Pratite nas

Naši u svijetu

Putin: Zapad je bombardirao Beograd 98., a Rusiju optužuju za agresiju na Krimu

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin, obraćajući se zastupnicima u parlamentu Rusije o događanjima na Krimu, izjavio je da “teritorij Krima pripada Rusiji” napominjući kako Rusija želi graditi dobre odnose sa Ukrajinom.

“Krim je ruski i taj teritorij je u našim srcima i dušama. Ali mi i dalje želimo graditi dobre odnose sa Ukrajinom i sa narodom te zemlje. Naši odnosi sa Ukrajinom će uvijek biti vrlo značajni za nas. Mi ne želimo podijeliti Ukrajinu i uvijek smo poštovali teritorijalni integritet te zemlje”, rekao je Putin. vladimir_putin

Prema njegovom mišljenju, Rusija je samo odgovorila na poziv naroda sa Krima koji je bio u strahu da bi mogli izgubiti ljudska prava i slobode pod vladavinom Kijeva.

“U Ukrajini je bio državni udar i pravi kaos koji vlasti nisu uspjele da iskontroliraju, narod Krima je želio slobodu i svoja prava, i zato su pozvali Rusiju da im pomogne. Mi smo to i učinili, a da nismo, to bi onda bila prava izdaja. Morali smo da odgovorimo na pozive sa Krima da im pomognemo”, kazao je on dodajući kako je, sve ono što je Rusija uradila, u skladu sa međunarodnim pravom.

“Sada nam iz Europe i Amerike govore da kršimo međunarodno pravo. Šta mi to kršimo? Pa naša vojska nije ušla na Krim, i tu nije ni bilo vojnih sukoba. Sve što smo uradili je u skladu sa međunarodnim pravom”, istakao je Putin.

Napominje da su Europa i Sjedinjene Američke Države (SAD) podržale nezavisnost Kosova ali da je za njih referendum na Krimu ilegalan.

“Građani Krima su organizovali referendum koji je potpuno legalan. U posljednje vrijeme se poredi stanje na Krimu sa slučajem Kosova i Srbije. Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, zapadne zemlje su tvrdile da je sve to u skladu sa međunarodnim pravom, a sada su u slučaju Krima kao zbunjeni i ne prihvataju referendum”, ocjenio je ruski predsjednik.

Prema njegovom mišljenju, današnja Europa primjenjuje dvostruke  standarde i cinizam u slučaju Krima.

“Europljani tvrde da Kosovo ima pravo na nezavisnost jer je, kažu, to specijalni slučaj i jer su na Kosovu pale mnoge žrtve. Ali sada za Krim kažu da je to protivno zakonu. To nije samo dvostruki  standard od starne Europe, to je i cinizam. Zar su nam trebale ljudske žrtve i na Krimu pa da proglasi nezavisnost tek tada!?”, pita se Putin.

Smatra da su zapadne zemlje u nekoliko navrata izvršile čak i vojne akcije u drugim zemljama bez odobrenja Ujedinjenih naroda (UN), a sada tvrde da se Krim odvaja bez odobrenja tog međunarodnog tijela.

“Govore nam kako se na Krimu sve desilo bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sjetite se da je 1998. godine bez odobrenja UN-a izvršeno bombardovanje Beograda. A nakon toga, bez ikakve dozvole UN-a dozvoljeni su napadi u Afganistanu, Iraku i drugim mjestima. Zar to nije otvoreno kršenje međunarodnog prava, to je cinizam od strane Zapada”, rekao je Putin.

Na kraju je izrazio zahvalnost liderima Kine i Indije koji su uputili Rusiji riječi podrške u vezi sa situacijom na Krimu.

“Ovaj put Rusiji prijete sankcijama. Pa zar mi i do sada nismo imalo brojne restrikcije iako je Hladni rat davno završen. Ali zahvalni smo Kini i Indiji na njihovom iskrenom i objektivnom sudu o dešavanjima na Krimu”, istakao je ruski predsjednik.

Anadolija/AA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Čak četiri hrvatske obitelji na popisu 250 najbogatijih Australaca

Objavljeno

na

Objavio

Tony Perich
Hrvatske obitelji na ljestvicama najbogatijih Australaca – Forbes i The Australian

Najveći australski dnevni list, The Australian je uvrstio četiri hrvatskih obitelji na svoj popis 250 najbogatijih Australaca dok se na Forbesovom popisu 50 najbogatijih Australaca nalaze tri hrvatske obitelji. Riječ je o obitelji Perich iz Sydneya, Sarich iz Pertha te Domazet iz Canberre. Obitelj Domazet u svom vlasništvu posjeduje nekoliko nekretnina i zemljišta na jugu RH. Za poticanje ozbiljnih investicija od strane obitelj Domazeti je potreban angažman na najvišim razinama u RH.

Najugledniji australski dnevnik, The Australian je na svojoj ljestvici 250 najbogatijih Australki i Australaca uvrstio tri obitelji australskih Hrvata: Tony i Ron Perich iz Sydneya na 49. mjestu s kapitalom od 1,59 milijardi dolara; Ralph Sarich iz Pertha na 97. mjestu s 978 milijuna dolara te obitelj Domazet – sin Jure Domazet na 180. i otac Ivan Domazet na 181. mjestu, svaki po 560 milijuna dolara.Popis predvodi Anthony Pratt i obitelj s 13,14 milijardi dolara. Pratt je predsjednik VisyIndustries i Pratt Industries, najveće svjetske tvrtke za pakiranje i recikliranje. Tvrtku je osnovao njegov djed davne 1948. u Melbourneu i proširio ga je njegov pokojni otac Richard te je Anthony, zajedno sa sestrama Heloise Pratt i Fionom Geminder, umnogostručio postojeće bogatstvo širenjem poslova na SAD (vlasnik je tvrtke Atlanta Pratt Industries, najvećeg američkog proizvođača kartonskih proizvoda).

Uz bogatstvo od 13,12 milijardi dolara, Gina Rinehart (65), nasljednica rudnika Hancock i najbogatija žena svijeta, ima nešto manje novca od Pratta i nalazi se na 2. mjestu najbogatijih Australaca za 2019. Osim bogatog rudnika, posjeduje i dionice u jednoj od tri vodeće australijske komercijalne TV stanice, Channel Ten, a postala je i najveći pojedinačni dioničar u drugoj po veličini novinskoj grupi u Australiji, Fairfax Media. Ta grupa izdaje tri poznata dnevna lista – The Age, Sydney Morning Herald i Australian Financial Review. Australska priča najbogatijih australskih Hrvata s kapitalom od 1,59 milijardi dolara Tonija (79) i Rona Pericha (76) iz Sydneya, započela je 1938. kada su im roditelji Kolombo i Julia Perich emigrirali iz Hrvatske. Njihovi sinovi Ron i Tony naslijedili su obiteljsko carstvo bazirano na uzgoju voća i povrća, mljekarstvu te prodavanjem na tržnici. Inače, Hrvati su bili pioniri u prodaji voća i povrća na tržnicama – a ne Grci ili Talijani – kao što misli većina Australaca. Danas su Perichi ponosni vlasnici (većinski dioničari) velike tvrtke Freedom Foods, 12.500 zemljišta u zapadnom Sydneyju, 50 posto udjela u Narellan Town Centru te 1100 hektara gradskog projekta Oran Park.

Investitor i trgovac nekretninama iz Pertha, Ralph Sarich (80), spada među sto najbogatijih ljudi u Australiji, a imovina mu se procjenjuje na 978 milijuna dolara. Ralph Sarich je sin hrvatskih doseljenika i postao je poznat u Australiji i svijetu 1972. g. kada je konstruirao novi tip motora (tzv. orbital engine koji je nedavno proglašen za jedan od 60 najvećih australskih izuma ikad). Pobudivši veliki interes stručnjaka ali i značajnu primjenu svoga izuma u automobilskoj industriji, Sarich je godinama uspješno vodio svoju Orbital Engine Company.

Prodao ju je 1992. g. i započeo ulagati u nekretnine diljem Australije s naglaskom na područje Melbournea i Pertha te na obalama rijeke Swan u zapadnoj Australiji (Sarbuild) i tehnologiju za proizvodnju baterija za električne automobile (Cape Boulevard Investments).

Ivan Domazet (73) i njegov sin Jure Domazet stoje iza jedne od najjačih građevinskih tvrtki u Canberri i Australiji, “Doma Group.” U posljednjih četrdesetak godina izgradili su mnoge stambene blokove, komercijalne urede, hotele, maloprodajne zgrade i parkirališta. “Doma Group” je također izgradila komercijalne zgrade u Newcastleu i Sydneyu, posjeduje poslovne prostore u Canberri, Alburyu i Newcastleu te nekoliko renomiranih hotela u Canberri te uskoro i u Sydneyu. Ivan Domazet se 1964. doselio u Australiju iz Bijelog Vira. Nakon kratkog vremena u logoru u Sydneyu, spas je našao kad je regrutiran kao član nogometne momčadi u Canberri. U Canberri je karijeru počeo kao staklar, zatim kao soboslikar/ličilac prije nego što se 1974. prebacio na građevinske poslove. Ušao je u Australiju sa samo 20 dolara u džepu da bi danas on i sin imali kapital od 560 milijuna dolara svaki, tj. ukupno 1,12 milijarde dolara.

Prema našim informacijama, Ivan Domazet je investirao dio svog bogatstva i u RH te posjeduje 16,000 m2 zemljište u Dubrovniku, 8,000 m2 na Babinom Kuku, dvanaest apartmana u Komarni u blizini Pelješkog Mosta, zemljište u Zatonu gdje je nakon devet godina konačno dobio građevinsku dozvolu za izgradnju nekoliko luksuznih apartmana, te zemljište od 20,000 m2 u Jelsi na otoku Hvar. U razgovoru s vlp Pavelich g. Domazet je napomenuo kako je dugih niz godina razmišljao o izgradnji luksuznog wellness kompleksa u Jelsi. Međutim, nakon višegodišnjih frustracija i prepreka u pokretanju projekta, je odustao.

Veleposlanica Betty Pavelich Sirois je u nekoliko navrata razgovarala s g. Domazetom kako bi ga potaknula da ipak pokrene projekt. Napomenula mu je kako je razvoj zdravstvenog turizma jedan od prioriteta razvoja hrvatskog turizma te mu je uručila Strategiju razvoja turizma kao i Akcijski plan Ministarstva turizma. Naglasila je važnost privatnih ulaganja u zdravstveni turizam te izvijestila o potpori koju Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrata nudi potencijalnim investitorima. Mišljenje VRH Canberre je da će realizacija investicije g. Domazeta u Jelsi teško biti moguća bez snažnijeg angažmana na najvišim razinama u RH.

Prema najnovijem popisu uglednog časopisa Forbesa s 50 najbogatijih Australaca za 2019. godinu, na ljestvici se nalaze dvije obitelji australskih Hrvata (Tony & Ron Perich na 22. mjestu s kapitalom od 1,75 milijardi dolara i Ralph Sarich na 46. mjestu s 810 milijuna dolara).

Zaključno, gore navedeni podaci o Perichima, Sarichima i Domazetima su samo “kap u moru” koji svjedoče o uspješnosti hrvatske zajednice u Australiji te postoje još mnogi pojedinci koji su se dokazali kao izvrsni poduzetnici ili izumitelji na teškom putu od siromašnih početnika na dnu društva do samog vrha ugledne australske elite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov dobio u BiH nagradu ‘Hrvatski stećak’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov dobio je u četvrtak u BiH nagradu “Hrvatski stećak” koja se dodjeljuje za osobit doprinos hrvatskoj književnosti, priopćili su iz općine Stolac.

Žigmanov, hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine, dobio je priznanje zbog dosljednosti u očuvanju hrvatske književnosti i kulture na području Srbije.

“Ovogodišnji nagrađeni veliki je borac za prava Hrvata u Vojvodini, kulturni djelatnik, urednik, predavač, zastupnik, književnik i pisac. Autor je šesnaest knjiga, i kroz svoj rad svakako njeguje hrvatsku riječ što je osobito teško ondje gdje živi i stvara”, rekao je tom prigodom predsjednik Matice hrvatske Stolac Mladen Bošković.

Pojasnio je kako je jako važno osnaživati veze između Hrvata u regiji i na kulturnoj razini.

U obraćanju Žigmanov je istaknuo kako ga to priznanje ohrabruje da nastavi sa svojim djelovanjem.

“Ovo priznanje, za nas koji živimo u prostoru koji nam nije naklonjen, u ambijentu gdje smo stigmatizirani.. dodatni je znak da ono što činimo ima smisla, da to netko prati i na koncu odaje priznanje”, rekao je Žigmanov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari