Pratite nas

Pregled

Pušićev branitelj: Tužiteljstvo nije dokazalao postojanje udruženog zločinačkog pothvata

Objavljeno

na

Pred Žalbenim vijećem Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu u ponedjeljak je nastavljen proces po žalbama u predmetu “Prlić i drugi”.

Obranu Berislava Pušića, koji nije nazočio današnjem saslušanju, iznio je njegov branitelj Roger Sahota.

On se u prvom djelu svoga izlaganja fokusirao na “udruženi zločinački pothvat”, dok je u drugom dijelu govorio o ulozi svog branjenika u ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini.

Sahota je utvrdio kako Tužiteljstvo nije dokazalao postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, pa je stoga Sudsko vijeće ICTY-a pogriješilo kada je u prvostupanjskom postupku izreklo osuđujuću presudu čelnicima Herceg-Bosne koji su, prema navodima prvostupanjske presude, bili dio toga udruženoga zločinačkoga pothvata.

Pušićev branitelj istaknuo je kako je na nekim ranijim suđenjima u Haagu istaknuto kako zadatak ICTY nije pisati povijest, već na osnovu priloženih dokaza zaključiti što se dogodilo.

Stoga je, dodao je Sahota, posebice nepravedno optuživati tadašnje vodstvo Republike Hrvatske za vođenje udruženoga zločinačkoga pothvata, posebice kada se Republici Hrvatskoj nije omogućila obrana od tih optužbi.

– Nema dokaza za udruženi zločinački pothvat, a povjesničari se ne slažu koji su bili Tuđmanovi motivi. Tvrdnja da je Tuđmanov cilj bio ‘velika Hrvatska’ te da su mu u tom naumu pomagali čelnici HVO-a i Herceg-Bosne površan je zaključak Tužiteljstva i ne objašnjava složenu situaciju na terenu – kazao je zastupnik obrane.

Što se tiče ratne uloge Berislava Pušića, koji je 1993. godine bio na zapovjednim položajima u Vojnoj policiji HVO-a i koji je prvostupanjskom presudom osuđen na deset godina zatvora, Sahota je ustvrdio kako njegov branjenik nije imao stvarnu moć niti je bio nadređen zapovjednicima i stražarima zatočeničkih centara HVO-a.

Po njegovim riječima, nije isključeno da je Pušić bio informiran o teškim uvjetima i zlostavljanjima zatočenih Muslimana, ali iz toga, dodao je, ne proizlazi njegova odgovornost.

Zaključak da je mogao nešto poduzeti iz same činjenice da je bio upoznat sa stanjem na terenu, je neprihvatljiv. Shvaćamo želju da se kazne oni odgovorni za užasne zločine na Heliodromu i drugim mjestima zatočenja, ali Tužiteljstvo nije izvan razumne sumnje dokazalo da je Pušić odgovoran za ono što se tamo događalo – poručio je Sahota.

Tužiteljstvo je, s druge strane, ocijenilo kako su pogrješni navodi obrane da je Pušić bio “niži činovnik” bez prave moći.

Uime Tužiteljstva Barbara Goy istaknula je da je Pušić bio veza između političkoga vodstva Herceg-Bosne i osoba koje su vodile zatočeničke centre u kojima su držani muslimanski civili i vojnici.

Pušić je odobravao odvođenje zatvorenika na teške i opasne poslove poput kopanja rovova, gradnja bunkera i odnošenja poginulih vojnika na prvim crtama bojišnice, ustvrdila je Goy, dodavši kako su mnogi zatvorenici na takvim zadatcima stradali.

Po njezinim riječima, nakon odluke Mate Bobana o zatvaranju zatočeničkih centara na području Herceg-Bosne, Pušić je aktivno sudjelovao u iseljavanju muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne u treće zemlje, preko Republike Hrvatske, a u tim postupcima sudjelovale su i institucije Republike Hrvatske koje su osiguravale tranzitne vize.

Goy je zaključila kako je Pušić imao veliku ulogu u iseljavanja muslimanskog stanovništva s područja pod kontrolom HVO-a te da je bio u stalnom kontaktu s drugim članovima udruženoga zločinačkoga pothvata, čije je zapovjedi izvršavao.

Počinje posljednja bitka šestorice Hrvata u Haagu!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marijan Knezović u Otvorenom: BiH nije onakva kako je dogovoreno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je službeni posjet Bosni i Hercegovini. Nenajavljeno je posjetila Križančevo Selo i Ahmiće te odala počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika Damira Smrtića o njezinome posjetu BiH, o odnosima Hrvatske s tom susjednom zemljom, o položaju Hrvata i izmjenama izbornog zakona razgovarali su posebni savjetnik Predsjednice RH Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Josip Klisović (SDP), komentator HRT-a Tihomir Vinković i analitičar Marijan Knezović.

Posjet predsjednice Grabar-Kitarović BiH Mate Granić ocjenjuje jako važnim. Atmosfera svih sastanaka bila je odlična, iako je bilo nerazumijevanja u njihovoj pripremi.

Granić čvrsto vjeruje da će ovaj posjet pomoći da legitimni predstavnici tri naroda pronađu najbolja rješenja za otvorena pitanja koja postoje.

Joško Klisović kazao je da nije bilo nikakvih novih poruka za BiH u posjetu predsjednice i da bi posjet bio besmislen da nije odlučila otići u Ahmiće i Križančevo selo.

Na taj način je simbolički pokazala da Hrvatska stoji iza svih žrtava rata, neovisno o tome tko su bili počinitelji. Dodao je kako je predsjednica posjetila BiH da bi objasnila što je radila u Turskoj, koju je, prema Klisoviću, posjetila kako bi dobila potporu Erdogana za promjenu izbornog zakona u BiH – u čemu nije uspjela.

Granić mu je rekao da ne poznaje činjenice i temeljne principe diplomacije, kao i da laže o razlogu posjetu Turskoj, koji je bio postizanje Daytonskog sporazuma i njegovih elemenata.

Marijan Knezović smatra da će prava kriza u BiH doći s izbornim zakonom. Hrvati u BiH ne prihvaćaju i ne vole ovakvu BiH, ali žele uspjeh BiH u kojoj će se osjećati ravnopravno i biti treći entitet. Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH, rekao je Knezović. BiH je dogovor tri temeljna naroda, a ako se izbaci jedan, to onda nije ista država.

Knezović ne vjeruje da će se dogoditi novi izborni zakon i to zbog onih koji tvrde da provode građansku politiku u BiH, a ustvari je to fasada za velikobošnjački nacionalizam pričom o tome kako su druga dva nacionalizma loša, a građanstvo je dobro. BiH ionako nije nikome u fokusu, kao ni njega funkcionalnost i stabilnost, jer takva BiH nikome ne bi odgovarala. Problem je u samom ustavnom uređenju BiH koja je, kaže Knezović, postala protuustavna država. Više od 200 puta amandmanima – koji su prisilno nametnuti od strane predstavnika i nisu ratificirani u parlamentu – mijenjan je Daytonski sporazum.  Uvijek je to bilo na štetu Hrvata i Srba, tj. onih koji žele federalizam.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Božinović u State Departmentu: Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wess Mitchell, istaknuo je u srijedu na sastanku s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem da je Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe i “primjer dobre vladavine i uspješnog pristupanja euroatlanskim integracijama”.

“U tom smislu joj pripada i važna uloga za dovršetak euroatlanske integracije ostalih zemalja jugoistočne Europe. Prioritet naše administracije je imati snažne strateške odnose s Republikom Hrvatskom”, kazao je Mitchel na sastanku u američkom State Departmentu kojega je Božinović posjetio kao prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova u vrijeme nove američke administracije.

“Ovo je bila dobra prilika da se potvrde dobri saveznički odnose SAD-a i Hrvatske. Mitchel je poznavatelj prilika u Europi i Hrvatska i Amerika na sve izazove s kojima je suočena Europa i naš dio svijeta dijele jednak pristup”, izjavio je Božinović nakon sastanka.

SAD podržava izgradnju NLG terminala na Krku i rješavanje pitanja sa Slovenijom

Na sastanku s Mitchelom razgovaralo se o strateškom partnerstvu Hrvatske i SAD-a kada je riječ o bilateralnim odnosima i zajedničkoj ulozi u jugoistočnoj Europi. Poseban naglasak stavljen je na nastavak suradnje oko izgradnje LNG terminala na Krku koji je važan i za energetsku sigurnost i diversifikciju, a koji SAD promatraju i kao strateški projekt.

Ministar je izvijestio o donošenju posebnog zakona kojim bi se ubrzala operacionalizacija tog projekta, a pomoćnik Mitchel je potvrdio da je to jedan od strateških projekata i za vladu predsjednika Trumpa te da uživa punu podršku SAD-a.

Mitchela je posebno zanimalo hrvatsko stajalište o dinamici odnosa sa Slovenijom u svjetlu odluke Arbitražnog suda. Božinović ga je detaljno izvijestio o genezi graničnog pitanja te iznio poznato hrvatsko stajalište, posebno istaknuvši kako nije moguća provedba odluke Arbitražnog suda koju Slovenija pokušava jednostrano primijeniti te da se Hrvatska zalaže za bilateralno rješavanje ovog pitanja slijedom. Na tom tragu je, dodao je Božinović, Hrvatska slovenskoj strani izložila konkretan prijedlog u vidu Protokola kojim se predlažu konkretni koraci i potvrđuje konstruktivan pristup Hrvatske u rješavanju ovog pitanja.

Mitchel je prenio očekivanja da dvije saveznice u EU i NATO-u ovo pitanje riješe na konstruktivan način, ali i izrazio spremnost da se, ukoliko to obje strane ocjene uputnim, SAD eventualno uključi u postizanje dogovora. Najavio je posjet regiji u proljeće ove godine.

Susret sa senatorom Johnsonom

Nakon posjeta State Departmentu Božinović se u Senatu sastao sa senatorom Ronom Johnsonom kojega je izvijestio o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.

“Ono što nam je zajednički cilj je da države našeg susjedstva postanu članice NATO-a i EU i Hrvatska tu kao država koja je i model da je sve te ciljeve moguće postići uz ozbiljan trud i ozbiljnu opredijeljenost prema euroatlanskim aspiracijama može sa svoje strane dati puni doprinos”, kazao je Božinović nakon sastanka hrvatskim novinarima.

I sa senatorom je bilo riječi o izgradnji LNG terminala na Krku te je, u kontekstu njegove realizacije, istaknuta strateška pozicija Hrvatske za koju je i SAD-u i Hrvatskoj “u interesu da ju iskoristimo”.

“Razgovarali smo i o izazovima suvremenog doba kao što su borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, a to su i pitanja koja ćemo malo detaljnije razmotriti s našim sugovornicima u danima koji slijede”, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Na novinarsko pitanje kako interes američke administracije za naš dio svijeta ne posustaje ni unatoč agendi nove administracije “Amerika prva”, Božinović je kazao: “Amerika prva, ali Amerika koja je svjesna da je Hrvatska njezin najstabilniji partner u jugoistočnoj Europi”.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari