Pratite nas

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Theresa May: 7. lipnja podnosim ostavku

Objavljeno

na

Objavio

“U najboljem je interesu zemlje da dođe novi premijer te ja 7. lipnja podnosim ostavku””, rekla je danas britanska premijerka Theresa May ispred Downing Streeta 10.

“Dala sam sve od sebe. Pokušala sam dogovoriti najbolje uvjete, napravila sam sve da uvjerim parlament da da potporu mom sporazumu. Nažalost, nisam uspjela. Pokušala sam tri puta. Vjerujem da je bilo ispravno ustrajati. Ali sada vjerujem da je ispravno da nova osoba sada preuzme. Podnijet ću ostavku u petak, 7. lipnja”, kazala je May.

“Zahvalna sam na prilici da služim zemlji koju volim”, kazala je zaplakavši.

May je, podsjetimo, napustilo nekoliko ministara, ukupno čak 36 članova vlade do sada, te i predsjednica vladajuće Konzervativne stranke u Donjem domu britanskog parlamenta Andrea Leadsom koja je bila jedna od zagovornica Brexita, ali je rekla je da više ne podržava pristup vlade. Mediji na otoku pišu da je May čekala s ostavkom da se privede kraju kampanja za izbore za Europski parlament.

May je premijersku dužnost preuzela nakon referenduma 2016. na koje su Britanci većinom, iako tijesnom, glasali za izlazak iz EU, ali do danas nije uspjela privoljeti parlament da potvrdi sporazume s Bruxellesom o načinu na koji će se razdruživanje provesti.

Rezultat je da je parlament triput odbacio Mayine prijedloge, a i najnoviji, četvrti, koji je predstavila u ponedjeljak navečer, po svim najavama stranačkih prvaka, završit će jednako neuspješno.

Šahovskim rječnikom rečeno, Mayin posljednji gambit, žrtvovanje dijela britanske suverenosti da bi se provelo uredno razdruživanje, izazvalo je pobunu među njezinim ministrima ”brexiterima” koji u najnovijem prijedlogu o razdruživanju ne prihvaćaju tješnje trgovinske aranžmane s EU-om.

Stoga je u četvrtak Mayinu vladu napustila ministrica Andrea Leadsom, jedna od snažnih zagovornika Brexita.

Premijerka May pokazala je žilavu upornost tijekom svog mandata, jednog od najburnijih u novijoj britanskoj povijesti, no obećala je napustiti dužnosti ako zastupnici podupru sporazum koji je dogovorila s europskim pregovaračima.

Datum povlačenja nije objavila, a nestrpljivost u političkoj klasi zbog toga raste. Jeremy Hunt u četvrtak je rekao da će premijerka i dalje biti na dužnosti kada američki predsjednik Donald Trump posjeti Britaniju početkom lipnja.”Theresa May bit će premijerka koja će ga dočekati, upavo tako”, rekao je Hunt.

Na novinarsko pitanje o tome što će s premijerkom razgovarati kada se budu sastali u četvrtak, nije odgovorio, piše Reuters.

Kako, kada i hoće li uopće?

Gotovo tri godine otkako su birači s 52 posto ”za” naprema 48 posto ”protiv” glasali za izlazak Velike Britanije iz Europske unije, još je nejasno kako će, kada će i hoće li uopće Velika Britanija izići iz europskog kluba kojemu se pridružila 1974.

Kada se May povuče, njezina konzervativna stranka izabrat će novog lidera koji će vjerojatno ponovno pregovarati s Bruxellesom o sporazumu koji je May u studenome sklopila. S novim pregovorima povećavaju se izgledi za sukobe Londona s europskim blokom.

Kladionice najviše izgleda za Mayina nasljednika daju Borisu Jonhsonu koji je bio zaštitno lice kampanje za Brexit, a Johnson poručuje da želi odlučniji razlaz s blokom.

Američka investicijska banka JPMorgan povisila je izglede za Brexit bez sporazuma s 15 na 25 posto na temelju scenarija da upravo Boris Johnson postane novi premijer, nakon čega će slijediti opći izbori pa nova odgoda za Brexit do kraja godine.

Graham Brady, predsjednik utjecajnog Odbora 1922, a riječ je o jezgri unutar konzervativne stranke koja ima moć kreirati i rušiti premijere, rekao je zastupnicima da će se May sastati u petak s Odborom i da će se razgovarati o vodstvu stranke.

Dnevni list The Times piše da će May upravo u petak objaviti datum povlačenja i da će ostati premijerka sve dok njezin nasljednik ne bude izabran, a riječ je o procesu u dvije faze.

“Sastat ću se s premijerkom u petak nakon što završi njezina kampanja za izbore za Europski parlament sutra i nakon sastanka konzultirat ću se s 1922″, rekao je Brady.

Odgoda Brexita koji se trebao dogoditi krajem ožujka, a po novom 31. listopada, znači da Britanija mora održati izbore za Europski parlament jer je još članica EU-a.

Prema anketama najviše izgleda da osvoji eurozastupnička mjesta ima Brexit, stranka Nigela Faragea, tvrdog ”brexitera”.

Rezultati će biti objavljeni oko 23 sata u nedjelju kada se zatvore birališta u svim članicama EU-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari