Pratite nas

Kultura

Pusti me da živim i zovem te mama

Objavljeno

na

Temeljno je ljudsko pravo pravo na život. A on započinje začećem! Čovjek ima pravo na život od začeća.

Za podršku zaštite života i prava na život od samog začeća Velimir Raspudić napisao je prigodnu pjesmu:

Pusti me da živim i zovem te mama,
da uz tebe budem kad ostaneš sama.
Pusti me da živim, igram se i smijem,
pusti da te svojim zagrljajem grijem.

Ako me ne pustiš, nikad nećeš znati
koliko ljubavi htio sam ti dati.
Ako me ne pustiš zagrlit ćeš tugu
a ja ću voliti neku majku drugu!

Pusti me da živim pa da jednog dana,
šapnem ti tiho ‘volim te mama’.
Pusti me da živim, lijepo će nam biti,
skupa ćemo naše malo gnijezdo sviti.

Ako me ne pustiš u san ću ti doći
i besane tvoje postati će noći.
Ako me ne pustiš, znat ćeš kako boli
kad ubiješ srce koje najviše te voli!

Pusti me da živim jer poslan sam od Boga,
ne ubijaj najljepšeg anđela svoga!
Pusti me da živim, ne kažnjavaj sebe
i tvoja je majka pustila tebe!

Pusti me da živim…

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Po njima naša povijest se piše!

Objavljeno

na

Objavio

Svaki rat svoju priču ima!

RATNICI

Svaki rat svoju priču ima,
nisam ratnik, rastao sam s njima!
Oni su me naučili životu,
s njima sam upoznao Golgotu!

S njima sam ispraćao noći,
dok kap sna tražile su oči.
Uz njih čekao sam zore,
gledao sunce dok miluje gore.

Gledao njihova promrzla lica,
dok u kolo se hvatala vijavica,
dok je sva ta ratna strahota
uzimala danak mladih života!

Uvijek rado ih se sjetim!
Stihom u susret im poletim.
I često su mojim pjesmam tema,
mada mnogi’ među nama nema!

Mada mnogi s nama nisu više,
ovu suznu dolinu napustiše.
Al’ zauvijek su prijatelji moji,
istinski i pravi, hrvatski heroji!

I dok živim pisat ću o njima,
dok imalo života u meni ima.
Jer oni zaslužuju mnogo više,
po njima naša povijest se piše!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Grad bez ptica

Hrvatska matica iseljenika kao organizator i domaćin poziva Vas na predstavljanje novog romana Grad bez ptica, Anite Martinac koje će se održati u četvrtak 20. veljače u 19.00 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 3.)

U programu sudjeluju: Ante Beljo i general Ivan Tolj, koji će se osvrnuti na ovo djelo ne samo kroz književnu vrijednost nego i zastupljenost teme o povijesno političkoj i vojnoj važnosti. Program će modelirati Lejdi Oreb, a ulomke iz romana govorit će glumac Robert Kurbaša i autorica.

Anita Martinac (Mihić) rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru, gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, HKD Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Dosad je objavila pjesme Krvari brig 1994., Ljubim te pjesmama 2012., U pogledu 2012., U susret Riječi 2013., Druga riječ je ljubav 2014., Budna 2017., romane Medaljon 2015., Posljednji 2016., Od Franje do Franje 2017., zbirku novela život nema naslova 2018. i bajke kako je Pjev naučio raditi 2019.

Novi roman Grad bez ptica 2019. objavilo je Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma. Knjiga opseže 229 str. i satkana je od 45 poglavlja, u kojima kroz optiku neposrednih sudionika donosi kako njihovu jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu, tako i cjelokupnu sliku presjeka stanja u periodu od 1990. do 1992. na području Hercegovine. Radnja novoga romana, intrigantnog naziva, smještena je upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje je obilježeno sukobima i ratom. 

Književnica Anita Martinac u isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči čitatelju daje ključ da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Svi likovi su stvarne osobe, kao i događaji o kojima piše. Po riječima književnih kritičara, Martinac je obogatila hrvatsku književnost, a više puta je i nagrađivana za svoj rad. (https://anitamartinac.com/ )

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari