Pratite nas

Naši u svijetu

Putin: Zapad je bombardirao Beograd 98., a Rusiju optužuju za agresiju na Krimu

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin, obraćajući se zastupnicima u parlamentu Rusije o događanjima na Krimu, izjavio je da “teritorij Krima pripada Rusiji” napominjući kako Rusija želi graditi dobre odnose sa Ukrajinom.

“Krim je ruski i taj teritorij je u našim srcima i dušama. Ali mi i dalje želimo graditi dobre odnose sa Ukrajinom i sa narodom te zemlje. Naši odnosi sa Ukrajinom će uvijek biti vrlo značajni za nas. Mi ne želimo podijeliti Ukrajinu i uvijek smo poštovali teritorijalni integritet te zemlje”, rekao je Putin. vladimir_putin

Prema njegovom mišljenju, Rusija je samo odgovorila na poziv naroda sa Krima koji je bio u strahu da bi mogli izgubiti ljudska prava i slobode pod vladavinom Kijeva.

“U Ukrajini je bio državni udar i pravi kaos koji vlasti nisu uspjele da iskontroliraju, narod Krima je želio slobodu i svoja prava, i zato su pozvali Rusiju da im pomogne. Mi smo to i učinili, a da nismo, to bi onda bila prava izdaja. Morali smo da odgovorimo na pozive sa Krima da im pomognemo”, kazao je on dodajući kako je, sve ono što je Rusija uradila, u skladu sa međunarodnim pravom.

“Sada nam iz Europe i Amerike govore da kršimo međunarodno pravo. Šta mi to kršimo? Pa naša vojska nije ušla na Krim, i tu nije ni bilo vojnih sukoba. Sve što smo uradili je u skladu sa međunarodnim pravom”, istakao je Putin.

Napominje da su Europa i Sjedinjene Američke Države (SAD) podržale nezavisnost Kosova ali da je za njih referendum na Krimu ilegalan.

“Građani Krima su organizovali referendum koji je potpuno legalan. U posljednje vrijeme se poredi stanje na Krimu sa slučajem Kosova i Srbije. Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, zapadne zemlje su tvrdile da je sve to u skladu sa međunarodnim pravom, a sada su u slučaju Krima kao zbunjeni i ne prihvataju referendum”, ocjenio je ruski predsjednik.

Prema njegovom mišljenju, današnja Europa primjenjuje dvostruke  standarde i cinizam u slučaju Krima.

“Europljani tvrde da Kosovo ima pravo na nezavisnost jer je, kažu, to specijalni slučaj i jer su na Kosovu pale mnoge žrtve. Ali sada za Krim kažu da je to protivno zakonu. To nije samo dvostruki  standard od starne Europe, to je i cinizam. Zar su nam trebale ljudske žrtve i na Krimu pa da proglasi nezavisnost tek tada!?”, pita se Putin.

Smatra da su zapadne zemlje u nekoliko navrata izvršile čak i vojne akcije u drugim zemljama bez odobrenja Ujedinjenih naroda (UN), a sada tvrde da se Krim odvaja bez odobrenja tog međunarodnog tijela.

“Govore nam kako se na Krimu sve desilo bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sjetite se da je 1998. godine bez odobrenja UN-a izvršeno bombardovanje Beograda. A nakon toga, bez ikakve dozvole UN-a dozvoljeni su napadi u Afganistanu, Iraku i drugim mjestima. Zar to nije otvoreno kršenje međunarodnog prava, to je cinizam od strane Zapada”, rekao je Putin.

Na kraju je izrazio zahvalnost liderima Kine i Indije koji su uputili Rusiji riječi podrške u vezi sa situacijom na Krimu.

“Ovaj put Rusiji prijete sankcijama. Pa zar mi i do sada nismo imalo brojne restrikcije iako je Hladni rat davno završen. Ali zahvalni smo Kini i Indiji na njihovom iskrenom i objektivnom sudu o dešavanjima na Krimu”, istakao je ruski predsjednik.

Anadolija/AA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari