Pratite nas

Iz Svijeta

Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku

Objavljeno

na

Tenzije i sukobi Rusije i Turske s Europom i SAD-om približili su Putina i Erdoğana.

Naime, u jeku diplomatskog rata između svijeta i Rusije zbog trovanja bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri, kao i kritika Erdoğanu zbog kršenja ljudskih prava i gušenja medijskih sloboda, ali i ofenzive na kurdsku enklavu na sjeveru Sirije, dva su se predsjednika protekla dva dana sastala u Ankari i dogovorila suradnju koja vrijedi desetke milijardi dolara, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Simbol prijateljstva

Potpisivanjem sporazuma Putin i Erdoğan svijetu su poslali poruku kako ne mare za njihov diplomatski rat i kritike, već nastavljaju svoju politiku.

Osim dogovora o isporuci raketnog sustava S-400, dvojica predsjednika otvorila su radove na gradnji nuklearne centrale Akkuyu na obali Sredozemnog mora, koju gradi ruska državna kompanija Rosatom i koja je uz gradnju plinovoda Turski tok najznačajniji energetski pothvat dviju zemalja.

Naime, Akkuyu, prva nuklearka u Turskoj, proizvodit će 35 milijardi kilovatsati struje što je dovoljno za deset posto turskih potreba. Centrala bi trebala koštati 20 milijardi dolara, a gradit će je 10.000 ljudi. Očekuje se da će s radom punim kapacitetom početi do 2025.

U elektrani će biti zaposleno 3500 ljudi, od čega 248 turskih studenata koji se obučavaju u Rusiji. Erdoğan vjeruje da je realizacija tog projekta “povijesni trenutak u kontekstu razvoja Turske, ali i energetske suradnje s Rusijom”.

– Kada 2023. bude pušten u pogon prvi reaktor nuklearne elektrane Akkuyu, Turska će postati dio svjetske obitelji zemalja koje koriste nuklearnu energiju. Tako ćemo 100-godišnjicu osnivanja naše Republike okruniti jednim povijesnim pothvatom na polju energetike – uvjeren je Erdoğan koji ističe kako je trgovinska razmjena Turske i Rusije premašila 22 milijarde dolara te da je cilj dostići razmjenu od 100 milijardi dolara.

– Danas ne počinjemo samo graditi prvu tursku nuklearnu elektranu. Danas formiramo nuklearni poslovni sektor Turske. Uspjeh ovog projekta bit će jedan od simbola dinamičnog razvoja i naše bilateralne suradnje. Bit će to simbol rusko-turskog prijateljstva – kazao je Putin. Trenutačno u 31 državi na svijetu postoji ukupno 450 nuklearnih elektrana, a gradi se još 55 takvih elektrana.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin otkrio je da su Rusija i Turska usuglasile da skrate vrijeme isporuke raketnih sustava zračne obrane S-400 koja će početi ubrzo, što je bio šok za neke turske saveznike u NATO-u s obzirom na to da je Turska jedna od najvažnijih članica NATO-a na Bliskom istoku. NATO je jako zabrinut zbog približavanja Turske Rusiji.

U međuvremenu se Putinu i Erdoğanu u Ankari pridružio i iranski predsjednik Rohani. Tri zemlje već dugo predvode paralelni dijalog o budućnosti Sirije usprkos suprotstavljenim stavovima.

Dok Moskva i Teheran vojno podržavaju Bashara al-Assada, Turska se protivi njegovu ostanku na vlasti. Međutim, turska ofenziva na kurdske enklave nije izazvala protivljenje ni Rusije ni Irana s obzirom na to da su Kurdi za saveznika izabrali SAD.

Pravi gospodari Sirije

Sastanak u Ankari dolazi nakon najave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će se njegova zemlja „vrlo uskoro“ povući iz sirijskog konflikta. Nakon najavljenog povlačenja SAD-a iz Sirije, Rusija, Turska i Iran postat će glavni igrači i „pravi gospodari“ u Siriji.

Takav scenarij zabrinuo je Saudijsku Arabiju koja želi da američke snage i dalje ostanu u Siriji. Da je Trump i u toj situaciji vidio svoju financijsku dobit, dokazuje i njegova poruka saudijskoj vlasti da će razmisliti o ostanku američkih snaga u Siriji ako Saudijska Arabija plati sve njihove troškove.

– Ostanak u Siriji vrlo je skup za našu zemlju, a time pomaže drugim zemljama više nego nama. Zato ćemo morati donijeti odluku o tome vrlo brzo. Ali, ako će Saudijska Arabija platiti naše troškove, razmislit ćemo o ostanku – rekao je Trump.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari