Pratite nas

Komentar

Putica o Mesiću, Pusić, bivšoj Vladi, Mostu i pozdravu ministra Kuščevića

Objavljeno

na

Sanja Putica, saborska zastupnica HDZ-a i predsjednica Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinska u intervjuu za Večernji list progovorila je ženama u politici te aktualnim događanjima.

[ad id=”93788″]

Komentirala je kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a.

“Ona je dovela Vladu Domoljubne koalicije i Mosta pred svršen čin. Već je rečeno da će joj Vlada dati tehničku podršku, ali da ona nije izbor HDZ-a zbog svojih političkih stavova, posebno onih koje je provodila kao ministrica vanjskih poslova. Smatram da je mogla kvalitetnije zastupati interese Hrvatske u Europi i svijetu”, rekla je Putica.

Komentirala je i medije u Hrvatskoj.

“Mediji su refleks politike koja se događa u Hrvatskoj. Kontinuitetu u medijima, posebno na javnoj televiziji, morala bi pridonijeti profesionalnost ljudi koji tamo rade. Trenutačno ne vidim čistke, znam da je došlo promjena na HRT-u, ali ti su ljudi i došli na politički način pa su vjerojatno očekivali da će tako i otići”.

Rekla je da nisu pretjerano zadovoljni načinom funkcioniranja Vlade. Pojedinačni politički istupi u afekti nisu dobri, dodala je.

“Vjerujem da Most ima dobre namjere. Da je u RH potrebno ujednačiti prava državnih dužnosnika, točno je. Što se tiče Ureda bivšeg predsjednika Mesića, mislim da je on nepotreban. No nama trebaju prave reforme i njih se ne treba bojati”.

Dodala je da trebaju postojati kriteriji za smanjivanje županija.

“Županije su nastale na povijesnim temeljima i zna se zašto je dr. Tuđman to tako odredio. A što se tiče Dubrovnika, nikako se ne možemo složiti da bi mu Split bio nadređen kao regionalno središte. Dubrovnik mora ostati svoje središte. Za mandata prošle Vlade događala se centralizacija pa su u Dubrovniku ukinute sve velike državne institucije kao HZZO, ispostava porezne uprave i niz drugih”.

O pozdravu ministra graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščevića koji je novinare pozdravio s ‘Hvaljen Isus’ što se nekim medijima nije svidjelo?

“Njegov osobni izbor. U zemlji u kojoj se 90 posto ljudi deklarira kao katolici nije to ništa neuobičajeno”, rekla je i dodala da je praktična vjernica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari