Pratite nas

Iz Svijeta

Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku

Objavljeno

na

Tenzije i sukobi Rusije i Turske s Europom i SAD-om približili su Putina i Erdoğana.

Naime, u jeku diplomatskog rata između svijeta i Rusije zbog trovanja bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri, kao i kritika Erdoğanu zbog kršenja ljudskih prava i gušenja medijskih sloboda, ali i ofenzive na kurdsku enklavu na sjeveru Sirije, dva su se predsjednika protekla dva dana sastala u Ankari i dogovorila suradnju koja vrijedi desetke milijardi dolara, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Simbol prijateljstva

Potpisivanjem sporazuma Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku kako ne mare za njihov diplomatski rat i kritike, već nastavljaju svoju politiku.

Osim dogovora o isporuci raketnog sustava S-400, dvojica predsjednika otvorila su radove na gradnji nuklearne centrale Akkuyu na obali Sredozemnog mora, koju gradi ruska državna kompanija Rosatom i koja je uz gradnju plinovoda Turski tok najznačajniji energetski pothvat dviju zemalja.

Naime, Akkuyu, prva nuklearka u Turskoj, proizvodit će 35 milijardi kilovatsati struje što je dovoljno za deset posto turskih potreba. Centrala bi trebala koštati 20 milijardi dolara, a gradit će je 10.000 ljudi. Očekuje se da će s radom punim kapacitetom početi do 2025.

U elektrani će biti zaposleno 3500 ljudi, od čega 248 turskih studenata koji se obučavaju u Rusiji. Erdoğan vjeruje da je realizacija tog projekta “povijesni trenutak u kontekstu razvoja Turske, ali i energetske suradnje s Rusijom”.

– Kada 2023. bude pušten u pogon prvi reaktor nuklearne elektrane Akkuyu, Turska će postati dio svjetske obitelji zemalja koje koriste nuklearnu energiju. Tako ćemo 100-godišnjicu osnivanja naše Republike okruniti jednim povijesnim pothvatom na polju energetike – uvjeren je Erdoğan koji ističe kako je trgovinska razmjena Turske i Rusije premašila 22 milijarde dolara te da je cilj dostići razmjenu od 100 milijardi dolara.

– Danas ne počinjemo samo graditi prvu tursku nuklearnu elektranu. Danas formiramo nuklearni poslovni sektor Turske. Uspjeh ovog projekta bit će jedan od simbola dinamičnog razvoja i naše bilateralne suradnje. Bit će to simbol rusko-turskog prijateljstva – kazao je Putin. Trenutačno u 31 državi na svijetu postoji ukupno 450 nuklearnih elektrana, a gradi se još 55 takvih elektrana.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin otkrio je da su Rusija i Turska usuglasile da skrate vrijeme isporuke raketnih sustava zračne obrane S-400 koja će početi ubrzo, što je bio šok za neke turske saveznike u NATO-u s obzirom na to da je Turska jedna od najvažnijih članica NATO-a na Bliskom istoku. NATO je jako zabrinut zbog približavanja Turske Rusiji.

U međuvremenu se Putinu i Erdoğanu u Ankari pridružio i iranski predsjednik Rohani. Tri zemlje već dugo predvode paralelni dijalog o budućnosti Sirije usprkos suprotstavljenim stavovima.

Dok Moskva i Teheran vojno podržavaju Bashara al-Assada, Turska se protivi njegovu ostanku na vlasti. Međutim, turska ofenziva na kurdske enklave nije izazvala protivljenje ni Rusije ni Irana s obzirom na to da su Kurdi za saveznika izabrali SAD.

Pravi gospodari Sirije

Sastanak u Ankari dolazi nakon najave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će se njegova zemlja „vrlo uskoro“ povući iz sirijskog konflikta. Nakon najavljenog povlačenja SAD-a iz Sirije, Rusija, Turska i Iran postat će glavni igrači i „pravi gospodari“ u Siriji.

Takav scenarij zabrinuo je Saudijsku Arabiju koja želi da američke snage i dalje ostanu u Siriji. Da je Trump i u toj situaciji vidio svoju financijsku dobit, dokazuje i njegova poruka saudijskoj vlasti da će razmisliti o ostanku američkih snaga u Siriji ako Saudijska Arabija plati sve njihove troškove.

– Ostanak u Siriji vrlo je skup za našu zemlju, a time pomaže drugim zemljama više nego nama. Zato ćemo morati donijeti odluku o tome vrlo brzo. Ali, ako će Saudijska Arabija platiti naše troškove, razmislit ćemo o ostanku – rekao je Trump.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban ustvrdio je u četvrtak da njegova zemlja ima “nultu toleranciju” prema antisemitizmu poručivši Židovima u Mađarskoj da se mogu osjećati sigurnima i rekao je tijekom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da će njegova vlada surađivati s Izraelom u borbi protiv te pojave.

“Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma”, kazao je Orban istaknuvši da su jedan od oblika antisemitizma izjave protiv Izraela, prenio je izraelski portal Ynet drugog dana posjeta mađarskog premijera.

Orban je bio suočen s “optužbama za antisemitizam” zbog vođenja kampanje protiv židovskog milijardera Georgea Sorosa.

“Svi židovski građani u Mađarskoj su pod zaštitom vlade”, kazao je Orban.

“Ponosni smo na to da se u Mađarskoj…. Židovi mogu osjećati sigurnima”, istaknuo je on na početku razgovora s  izraelskim premijerom.

“Vi ste stali uz Izrael ponovno i ponovno na međunarodnim forumima i to je važno i jako to cijenimo”, rekao je Netanyahu Orbanu dodajući kako obojica “shvaćaju da je prijetnja radikalnog islama stvarna”.

Netanyahu je našao zajednički jezik s Orbanom u žestokim kritikama na račun migranata i Sorosa, koji podržava ljevicu u njihovim zemljama.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori