemo na reelektirfakciju i obnovu vodovoda na području povratka, onda se toga treba držati striktno, a ne da netko na nižoj razini smanjuje prethodno dogovoren iznos novca”, zamjerao je čelnik SDSS-a.

Napomenuo je i kako je reeliktrifikacija i obnova vodovoda kako je koncipirana u operativnom programu započela prošle godine te da “ni vlada  Zorana Milanovića, ni vlada Jadranke Kosor, a pogotovo Tihomira Oreškovića nije tome posvećivala nikakvu pažnju”.

“U svakoj koaliciji postoji mogućnost da neki od aktera trpi štetu. I Plenković trpi štetu što je u koaliciji s SDSS-om. Dio negativnih poena dolazi jer surađuje s Miloradom Pupovcem kao što negativistički i mrziteljski pokreti u Hrvatskoj nastoje stvoriti. Možda bi mu bilo lakše da nema takve okolnosti. Ali, bi li društvu bilo lakše da poklekne i padne pred takvim nasrtajima”, zapita se Pupovac.

Promjena komemorativne prakse

Čelnik SDSS-a Pupovac pojasnio je i zbog čega se Plenkovićeva želja za jednom komemoracijom u Jasenovcu ni ove godine, po svemu sudeći, neće ostvariti.

“Pitanje negacionizma i radikalnog historijskog revizionizma nekoga tko bi htio povijest Hrvatske u 20. stoljeću potpuno preokrenuti, od crnog napraviti bijelo, od prljavog napraviti čisto, od čistog prljavo, od laži stvoriti istinu i od istine stvoriti laž. U vrijeme kada se upiru sve snage da kažu kako Jasenovac nije postojao i pripušta se u javni televizijski prostor, javne biblioteke, pastoralne centre, biskupijski centar, očekivati od nas da kažemo ‘pa to nije ništa’, nije realno. A, istovremeno i dalje njegovati mit o bleiburškom stradanju na način kako se to čini – te dvije stvari ne mogu ići zajedno”, ustvrdio je Pupovac.

Neprihvatljivo mu je i da se za memorijalni centar Jasenovac godišnje izdvaja dva milijuna kuna, a za memorijalni centar u Vukovaru 40 milijuna kuna. “To su razlozi zbog kojih moramo ozbiljno razgovarati da se promijene okolnosti u kojima se nalazi naša komemorativna praksa iz Drugog svjetskog rata i ona iz ratnog raspada zajedničke zemlje. Ako to nađemo, bit ćemo ponovo zajedno”, poručio je.

Osvrnuo se i na svoje sudjelovanje na obilježavanju NATO-vog bombardiranja Srbije.

“Sudjelovao sam zbog stradanja ljudi u bombardiranju NATO-ve kampanje tokom ’99. godine kao što sudjelujem u komemoriranju i nekih drugih stradalništava, a što se tiče mojih uvjerenja i mojih politika, svima koji razumiju političku abecedu u Hrvatskoj, one su poznate, neki ih čitaju na jedan, a neki na drugi način, ali a ona se bitno ne mijenja otkada sam u politici”, rekao je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari