Pratite nas

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Sigurno se neću kandidirati za peti mandat

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel kojoj mandat istječe 2021., rekla je u četvrtak da unatoč popularnosti ne razmišlja da se peti put kandidira za dužnost njemačkog kancelara.

Odgovarajući na pitanje javne mreže ZDF-a o mogućoj još jednoj kandidaturi, Merkel je rekla da se “sigurno” neće kandidirati i da je to “čvrsto” odlučila.

Popularnost Angele Merkel koja je na vlasti od 2005., potaknula je nagađanja o još jednoj kandidaturi iduće godine, premda je kancelarka u više navrata isticala da se neće kandidirati.

Njemačka čelnica kojoj je 65 godina, među najomiljenijim je političarima zahvaljujući uspješnom upravljanju epidemijom novog koronavirusa u Njemačkoj.

Njezina stranka, konzervativni CDU, koji u anketama ima daleko najveću potporu, treba do kraja godine izabrati novog predsjednika koji će zatim biti kandidat za kancelarsku dužnost. Kandidati su žestoki suparnik Merkel, liberal Friedrich Merz i umjereni čelnik Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet.

I predsjednik bavarske vlade i čelnik konzervativne stranke CSU-a Markus Soeder, koji se isto istaknuo u suzbijanju epidemije, mogao bi sudjelovati u utrci za mjesto kancelara. (Hina)

Merkel o novoj migrantskoj krizi: ‘2020. nije 2015.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Tajvan pozvao Peking da se suoči s prošlošću i prizna represiju na Tiananmenu

Objavljeno

na

Objavio

Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.

Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.

Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.

“U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja”, napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.

Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.

“I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti”, napisala je.

U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao “apsolutno besmislen”.

Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je ‘crvena krpa’ za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.

Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.

Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo “jedna zemlja, dva sustava”.

Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.

Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari