Pratite nas

Naši u svijetu

Putin Švedsku i Finsku tjera u NATO?

Objavljeno

na

Krimska kriza i vanjskopolitičko ponašanje Moskve nagnali su Finsku i Švedsku da preispitaju svoj dosadašnji neutralni status i suzdržavanje od članstva u NATO savezu. Švedska i Finska su uznemirene zbog ponašanja velikog istočnog susjeda. Zbog ruske aneksije Krima u ove dvije, dosad neutralne skandinavske zemlje, pokrenuta je široka društvena rasprava o preispitivanju obrambenog statusa. Švedski potpredsjednik Jan Björklund je potaknuo raspravu još početkom ožujka tražeći novo definiranje obrambenog principa Švedske. I to kroz ulazak u NATO savez. Švedska i Finska su dosad sudjelovale na manevrima postrojbi NATO-a, ali su demonstrativno inzistirale na svojoj neutralnosti i ostanku izvan vojnog saveza. No izgleda da je Putin malo pomaknuo stajališta. “Već i sama rasprava o eventualnom ulasku u NATO pokazuje da Putinovo djelovanje potiče na razmišljanje u ovim zemljama”, kaže Charles Kupchan, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Georgetownu. “Putin je zemljama u susjedstvu utjerao strah u kosti”, zaključuje Kupchan u razgovoru za Deutsche Welle.

Putin bacio oko na Gotland?

Situacija se posebno zakuhala nakon što je Ruska vojska u ožujku provela manevre u blizini švedskog otočića Gotland. Nakon toga je Švedska na Gotlandu stacionirala dva borbena zrakoplova. Još su prošle godine ruski zrakoplovi izveli vježbe simulirajući napad na Švedsku. Tada se uključio čak i alarmni sustav NATO-a za Baltik. Švedska vojska nije reagirala. Švedski su mediji pak počeli spekulirati o tomu da je Putin možda bacio oko na Gotland kao moguće vojno uporište za kontrolu Baltika i prije svega bivših sovjetskih republika Litve, Latvije i Estonije. No sigurnosni stručnjaci, poput Dicka Zandeea s Clingendaelovog instituta za međunarodne odnose u Nizozemskoj, smatraju da su takve procjene pretjerane. On isto tako smatra da Rusija ne bi pretjerano reagirala na eventualni ulazak Švedske i Finske u NATO jer da se, kako smatra Zandee, “ne radi o bivšim sovjetskim republikama”.

Alternative NATO savezu

Švedska i Finska ne bi trebale strahovati ni kad su u pitanju gospodarske sankcije Rusije jer nisu u toj mjeri ovisne o ruskim energentima kao što je to slučaj s nekim drugim članicama Europske unije. Kako smatra Christopher Chivvis sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoru, ovim skandinavskim zemljama kao alternativa za ulazak u NATO stoje mnoge druge opcije. Jedna od njih je i pojačano uključenje u vojne vježbe NATO postrojbi. Druga opcija je jačanje “Sjevernoeuropske obrambene suradnje” (Nordic Defense Cooperation), vojnog saveza skandinavskih zemalja Danske, Norveške, Švedske, Islanda i Finske. Stručnjaci poput Chivvisa osim toga vjeruju da bi NATO, u slučaju agresije na Švedsku ili FInsku, bez obzira na činjenicu što ove zemlje nisu članice Atlantskog saveza, reagirao jer se radi o „dugogodišnjim partnerima“.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ovdje je na zrnu Očenaša zakucalo srce Domovine…

Objavljeno

na

Objavio

Misli jedne mlade djevojke iz hrvatske dijaspore

 
Danas, kao i svake godine 18.11. prisjećamo se žrtve grada Vukovara. Svi mi  danas se sjetimo izraziti naše suosjećanje s patnjom onih koji tu bol nose i svaki drugi dan u godini i to već 26 godina.
 
No na današnji dan svi dišemo istim ponosom i domoljubljem. Svi zajedno osjećamo bol i tugu zbog naših dragih poginulih branitelja, ubijenih i progonjenih stanovnika Vukovara, kćeri i sinova, majki i očeva, baka i djedova, braće i sestara…
 
Srca nam se stežu pri govorima Siniše Glavaševića i svi se sjećamo tog strašnog zločina koji je počinjen nad hrvatskim narodom. Danas se sjećamo. A sutra? Doći će sutrašnji dan i opet će se zaborav koji nam se nameće ušuljati u svakodnevnicu. Pravda i istina opet će čekati godinu dana da je se prisjetimo. Pravit ćemo se da se ništa nije dogodilo.
 
Ne postoje naši dragi i hrabri branitelji, ne postoje žrtve, ne postoje nepronađena zaklana tijela!
 
Dogodio se samo papir i sporazum. A dogodile su se i kuće i slobode i radna mjesta onih koji su za te zločine trebali odgovarati.
 
Zaborav na Vukovar  zaborav je identiteta,  povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Vrijeme je da svi uništeni i oskvrnjeni Domovinskim ratom dožive pravdu i utjehu prije nego im nada umine.
 Mi danas nismo svjesni koliko smo sretni što imamo svoju Domovinu. Što možemo slobodno i bez straha reći da smo Hrvati i da volimo naše i poštujemo tuđe.
 Neka današnji dan ostavi malo gorčine i težine da nas podsjeti i da nas bude dovoljno sram što tako bahato životarimo.
 
 Pitamo se ima li smisla, ima li nade.
 
 Ja znam da većina nas koji smo sudjelovali na susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru može posvjedočiti da ima smisla! Sve što su ljudi prošli i proživjeli u tom gradu i naši hrabri branitelji. Ima smisla! Jer mi smo ta Hrvatska za koju su se oni borili, za koju su dali život.
 
Kaže se: naša osveta bit će osmjeh naše djece.
 
Prisjetimo se sada te strašne godine 1991… Sjetimo se kolone stanovnika koji su tako hrabro ostali do kraja u svom gradu. Sjetimo se njihovih suza, njihove patnje i boli.
 
I sada se sjetimo mladeži koja je 30. travnja 2017 sa memorijalnog groblja pješačila u koloni do dvorca Eltz gdje se održalo euharistijsko misno slavlje. To je bila kolona nasmijane, vesele mladeži puna nade i vjere. Cijelim se putem pjevalo, molilo i slavilo Krista! Bio je to susret sa živim Isusom, tajnom Njegove ljubavi i žrtve za nas. Ta mladež je nada Hrvatske koju su sanjali svi koji su iz ljubavi prema domovini žrtvovali svoje živote, da bi mi danas mogli uživati u slobodi.
 
Nama je jasno, da nismo bili u običnom gradu nego u gradu žrtve, u gradu heroja! I zato budimo i mi turbo vod i gradimo tu našu voljenu domovinu.
 
Volimo tu našu grudu! Kopati ćemo po njoj, hraniti se njome i blagoslivljati ju!
 
Krist je naša nada i mi smo vjera živa! Isuse povedi me svojim putem, vrati me mojem domu. Za Hrvatskom mi srce žudi. Evo me Gospodine, mene pošalji.
 
Zapamtite Vukovar! Danas, sutra, zauvijek.
 
 
Magdalena Ivošević
studentica
Frankfurt am Main, 18.11.2017.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Projekt Korijeni – u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017. u 17,00 sati, povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godineu Osnovnoj školi Dragutin Tadijanović u Vukovaru održati će se videokonferencija u okviru pilot projekta suradnje osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago (Projekt  Korijeni).

Videokonferencija će trajati ukupno 45 minuta te je osim javljanja učenika, učitelja i ravnatelja škole predviđeno i obraćanje državnog tajnika Zvonka Milasa.

Održavanje videokonferencije upravo tog dana naglašava zajedništvo hrvatskog naroda, posebice Hrvata iz BiH i iseljeništva, u Domovinskom ratu, ali i u budućnosti, kroz najmlađe generacije.

Cilj projekta Korijeni, pokrenutog u rujnu 2017., kojeg organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, jačanje je povezanosti i suradnje škola koje pohađaju Hrvati izvan RH sa školama u RH kroz:

  • međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz RH, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u RH i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama,
  • podršku jačanju hrvatskog identiteta u BiH i iseljeništvu osnaživanjem veza s Hrvatskom kroz njegovanje hrvatskog identiteta, povijesti, tradicije, kulture na razini primjerenoj dječjoj dobi (s napomenom da se u BiH posljednjih godina intenzivno provodi bratimljenje s turskim školama),
  • pružanje kontinuirane podrške iz RH hrvatskim školama u inozemstvu u kojima volonteri (u pravilu bez potrebnih pedagoških kompetencija) podučavaju djecu hrvatski jezik i kojima će konačno biti pružena institucionalna podrška (Ministarstvo znanosti i obrazovanje sljedeće školske godine planira slanje učitelja u SAD, Kanadu i Australiju),
  • stvaranje platforme za kasnija formalna (na razini udruga/institucija) i neformalna (pojedinci) obrazovna, znanstvena, gospodarska umrežavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari