Pratite nas

Vijesti

Pusić promrmljala: ‘Najosjetljivi koji imaju kredit u švicarcima… Ne’š ti najosjetljivije…

Objavljeno

na

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac, kazao je na današnjoj sjednici Vlade kako su, vezano uz Zakon o potrošačkom kreditiranju, iz HNB-a dobili jasne parametre za narednih 13 godina te potvrdio da će od 1. siječnja kamate za sve korisnike kredita u švicarcima iznositi 3,23 %.

‘Vlada je pokazala socijalnu osjetljivost i da se zakonskim regulativama može utjecati na određene tržišne elemente kada se treba pomoći najosjetljivijem dijelu građana’, rekao je Lalovac. Na to je ministrica Pusić u bradu promrljala što misli o tom ‘najosjetljivijem’ dijelu građana. ‘Najosjetljivi koji imaju kredit u švicarcima… Ne’š ti najosjetljivije…’, rekla je Pusić.

Nakon sjednice Vlade ministricu smo zamolili da pojasni taj svoj komentar. Odgovorila je kako ne komentira razgovore koji su prisluškivani te dodala kako i oni ‘znaju što sve govore o njima pa ne komentiraju’.

‘KRIMINALCIMA ODUZIMATI IMOVINU’

Na samom početku sjednice, ministar pravosuđa Orsat Miljenić  predstavio je neke prijedloge upućene iz njegova Ministarstva. Tako su članovi Vlade na današnjoj sjednici u Sabor su poslali Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o USKOK-u te Zakona o sudovima za mladež. Što se tiče Zakona o DORHU ministar je rekao kako DORH mora izvještavati Vladu o ključnim predmetima za imovinski interes RH. ‘Kriminalce treba udariti tamo gdje ih najviše boli. Po džepu!’, rekao je ministar misleći pritom na oduzimanje imovine.

Ministar branitelja Predrag Matić izložio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Pravo na opskrbninu članova obitelji branitelja prelazi iz nadležnosti Ministarstva branitelja u institut zajamčene minimalne naknade, a država će na početku godine odrediti visinu tih davanja, a osnovat će se i centri za sveobuhvatnu skrb, tzv. veteranski centri.

POMAŽEMO BUGARSKOJ I FILIPINIMA

Sa 30.000 eura Hrvatska će sudjelovati u pomoći Bugarskoj u prihvatu sirijskih izbjeglica, a s 380.000 kuna pomoći će Filipinima u situaciji u kojoj su se našli nakon razornog tajfuna. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kazala je kako bi valjalo iskazati solidarnost s obzirom na gospodarsku suradnju dviju zemalja.

ODOBRENA SREDSTVA ZA REFERENDUM

Najzanimljivija točka dnevnog reda, svakako je bila ona o odobravanju sredstava za provedbu nadolazećeg referenduma. Odlučeno je da će se Državnom izbornom povjerenstvu odobriti 48 mil kn za provedbu državnog referenduma 1. prosinca.

Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je peto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima te je napomenuo kako se Vlada 2009. godine pohvalila da je u statut Grad ušla odredba o korištenju manjinskog jezika. ‘Mislite da će to netko čuti? Onaj tko bi trebao čuti? nadam se’, rekao je na to premijer Milanović.

NOVO ZADUŽIVANJE

Vlada je isto tako danas dala suglasnost za izvanredno zaduživanje u iznosu 1,74 milijarde dolara uz obveznice na 10 godina. Zamjenik ministra financija, Boris Lalovac, kazao je kako se to novo zaduženje odnosi isključivo na vraćanje starih obveza kao što je 1,15 milijardi duga koji početkom 2014. godine dolaze na naplatu.

DNEVNIK.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nova knjiga ‘Hrvatski pokret otpora’ mladog hrvatskog intelektualca, dr. Wollfy Krašić!

Objavljeno

na

Objavio

Knjigu povjesničara Wolffyja Krašića “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.”, u kojoj se prvi put historiografski obrađuje problematika nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

Ova monografija prvi je historiografski prilog o problematici nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i grupa u Hrvatskoj u periodu od završetka Drugog svjetskog rata do sredine šezdesetih godina.

Dočim je historijska znanost do sada producirala niz priloga o dugim vidovima otpora i opozicije (Katolička crkva, križarska gerila, Hrvatska seljačka stranka), ovaj je element ostao izvan njena interesa.

Sastav spomenutih organizacija i grupa, njihova raširenost, programi i načini djelovanja te postignuća, ukazuju da je time učinjen znatan propust kao i da je kreiranje slike o hrvatskom državotvornom otporu i opoziciji za cijelog postojanja komunističke Jugoslavije bez uzimanja ovoga faktora u obzir manjkavo. Također, pozornost je posvećena načinima razbijanja ilegalnih organizacija i grupa od represivnog sustava jugoslavenskog komunističkog režima te tretiranju političkih osuďenika.

Naglasak je stavljen na ilegalnu organizaciju Hrvatski pokret otpora, koju su osnovali zagrebački studenti i čiji se idejni začetnik i spiritus movens, Jakša Kušan, kasnije prometnuo u jednog od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata. Među brojim razlozima poradi kojih je spomenuta organizacija zavrijedila ovakvo izdvajanje, jest zasigurno i taj što je u njenome programu udaren temelj ideološko-političkom pravcu koji će se kasnije nazivati ideja o hrvatskom miru ili pomirenju., tj. potrebi suradnje nekada zaraćenih Hrvata iz vremena Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka na stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države.

Wollfy Krašić roďen je 12.7.1988. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohaďao je u Mrkoplju, a potom završio Prvu riječku hrvatsku gimnaziju u Rijeci. Godine 2007. upisao je preddiplomski dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2010. godine diplomski studij moderne i suvremene povijesti, na kojem je diplomirao s temom „Djelovanje dr. Ante Cilige u Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1936. do 1944.“ (stipendist Grada Rijeke). Poslijediplomski studij moderne i suvremene povijesti započeo je 2012. godine na istome fakultetu, završivši ga u srpnju 2016. godine obranom doktorskog rada naslova „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“ (stipendist udruge FOHS).

Objavljena su mu tri izvorna znanstvena članka, dok su još četiri prihvaćena za objavljivanje, kao i jedna znanstvena monografija. Objavio je i jedan prikaz knjige. Nadalje, objavljen mu je i veći broj publicističkih radova historiografskog karaktera u novinama, časopisima i Internet portalima: u Jutarnjem listu četiri rada u šest nastavaka; u rubrici Večernjeg lista Moja Hrvatska četiri rada; u Magazinu Glasa Slavonije tri rada u šest nastavaka; u Fenix magazinu deset radova u četrnaest nastavaka…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Simbolika jasenovačkih kolona

Objavljeno

na

Objavio

Priča o dvije kolone u Jasenovcu je, s jedne strane priča o nastojanju nasljednika ubojica s Križnoga puta i ubilačke političke namjere uništenja svake klice hrvatske državnosti, zadržati svoje pravo na uništenje, te, s druge strane, priča o državnoj vlasti koja ne smije zbog izbora javno reći ono što ovi prvi misle i govore, ali im svojom kolonom i poklonom pred odavno kompromitiranim odnosom prema stvarnim žrtvama, daje za pravo, piše Marko Ljubić.

Prema tome, iako fizički imamo dvije kolone, u biti je to jedna pogubna kolona.

Pupovac, Kraus i Habulin su samo ružno političko, društveno i vrijednosno naličje hrvatske realnosti, kojoj još uvijek privid nekakve pristojnosti daju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković sklanjajući se iza pojmova i uspomena na dane obnove države uz pomoć nekolicine sudionika tih događaja.

Baš me zanima hoće li se njih dvoje usuditi pokazati minimum samopoštovanja i poštovanja prema vlastitom narodu, pa upozoriti strane veleposlanike da bi priključenje Pupovčevoj, Habulinovoj i Krausovoj koloni bilo težak diplomatski i civilizacijski gaf, izravno usmjeren protiv državne vlasti i prije svega, hrvatskog naroda.

Kad ih već ne smiju pozvati u Knin na Dan pobjede, ili u Bleiburg na komemoraciju hrvatskoj žrtvi, bilo bi primjereno upozoriti ih da je državi domaćinu neprihvatljivo da sudjeluju u održavanju besramne krivotvorine koja je uz sve ostalo, za račun srpskih imperijalnih nastojanja, odavno ponizila realne jasenovačke žrtve.

Marko Ljubić

Kraus: Ne idemo na zajedničku komemoraciju u Jasenovac

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari