Pratite nas

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trumpov pravni tim odbacio optužbe za opoziv i nazvao ih napadom na Amerikance

Objavljeno

na

Objavio

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu je snažno odbacio optužbe Zastupničkog doma Kongresa za njegov opoziv, tvrdeći da je Trump nevin, a da su optužbe na njegov račun opasan napad na Amerikance.

U dokumentu na šest stranica objavljenom u subotu, Trumpovi odvjetnici prvi su se puta službeno očitovali na dvije stavke opoziva – zloporabom ovlasti i opstrukcijom Kongresa. Ta dva članka, usmjerena da se Trump opozove s mjesta predsjednika, čine osnovu suđenja koje u utorak počinje u Senatu, koji je pod kontrolom republikanaca. “Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije učinio ništa loše i vjerujemo da će se to riješiti u ovom procesu”, rekao je jedan od tri izvora bliskih Trumpovu pravnom timu koji je informirao novinare o sadržaju dokumenta.Trump ovog vikenda u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi igra golf.

Prema riječima tog izvora, u odgovoru Trumpovog pravnog tima ističe se da proces protiv predsjednika “nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njegovo pravo da glasa”. U dokumentu se tvrdi da članci opoziva krše američki ustav i da bi mogli nanijeti trajnu štetu, rekao je izvor.

Trump je optužen da je vršio pritisak na Ukrajinu kako bi provela istragu protiv njegovog političkog rivala, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena te da je ometao Kongres u njegovoj istrazi o tom slučaju. Trump je zanijekao bilo kakve nepravilnosti i optužio demokrate da na gerilski način žele poništiti njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Suđenje u Senatu najvjerojatnije neće dovesti do Trumpovog opoziva budući da to nije podržao nijedan republikanski senator.

Trumpovi odvjetnici u svom dokumentu tvrde da je Trump u svakom trenutku radio po punim ustavnim i zakonskim ovlastima. Istovremeno su demokrati predstaviti svoju pravnu strategijju s argumentima za Trumpov opoziv s dužnosti.

U njoj se tvrdi da se predsjednik mora opozvati kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i sačuvao sustav vlasti u zemlji. Također se podupiru optužbe za zlouporabu položaja i opstrukciju Kongresa. “Senat bi trebao osuditi i smijeniti predsjednika Trumpa kako bi se izbjegla ozbiljna i dugoročna šteta našim demokratskim vrijednostima i sigurnosti nacije”, rekli su demokratski zakonodavci, prvi put službeno pozivajući Senat da osudi predsjednika i smijeni ga s dužnosti. “Slučaj protiv predsjednika Sjedinjenih Država je jednostavan, činjenice su neosporne, a dokazi su neosporni”, rekli su. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se ni Srbija ni SPC nikada nisu pomirili da je Crna Gora postala nezavisna država.

U Crnoj Gori lako bi moglo doći do građanskog rata ako odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne bi bile primijenjene, ocijenio je to mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo gostujući na zagrebačkoj Z1 televiziji, ali je dodao da ne vjeruje da će doći do toga, prenijele su Vijesti.me.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo

Zakon kojeg je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore predviđa da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su bili u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918., a koji su izgrađeni državnim novcem, čemu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva, čiji su svećenici predvodili proteste u više crnogorskih gradova, optužuju da je taj zakon “napad na imovnu SPC-a na teritoriju Crne Gore”, kao i “na samu Srpsku pravoslavnu crkvu”.

‘SPC iznad države’

Nekoliko predstavnika oporbenog Demokratskog fronta izazvalo je krajem prosinca nerede u Parlamentu Crne Gore tijekom glasovanja o Zakonu, prijeteći građanskim sukobima ako Zakon bude prihvaćen.

Vlada Crne Gore odbija takve optužbe, navodeći da Zakon sve vjerske zajednice u Crnoj Gori tretira na isti način.

Kako prenosi Tanjug, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo gostujući na zagrebačkoj televiziji ocijenio je da sve što se danas događa u Crnoj Gori nema nikakve veze sa spornim zakonom o vjeroispovijesti, već da je namjera da se sruši vlast u Crnoj Gori i država preda u “krilo Srbiji i SPC-u”.

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se to radi jer se ni “Srbija ni SPC nikada nisu pomirili sa tim da je Crna Gora postala nezavisna država”.

On je optužio Srbiju da je “remetilački faktor” u regiji, dok je za Srpsku pravoslavnu crkvu rekao da je iznad države Srbije, optužujući je za podršku ratnim zločincima tijekom rata devedesetih.

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari