Pratite nas

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump reagirao na Bidenovu objavu predsjedničke kandidature

Objavljeno

na

Objavio

Objava kandidature Joea Bidena za predsjednika nije prošla nezapaženo kod američkog čelnika Donalda Trumpa koji je upozorio tog političara, bivšeg potpredsjednika, da će predizbori u Demokratskoj stranci biti “prljavi”.

“Dobrodošao u utrku Uspavani Joe”, napisao je Trump na svom Twitter profilu u svom već uobičajenom stilu davanja nadimaka svojim političkim protivnicima.

“Samo se nadam da ćeš imati dovoljno inteligencije, u što se dugo sumnja, da provedeš uspješnu kampanju za predizbore. Bit će prljavo – nosit ćeš se s ljudima koji istinski imaju neke veoma bolesne i dementne ideje. No ako uspiješ, vidimo se na startnoj liniji!”, dodao je republikanac.

Biden je svoju kandidaturu objavio u četvrtak.

“Mi smo u bitki za dušu ove nacije”, poručio je u videoporuci objavljenoj rano ujutro po američkom vremenu, pozvavši birače da uskrate drugi mandat Trumpu.

“Vjerujem da će povijest gledati na četiri godine ovog predsjednika i svega što prigrljuje kao na devijantan trenutak u vremenu. No ako damo Donaldu Trumpu osam godina u Bijeloj kući on će zauvijek i temeljito promijeniti karakter ove nacije i ono što jesmo, a ja ne mogu stajati sastrane i dopustiti da se to dogodi”, dodao je.

Dugogodišnji senator, 77-godišnji Biden, koji je osam godina bio u administraciji demokratskog predsjednika Baracka Obame, pridružio se napučenoj listi dvadesetak kandidata koji žele demokratsku nominaciju kako bi porazili sadašnjeg predsjednika, prenosi Reuters.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Zarif vjeruje da Trump ne želi rat, ali da bi mogao biti ‘namamljen u sukob’

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Trump želi rat s Iranom, ali je naglasio da smatra kako bi Trump mogao biti “namamljen u sukob”.

“Ne mislim da on želi rat”, rekao je Zarif u razgovoru za Reuters u iranskom predstavništvu pri UN-u u New Yorku. “Ali to ne isključuje mogućnost da ga se namami da uđe u sukob”, dodao je iranski ministar.

Zarif je rekao da bi Trumpa u sukob s Iranom mogla uvući, kako ju je nazvao, “B-momčad” – u koju je uključio Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i konzervativnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

“Oni koji kreiraju politiku jednostavno ne žele rješenje do kojega bi se došlo pregovorima. Dopustite mi da jasno kažem da Iran ne želi sukobljavanje, ali da neće odustati od obrane”, rekao je Zarif.

Bijela kuća zasad nije komentirala njegove izjave.

Napetosti između Teherana i Washingtona porasle su nakon što je prošle godine Trumpova administracija izašla iz nuklearnog sporazuma Irana s velikim silama i počela ponovno nametati sankcije toj zemlji. Ranije ovoga mjeseca SAD je stavio iransku elitnu Revolucionarnu gardu (IRGC) na popis terorističkih organizacija i zatražio od svih zemalja da prestanu kupovati iransku naftu ili da se suoče s američkim sankcijama.

Američko stavljanje IRGC-a na crnu listu prvi je slučaj u povijesti da neka zemlja vojsku neke druge zemlje proglasi terorističkom organizacijom.

Zarif je rekao da će Iran “razborito” odgovoriti na ono što smatra opasnom politikom SAD-a. Rekao je da će primjerice Iran i dalje dopuštati prolazak američkih ratnih brodova kroz Hormuški tjesnac, najvažniju svjetsku naftnu prometnu arteriju, unatoč američkim nastojanjima da se u potpunosti spriječi iranski izvoz nafte.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari