Pratite nas

Iz Svijeta

Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku

Objavljeno

na

Tenzije i sukobi Rusije i Turske s Europom i SAD-om približili su Putina i Erdoğana.

Naime, u jeku diplomatskog rata između svijeta i Rusije zbog trovanja bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri, kao i kritika Erdoğanu zbog kršenja ljudskih prava i gušenja medijskih sloboda, ali i ofenzive na kurdsku enklavu na sjeveru Sirije, dva su se predsjednika protekla dva dana sastala u Ankari i dogovorila suradnju koja vrijedi desetke milijardi dolara, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Simbol prijateljstva

Potpisivanjem sporazuma Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku kako ne mare za njihov diplomatski rat i kritike, već nastavljaju svoju politiku.

Osim dogovora o isporuci raketnog sustava S-400, dvojica predsjednika otvorila su radove na gradnji nuklearne centrale Akkuyu na obali Sredozemnog mora, koju gradi ruska državna kompanija Rosatom i koja je uz gradnju plinovoda Turski tok najznačajniji energetski pothvat dviju zemalja.

Naime, Akkuyu, prva nuklearka u Turskoj, proizvodit će 35 milijardi kilovatsati struje što je dovoljno za deset posto turskih potreba. Centrala bi trebala koštati 20 milijardi dolara, a gradit će je 10.000 ljudi. Očekuje se da će s radom punim kapacitetom početi do 2025.

U elektrani će biti zaposleno 3500 ljudi, od čega 248 turskih studenata koji se obučavaju u Rusiji. Erdoğan vjeruje da je realizacija tog projekta “povijesni trenutak u kontekstu razvoja Turske, ali i energetske suradnje s Rusijom”.

– Kada 2023. bude pušten u pogon prvi reaktor nuklearne elektrane Akkuyu, Turska će postati dio svjetske obitelji zemalja koje koriste nuklearnu energiju. Tako ćemo 100-godišnjicu osnivanja naše Republike okruniti jednim povijesnim pothvatom na polju energetike – uvjeren je Erdoğan koji ističe kako je trgovinska razmjena Turske i Rusije premašila 22 milijarde dolara te da je cilj dostići razmjenu od 100 milijardi dolara.

– Danas ne počinjemo samo graditi prvu tursku nuklearnu elektranu. Danas formiramo nuklearni poslovni sektor Turske. Uspjeh ovog projekta bit će jedan od simbola dinamičnog razvoja i naše bilateralne suradnje. Bit će to simbol rusko-turskog prijateljstva – kazao je Putin. Trenutačno u 31 državi na svijetu postoji ukupno 450 nuklearnih elektrana, a gradi se još 55 takvih elektrana.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin otkrio je da su Rusija i Turska usuglasile da skrate vrijeme isporuke raketnih sustava zračne obrane S-400 koja će početi ubrzo, što je bio šok za neke turske saveznike u NATO-u s obzirom na to da je Turska jedna od najvažnijih članica NATO-a na Bliskom istoku. NATO je jako zabrinut zbog približavanja Turske Rusiji.

U međuvremenu se Putinu i Erdoğanu u Ankari pridružio i iranski predsjednik Rohani. Tri zemlje već dugo predvode paralelni dijalog o budućnosti Sirije usprkos suprotstavljenim stavovima.

Dok Moskva i Teheran vojno podržavaju Bashara al-Assada, Turska se protivi njegovu ostanku na vlasti. Međutim, turska ofenziva na kurdske enklave nije izazvala protivljenje ni Rusije ni Irana s obzirom na to da su Kurdi za saveznika izabrali SAD.

Pravi gospodari Sirije

Sastanak u Ankari dolazi nakon najave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će se njegova zemlja „vrlo uskoro“ povući iz sirijskog konflikta. Nakon najavljenog povlačenja SAD-a iz Sirije, Rusija, Turska i Iran postat će glavni igrači i „pravi gospodari“ u Siriji.

Takav scenarij zabrinuo je Saudijsku Arabiju koja želi da američke snage i dalje ostanu u Siriji. Da je Trump i u toj situaciji vidio svoju financijsku dobit, dokazuje i njegova poruka saudijskoj vlasti da će razmisliti o ostanku američkih snaga u Siriji ako Saudijska Arabija plati sve njihove troškove.

– Ostanak u Siriji vrlo je skup za našu zemlju, a time pomaže drugim zemljama više nego nama. Zato ćemo morati donijeti odluku o tome vrlo brzo. Ali, ako će Saudijska Arabija platiti naše troškove, razmislit ćemo o ostanku – rekao je Trump.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari