Pratite nas

Iz Svijeta

Putinova maratonska novinska konferencija: O valutnoj krizi, odnosu prema SAD-u i drugim temama – “Mi smo agresivni? Jel mi dovodimo vojsku na američku granicu ili oni na našu?”

Objavljeno

na

Ruski predsjednik na godišnjoj maratonskoj konferenciji za 1200 novinar a najavio da će kriza u Rusiji trajati dvije godine

Ruski predsjednik Vladimir Putin upravo je održao svoju godišnju maratonsku konferenciju za novinare koja je ove godine potrajala preko 3 sata. Razne teme bile su na agendi, od situacije u Ukrajini, odnosa prema SAD-u, ruske valutne krize i šire.

Ruska javnost ja najviše zainteresirana za temu oko ruske ekonomije nakon što je izbila valutna kriza. Putin je rekao kako će se ruska ekonomija “zasigurno” oporaviti od dramatičnog pada vrijednosti rublja, no nije rekao kako će i kada će se to desiti.

Ističe kako su potezi vlasti i središnje banke “adekvatni” te je za valutnu krizu optužio vanjske faktore. Podsjetimo, ruska središnja banka intenzivno radi na spašavanju valute, no pritom troše milijarde iz svojih rezervi.

No, također je i kritizirao pojedine poteze središnje banke ističući kako su trebali ranije intervenirati. “Da su ranije reagirali možda veliki rast kamatnih stopa ovog tjedna ne bi bio potreban”, rekao je Putin, sugerirajući kako postoje unutarnje podjele po pitanju aktualne krize.Ruska rublja izgubila je 45% vrijednosti prema američkom dolaru ove godine. Ruska ekonomija uskoro će ući u recesiju ukoliko se ovakav trend nastavi, a uzrok su iznimno niske cijene nafte te udari Zapadnih sankcija na rusku ekonomiju. Pojedini dužnosnici u ruskoj Vladi smatraju kako iza niskih cijena nafte stoji Saudijska Arabija koja to čini namjerno, u dosluhu sa SAD-om, upravo kako bi se nanijelo što veću štetu ruskoj ekonomiji.

“Ukoliko se situacija nastavi nepovoljno razvijati, morati ćemo korigirati naše planove. Nema sumnje da ćemo morati rezati potrošnju. No, pozitivan izlazak iz aktualne situacije je neizbježan”, rekao je Putin. Ponovno je naglasio ono što je do sada već svima jasno – Rusija mora ustrajati na diversifikaciji vlastite ekonomije jer ovisnost o izvozu plina i nafte čini ih iznimno ranjivima na upravo ovakve napade i situacije.

No, to je nešto o čemu Putin osobno govori već gotovo 15 godina otkako je na vlasti, ali diversifikacija se još nije desila i teško da će se i desiti sada preko noći dok se Rusija nalazi pod direktnim ekonomskim napadom od strane SAD-a i EU-a.

Po pitanju drugih tema Putin je iznio svoje već poznate stavove. Za napetu situaciju u istočnoj Europi optužio je NATO i SAD. “Želite li nam reći da smo mi ti koji vode agresivnu politiku? Zar mi postavljamo vojnike na američku granicu? Tko dovodi NATO trupe i vojnu infrastrukturu sve bliže i bliže nama? Da li nas itko sluša ili je spreman razgovarati o tome? Na to pitanje uvijek dobivamo samo jedan odgovor: to se vas ne tiče”, rekao je ruski predsjednik.

Još jednom je rekao kako Rusija i dalje želi normalne odnose sa Zapadom i suradnju na poljima kao što su borba protiv terorizma, sprječavanje nuklearne proliferacije itd. No, ističe kako će Rusija i dalje čvrsto stajati uz svoje nacionalne interese naglašavajući kako pritom ne prijeti niti jednoj drugoj zemlji. (RIA/Advance.hr/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Tajvan pozvao Peking da se suoči s prošlošću i prizna represiju na Tiananmenu

Objavljeno

na

Objavio

Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.

Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.

Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.

“U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja”, napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.

Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.

“I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti”, napisala je.

U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao “apsolutno besmislen”.

Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je ‘crvena krpa’ za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.

Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.

Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo “jedna zemlja, dva sustava”.

Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.

Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija zbog migranata želi zadržati pojačane kontrole granica

Objavljeno

na

Objavio

Austrija je sa zemljama na tzv. balkanskoj ruti dogovorila daljnje pojačane kontrole na granicama radi sprječavanja ilegalnih migracija, priopćio je u srijedu austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer.

“Ministar Nehammer je s kolegama iz zemalja na tzv. balkanskoj ruti dogovorio intenzivnu suradnju u borbi protiv krijumčara ljudi i ilegalnih migracija i nakon ukidanja pojačanih kontrola granica u sklopu suzbijanja pandemije koronavirusa”, priopćio je ministrov ured.

“Zajednički cilj je sprječavanje ilegalnih prelaska granica uz pomoć intenzivne razmjene i umrežavanja”, rekao je Nehammer nakon razgovora s kolegama iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

U razgovorima, koji su vođeni “proteklih tjedana”, su sudjelovali i potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas i povjerenik za proširenje Oliver Varhely.

Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u srijedu kako je značajno smanjen broj ilegalnih pokušaja prelaska granica ali da se taktika krijumčara promijenila te da se oni sada “pojačano usredotočuju” na teretne vlakove i kamione. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari