Pratite nas

Naši u svijetu

Putin: Zapad je bombardirao Beograd 98., a Rusiju optužuju za agresiju na Krimu

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin, obraćajući se zastupnicima u parlamentu Rusije o događanjima na Krimu, izjavio je da “teritorij Krima pripada Rusiji” napominjući kako Rusija želi graditi dobre odnose sa Ukrajinom.

“Krim je ruski i taj teritorij je u našim srcima i dušama. Ali mi i dalje želimo graditi dobre odnose sa Ukrajinom i sa narodom te zemlje. Naši odnosi sa Ukrajinom će uvijek biti vrlo značajni za nas. Mi ne želimo podijeliti Ukrajinu i uvijek smo poštovali teritorijalni integritet te zemlje”, rekao je Putin. vladimir_putin

Prema njegovom mišljenju, Rusija je samo odgovorila na poziv naroda sa Krima koji je bio u strahu da bi mogli izgubiti ljudska prava i slobode pod vladavinom Kijeva.

“U Ukrajini je bio državni udar i pravi kaos koji vlasti nisu uspjele da iskontroliraju, narod Krima je želio slobodu i svoja prava, i zato su pozvali Rusiju da im pomogne. Mi smo to i učinili, a da nismo, to bi onda bila prava izdaja. Morali smo da odgovorimo na pozive sa Krima da im pomognemo”, kazao je on dodajući kako je, sve ono što je Rusija uradila, u skladu sa međunarodnim pravom.

“Sada nam iz Europe i Amerike govore da kršimo međunarodno pravo. Šta mi to kršimo? Pa naša vojska nije ušla na Krim, i tu nije ni bilo vojnih sukoba. Sve što smo uradili je u skladu sa međunarodnim pravom”, istakao je Putin.

Napominje da su Europa i Sjedinjene Američke Države (SAD) podržale nezavisnost Kosova ali da je za njih referendum na Krimu ilegalan.

“Građani Krima su organizovali referendum koji je potpuno legalan. U posljednje vrijeme se poredi stanje na Krimu sa slučajem Kosova i Srbije. Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, zapadne zemlje su tvrdile da je sve to u skladu sa međunarodnim pravom, a sada su u slučaju Krima kao zbunjeni i ne prihvataju referendum”, ocjenio je ruski predsjednik.

Prema njegovom mišljenju, današnja Europa primjenjuje dvostruke  standarde i cinizam u slučaju Krima.

“Europljani tvrde da Kosovo ima pravo na nezavisnost jer je, kažu, to specijalni slučaj i jer su na Kosovu pale mnoge žrtve. Ali sada za Krim kažu da je to protivno zakonu. To nije samo dvostruki  standard od starne Europe, to je i cinizam. Zar su nam trebale ljudske žrtve i na Krimu pa da proglasi nezavisnost tek tada!?”, pita se Putin.

Smatra da su zapadne zemlje u nekoliko navrata izvršile čak i vojne akcije u drugim zemljama bez odobrenja Ujedinjenih naroda (UN), a sada tvrde da se Krim odvaja bez odobrenja tog međunarodnog tijela.

“Govore nam kako se na Krimu sve desilo bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sjetite se da je 1998. godine bez odobrenja UN-a izvršeno bombardovanje Beograda. A nakon toga, bez ikakve dozvole UN-a dozvoljeni su napadi u Afganistanu, Iraku i drugim mjestima. Zar to nije otvoreno kršenje međunarodnog prava, to je cinizam od strane Zapada”, rekao je Putin.

Na kraju je izrazio zahvalnost liderima Kine i Indije koji su uputili Rusiji riječi podrške u vezi sa situacijom na Krimu.

“Ovaj put Rusiji prijete sankcijama. Pa zar mi i do sada nismo imalo brojne restrikcije iako je Hladni rat davno završen. Ali zahvalni smo Kini i Indiji na njihovom iskrenom i objektivnom sudu o dešavanjima na Krimu”, istakao je ruski predsjednik.

Anadolija/AA

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Grlić Radman pozvao državljane u inozemstvu da se registriraju za glasanje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani u inozemstvu će na parlamentarnim izborima 5. srpnja moći glasati u 41 zemlji, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i pozvao ih u nedjelju da se registriraju u diplomatskim misijama Republike Hrvatske.

Hrvatska je dobila suglasnost 41 zemlje za održavanje izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, u sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda bit će 109 glasačkih mjesta, a glasat će se i u misiji potpore u Afganistanu, rekao je Grlić Radman.

U Bosni i Hercegovini glasanje je predviđeno na 45 mjesta, od  toga u Mostaru 20, Vitezu 10, Sarajevu šest, Livnu četiri, Tuzli tri i Banjoj Luci dva, rekao je.

Glasanje u inozemstvu održavat će se dva dana, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, rekao je ministar.

Grlić Radman je pozvao hrvatske državljane u inozemstvu da najkasnije do 24 sata 24. lipnja izvrše aktivnu registraciju za glasovanje izvan mjesta prebivališta, osobno, poštom ili putem elektronske pošte na adresu diplomatskih misija ili konzularnih ureda, ali i putem sustava e-građanin.

Naveo je da u ponedjeljak očekuje dopremu glasačkih listića u MVEP nakon čega će odmah početi žurna distribucija u hrvatske diplomatske misije i konzularne urede.

Izbori u inozemstvu će se provoditi poštujući epidemiološke mjere koje vladaju u tim zemljama, najavio je Grlić Radman.

“Nije bilo jednostavno dobiti suglasnost za (održavanje izbora) za neke važne zemlje i hrvatska diplomacija je ulagala velike napore. Sjećate se Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Osobno sam zvao neke ministre kako bi govorio o važnosti da i hrvatskim građanima bude omogućeno glasovanje u tim zemljama”, rekao je hrvatski ministar i istaknuo da je suglasnost dobivena u svim zemljama gdje živi veliki broj Hrvata.

U 18 zemalja u kojima glasovanje nije odobreno, uglavnom bliskoistočnih, broj hrvatskih državljana nije velik, dodao je.

Grlić Radman je ocijenio da je epidemiološka situacija općenito održiva te da ne očekuje da bi mogla narušiti održavanje ili legitimitet izbora.

“Ne mislim da bi legitimitet izbora mogao biti ugrožen”  i ako broj zaraženih građana bude rastao, rekao je Grlić Radman i dodao da MVEP prati situaciju i ne postoje indikacije da bi se epidemioško stanje “trebalo pogoršati” u mjeri da ugrozi održavanje izbora.

Ministar je na kraju pozvao građane da se, ako trebaju, dodatno informiraju kod Državnog izbornog povjerenstva i MVEP-a, koji im stoje na raspolaganju.   (Hina)

VIŠE OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari