Pratite nas

Iz Svijeta

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Objavljeno

na

Foto: EPA

Moskva dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana Srbije zbog rješavanja kosovskog pitanja i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali utemeljeno na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, poručio je u četvrtak u Beogradu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov domaćin srbijanski šef države Aleksandar Vučić naglasio je da bez Rusije neće biti rješenja za Kosovo i istaknuo kako će se prije postizanja bilo kakvog dogovora posavjetovati s ruskim predsjednikom.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s Putinom i plenarnog susreta izaslanstava dviju država rekao kako ne može biti optimist, a drži da postizanje rješenja “nije blizu”, te da ga “nije realno očekivati u nekom skorijem roku”.

“Mi sve vrijeme pričamo o rješenju, ali ja sam realističan i ne mogu biti optimističan i govoriti o rješenju. U ovom trenutku ga ne vidim”, rekao je Vučić.

Srbija je spremna za razgovore i kompromise s Albancima, rekao je Vučić Putinu, ali i naglasio da “neće pristati na poniženje”.

“To sam rekao Putinu, nikome nećemo dopustiti da ponizi Srbiju”, istaknuo je Vučić i zahvalio na potpori Rusije na očuvanju integriteta i neovisnosti Srbije.

Vučić je Putina obavijestio i o taksama koje su Albanci uveli protiv Srbije, te o osnivanju vojske Kosova, a novinarima je prenio dojam da je Srbija “i u tom pogledu dobila značajnu podršku” ruskog predsjednika.

Predsjednik Rusije naglasio je da Moskva “dijeli zabrinutost srpskog vodstva i građana” u vezi s Kosovom, ocijenivši kako koraci koje je nedavno poduzela Priština mogu dovesti do destabilizacije Balkana.

Putin je naglasio da Rusija o Kosovu ima jasno stajalište i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali tako da se temelji na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija je zainteresirana za stabilnu i sigurnu situaciju na Balkanu, ali su “kosovske vlasti poduzele neke provokativne akcije koje su dodatno pogoršale situaciju”, rekao je Putin.

On je kao primjer naveo odluku Prištine o formiranju kosovske vojske, što je ocijenio kršenjem Rezolucije 1244 koja “ne dopušta postojanje bilo kakvih oružanih postrojbi na Kosovu izuzev kontingenta UN-a”.

“Dijelimo zabrinutost Srbije, jer znamo da takvi potezi vode ka nestabilnosti na Balkanu. Naša potpora će se nastaviti”, poručio je Putin.

On je ocijenio da je u dijalogu Beograda i Prištine “EU posrednik, ali malo toga postiže”.

Ruski predsjednik je to ilustrirao ocjenom da se ne provodi ono što je dogovoreno, ukazavši da albanska strana nije ispunila obvezu o formiranju Zajednice srpskih općina, što je njezina obveza iz briselskog sporazuma.

Putin je poručio da odnosi Srbije i Rusije “nisu od jučer i od danas”, već traju stoljećima i imaju “duboke i čvrste korijene”, a dva naroda vezuje “duhovna bliskost”.

On je rekao da je s Vučićem danas “po tom partnerskom i prijateljskom ključu” razmotrio sve aspekte bilateralne suradnje i međunarodna pitanja.

“Između naše dvije zemlje postoji strateška suradnja, tradicionalna za naše zemlje i za naše narode”, rekao je Putin i ukazao je da su među vodećim temama bili trgovinski odnosi i investicije, naglasivši kako je robna razmjena dosegnula dvije milijarde dolara.

Putin je najavio daljnji razvoj suradnje u energetskom sektoru i na unaprijeđenju mreže plinske infrastrukture.

“Svim tim se jača energetska sigurnost Srbije i čitavog Balkana”, naglasio je Putin i poručio da je Rusija spremna u razvoj infrastrukture u Srbiji, među ostalim i u nastavak plinovoda “Turski tok” preko teritorija Srbije, uložiti “neophodne resurse” u iznosu od oko 1,4 milijarde dolara.

Putin je rekao da Rusija “priprema taj posao”, ali da on ne ovisi samo o njoj.

“Na kraju krajeva – sve će ovisiti o drugim zemljama, među ostalim i o zemljama EU-a”, izjavio je Putin na tiskovnoj konferenciji u Beogradu poslije razgovora s predsjednikom Srbije.

Uoči bilateralnih razgovora Putin je Vučiću uručio visoko rusko državno odličje. “Iskreno mi je drago da mogu odlikovati predsjednika Srbije ordenom Aleksandra Nevskog, povijesne ličnosti koja se visoko poštuje u našoj zemlji”, rekao je Putin uručujući odličje Vučiću “za veliki osobni doprinos razvoju suradnje s Ruskom Federacijom”.

“Znamo vas kao istinskog pristalicu najtješnjih odnosa Srbije i Rusije koji napreduju zahvaljujući i vašem angažiranju. Visoko cijenimo vaša principijelna stajališta i želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe na državnoj funkciji”, rekao je ruski predsjednik.

Zahvaljujući na odličju, Vučić je na ruskom jeziku poručio da to priznanje “znači veliku čast, ali i odgovornost u budućem radu na širenju suradnje između Rusije i Srbije”.

Vučić je rekao i da Srbija neće zaboraviti Putinu veto koji je Rusija uložila u UN-u na pokušaj Velike Britanije da rezolucijom “Srbe proglasi genocidnim narodom”. Putin je tada “štitio istinu i pravdu i zato imamo i veliku odgovornost za sve što ćemo ubuduće raditi”, rekao je Vučić.

Tijekom posjeta ruskog šefa države potpisan je 21 bilateralni sporazum, memorandum i ugovor te prateći dokumenti o daljoj suradnji.

Vučić i Putin večeras su, zajedno s patrijarhom srpskim Irinejom, u Hramu Svetog Save u Beogradu postavili kockice u boji državnih zastava u mozaik koji u toj crkvi, najvećoj pravoslavnoj bogomolji na Balkanu, rade ruski umjetnici.

Putina su na platou ispred crkve dočekale i pozdravile tisuće ljudi pristiglih iz cijele Srbije čiji su dolazak organizirale “patriotske nevladine udruge” i Srpska napredna stranka putem svojih općinskih odbora.

Mediji su javili da je Putina dočekalo između 100.000 i 120.000 ljudi, a dužnosnik prometne policije izjavio je za RTS da je u Beograd iz unutrašnjosti stiglo oko 1.200 autobusa.

Posjetom Hramu Svetog Save završen je službeni jednodnevni posjet ruskog šefa države Srbiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mike Pence pozvao cijelu EU da prizna Guaidoa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Američki potpredsjednik Mike Pence pozvao je u subotu cijelu Europsku uniju da prizna venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za predsjednika i ponovio zahtjev da se Unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Guaido, koji se uz američku i međunarodnu potporu proglasio prijelaznim predsjednikom Venezuele, zaslužuje da ga prizna “ostatak svijeta”, rekao je Pence na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Madura, izabranog za predsjednika prošle godine na izborima koje oporba smatra nepoštenima, nazvao je “diktatorom koji treba otići s vlasti”.

Oko 20 zemalja članica EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Hrvatsku priključili su se SAD-u u priznavanju Guaida i pritisku na Madura da sazove nove izbore.

“Vrijeme je da ostatak svijeta učini više. Još jednom stari svijet mora ustati u zaštitu slobode u novome svijetu. Pozivamo EU da stane uz slobodu i prizna Juana Guaidoa za jedinog legitimnog predsjednika Venezuele”, istaknuo je Pence.

Europska unija je već odbila američki zahtjev da se povuče iz povijesnog sporazuma potpisanog s Iranom 2015. u Beču i umjesto toga uspostavila mehanizam trgovine koji bi trebao zaobići američke sankcije protiv Teherana.

Drugi čovjek SAD-a Uniju je pozvao da bude oprezna koristeći opremu kineske telekomunikacijske kompanije Huawei.

“SAD je bio vrlo jasan prema svojim partnerima u području sigurnosti oko prijetnje koju predstavljaju Huawei i ostale kineske telekomunikacijske tvrtke”, rekao je Pence.

“Moramo zaštititi svoju osjetljivu telekomunikacijsku infrastrukturu i Amerika poziva svoje partnere da budu oprezni”, naglasio je.

Pence je na konferenciji govorio nakon njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pred poliitčarima i diplomatima iz cijeloga svijeta snažno branila multilateralizam, nasuprot politici predsjednika DOnalda Trumpa “Amerika na prvome mjestu”.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, dogovor o zabrani nuklearnih projektila srednjeg dometa (INF) i Trumpovih jednostranih odluka o povlačenju iz Sirije i Afganistana.

(Hina)

 

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Merkel snažno za multilateralizam, nasuprot Trumovoj “Americi na prvom mjestu”

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u subotu da se multilateralni svjetski poredak raspada, ali da to ne znači da ga treba uništiti, očito kritizirajući “izolacionističku i nacionalističku” politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Moramo se boriti za Europu, moramo se boriti za multilateralizam, protiv onih koji misle da sve mogu sami”, rekla je Merkel na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Rijetko je u povijesti bilo toliko puno neslaganja između SAD-a i Njemačke: trenutno se spore oko Irana, obrambenog proračuna i plinovoda Sjeverni tok koji bi trebao dovoziti ruski plin u Njemačku.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, oba potpisana 2015.

“Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka? Mi. Svi mi, zajedno”, poručila je Merkel u govoru koji je izazvao snažan pljesak sudionika konferencije.

Njezin dugoočekivani nastup može se smatrati odgovorom na Trumpovu politiku “Amerika na prvom mjestu”.

Kritizirajući američku trgovinsku politiku, rekla je da je “šokirana” izjavama američkih dužnosnika da su njemački automobili prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

“Jesu li njemački automobili, uključujući one koji se proizvode u SAD-u, prijetnja? Šokirani smo”, rekla je Merkel pred okupljenim političarima i diplomatima, uključujući i Trumpovu kćerku Ivanku Trump.

Odbacila je kritike da će Sjeverni tok učiniti Njemačku ovisnom o ruskom plinu i postavila pitanje isplativosti američkog LNG-a koji SAD želi prodavati europskim saveznicima.

“Ruski plin uvozili smo u vrijeme Hladnoga rata, a SAD svoj ukapljeni plin proizvodi zadnjih nekoliko godina. Je li taj plin isplativ?, upitala je Merkel.

I Moskvu i Washington kritizirala je zbog povlačenja iz sporazuma o nuklearnim raketama srednjega dometa (INF) iz 1987.

“To je jako zanimljivo. Sporazum su otkazali SAD i Rusija, a tiče se naše sigurnosti. To nije samo stvar SAD-a i Rusije”, istaknula je kancelarka i podržala pregovore dviju starih rivala u koje bi trebalo uključiti i rastuću silu Kinu.

Nakon kancelarke trebao bi govoriti američki potpredsjednik Mike Pence, koji je na ovotjednoj konferenciji u Varšavi prozvao EU jer pokušava zaobići američke sankcije Iranu, upozorivši da će to dodatno udaljiti SAD i Europu.

No, Merkel se upitala pomaže li otkazivanje ugovora cilju da se Teheran ne domogne atomskog naoružanja i balističkih raketa koje mogu biti prijetnja susjedima u regiji.

Jednako misli i o jednostranoj Trumpovoj odluci o povlačenju iz Sirije. “Je li dobro povući vojnike iz Sirije? Neće li to osnažiti utjecaj Rusije i Irana?”, kaže Merkel.

Pence će vjerojatno ponoviti Trumpov zahtjev Njemačkoj da poveća obrambeni proračun na 2 posto BDP-a u skladu s NATO-ovim ciljem.

Merkel je rekla da se Berlin kreće prema tome cilju i da je posljednjih godina već povećao obrambeni proračun, demonstrirajući predanost NATO-u kao vojne komponente međunarodne suradnje.

“Trebamo li NATO? Da, trebamo ga”, rekla je Mekrel dodajući da pristupanje najnovije članice Sjeverne Makedonije pokazuje da je Savez i dalje atraktivan.

(Hina)

 

Merkel: Mir je nestabilniji nego što smo se nadali nakon završetka Hladnog rata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari