Pratite nas

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prekrasna slika iz Kölna: Tisuće navijača ispunilo katedralu Svetog Petra (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Njemački klub Köln se vrlo brzo vratio u prvu Bundesligu, a navijači spomenutog kluba su poznatu katedralu Svetog Petra, inače jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu, ispunili u potpunosti kako bi se pomolili za uspjeh kluba uoči važne utakmice, ali i zahvalili za sve ono što je do sada klub napravio. A napravio je puno ekspresnim povratkom u najjaču njemačku ligu.

Naime, prije nego će navijači otići na stadion na kojem je kultni njemački klub, Köln, u drugom kolu Bundeslige dočekao moćnu Borussiju Dortmund, skoro pet tisuća navijača Kolna ispunilo je spomenutu katedralu. Koln je poražen od daleko jačeg kluba iz Dortmunda, ali su navijači već pobijedili. U katedrali su otpjevali i klupsku himnu te razvukli šalove.

Kako je to zaista izgledalo možete se i sami uvjeriti.

 

Podsjetimo, katedralna crkva u Koln Svetog Petra i Djevice Marije inače je i sjedište Kölnske biskupije, a posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji te je poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti stanovnika Kölna, prenosi narod.hr

Izgradnja katedrale je počela davno, još tamo u 13. stoljeću, a dovršena je uz prekide krajem 19. stoljeća. Godine 1996. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari