Pratite nas

Iz Svijeta

Putinova maratonska novinska konferencija: O valutnoj krizi, odnosu prema SAD-u i drugim temama – “Mi smo agresivni? Jel mi dovodimo vojsku na američku granicu ili oni na našu?”

Objavljeno

na

Ruski predsjednik na godišnjoj maratonskoj konferenciji za 1200 novinar a najavio da će kriza u Rusiji trajati dvije godine

Ruski predsjednik Vladimir Putin upravo je održao svoju godišnju maratonsku konferenciju za novinare koja je ove godine potrajala preko 3 sata. Razne teme bile su na agendi, od situacije u Ukrajini, odnosa prema SAD-u, ruske valutne krize i šire.

Ruska javnost ja najviše zainteresirana za temu oko ruske ekonomije nakon što je izbila valutna kriza. Putin je rekao kako će se ruska ekonomija “zasigurno” oporaviti od dramatičnog pada vrijednosti rublja, no nije rekao kako će i kada će se to desiti.

Ističe kako su potezi vlasti i središnje banke “adekvatni” te je za valutnu krizu optužio vanjske faktore. Podsjetimo, ruska središnja banka intenzivno radi na spašavanju valute, no pritom troše milijarde iz svojih rezervi.

No, također je i kritizirao pojedine poteze središnje banke ističući kako su trebali ranije intervenirati. “Da su ranije reagirali možda veliki rast kamatnih stopa ovog tjedna ne bi bio potreban”, rekao je Putin, sugerirajući kako postoje unutarnje podjele po pitanju aktualne krize.Ruska rublja izgubila je 45% vrijednosti prema američkom dolaru ove godine. Ruska ekonomija uskoro će ući u recesiju ukoliko se ovakav trend nastavi, a uzrok su iznimno niske cijene nafte te udari Zapadnih sankcija na rusku ekonomiju. Pojedini dužnosnici u ruskoj Vladi smatraju kako iza niskih cijena nafte stoji Saudijska Arabija koja to čini namjerno, u dosluhu sa SAD-om, upravo kako bi se nanijelo što veću štetu ruskoj ekonomiji.

“Ukoliko se situacija nastavi nepovoljno razvijati, morati ćemo korigirati naše planove. Nema sumnje da ćemo morati rezati potrošnju. No, pozitivan izlazak iz aktualne situacije je neizbježan”, rekao je Putin. Ponovno je naglasio ono što je do sada već svima jasno – Rusija mora ustrajati na diversifikaciji vlastite ekonomije jer ovisnost o izvozu plina i nafte čini ih iznimno ranjivima na upravo ovakve napade i situacije.

No, to je nešto o čemu Putin osobno govori već gotovo 15 godina otkako je na vlasti, ali diversifikacija se još nije desila i teško da će se i desiti sada preko noći dok se Rusija nalazi pod direktnim ekonomskim napadom od strane SAD-a i EU-a.

Po pitanju drugih tema Putin je iznio svoje već poznate stavove. Za napetu situaciju u istočnoj Europi optužio je NATO i SAD. “Želite li nam reći da smo mi ti koji vode agresivnu politiku? Zar mi postavljamo vojnike na američku granicu? Tko dovodi NATO trupe i vojnu infrastrukturu sve bliže i bliže nama? Da li nas itko sluša ili je spreman razgovarati o tome? Na to pitanje uvijek dobivamo samo jedan odgovor: to se vas ne tiče”, rekao je ruski predsjednik.

Još jednom je rekao kako Rusija i dalje želi normalne odnose sa Zapadom i suradnju na poljima kao što su borba protiv terorizma, sprječavanje nuklearne proliferacije itd. No, ističe kako će Rusija i dalje čvrsto stajati uz svoje nacionalne interese naglašavajući kako pritom ne prijeti niti jednoj drugoj zemlji. (RIA/Advance.hr/Kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Imigracija će biti kraj Europe, neće ni shvatiti da je okupirana

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban kritizirao je politiku azila Europske unije i pozvao paneuropski blok da bolje kontrolira svoje granice, umjesto da se koncentrira na to gdje razmjestiti izbjeglice koje su već stigle u Europu.

“EU ne smije fokus usmjeriti na preraspodjelu izbjeglica kojima je odobren azil, već na kontrolu granica”, kazao je Orban nakon sastanka s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim.

“Migracije prijete našoj sigurnosti, našem načinu života i kršćanskoj kulturi”, dodao je, opisavši neminovan rast broja migranata kao “crni oblak koji se nadvio nad Europom”.

Prema njegovim riječima, ako se taj trend nastavi, većina europskih zemalja postat će muslimanska. “Nacije će nestati, Zapad će pasti, a Europa uopće neće shvatiti da je okupirana”, smatra Orban. Orban, koji se izdvojio kao vođa protuimigrantskog krila zemalja srednje i istočne Europe u EU koje se protive njemačkoj politici otvorenih vrata, optužio je “političare u Bruxellesu, Berlinu i Parizu” za ugrožavanje Europe.

“Zapadna Europa će postati imigracijska zona, svijet s miješanim stanovništvom, dok će srednja Europa otići u drugom smjeru”, kazao je Orban. (Hina)

Viktor Orban: Mislimo da je kršćanstvo posljednja nada Europe

 

Orban predstavio zakon kojim zabranjuje nevladine udruge koje su prijetnja nacionalnoj sigurnosti

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija: Ne prestaju kritike na račun Junckera

Objavljeno

na

Objavio

U Sloveniji ne prestaju kritike na račun Jean-Claudea Junckera zbog njegove ocjene da je slovensko-hrvatski granični spor loš primjer za države zapadnog Balkana na putu u EU i da će se ubuduće od država s tog prostora tražiti da one riješe svoje granične sporove prije nego što postanu punopravnim članicama.

“Inzistirati na prethodnom rješenju graničnih pitanja, što je Juncker ponovio i na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, na prvi se pogled čini razumnim pristupom, ali u balkanskoj praksi onima koji se sada ne drže dogovora daje još više mogućnosti za ucjenjivanje”, navodi u ponedjeljak u glavnom komentaru ljubljansko “Delo”.

List dodaje da je glavni problem u regiji u tom smislu Hrvatska koja, kako spominje, ima sporove s više država bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju.

“Hrvatska ne priznaje presudu arbitražnog suda iako je u pristupnim pregovorima za članstvo to obećala, potpisavši sa Slovenijom arbitražni sporazum. Baš zato nije točna Junckerova tvrdnja da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti kako provesti arbitražnu odluku”, navodi vodeći slovenski list koji smatra da nova strategija Komisija o uvjetovanju članstva prethodnim rješenjem bilateralnih problema može u regiji izazvati nestabilnost, a to je, kako dodaje, upravo suprotno od onoga što želi Juncker.

“Inzistiranje da države zapadnog Balkana srede svoje pogranične sporove prije pridruživanja nosi sa sobom upravo ono što Juncker i Komisija ne žele, a to je “uvoz” nestabilnosti iz regije u cijelu EU”, navodi “Delo”.

Ukoliko pak Komisija na Balkan želi izvoziti stabilnost, onda bi sa svoje strane trebala uložiti sve svoje napore da Hrvatska, koja ima neriješene sporove i sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, arbitražnu presudu o granici sa Slovenijom i provede, tvrdi slovenski list.

U suprotnome, navodi “Delo”, Juncker bi mogao doživjeti da na Balkanu opet dođe do konflikata kao u 90-im godinama prošlog stoljeća, kaže slovensko “Delo”, te u komentaru zaključuje da je “u Piranskom zaljevu, ali i drugdje, na vagi vladavina prava u Europskoj uniji”.

Odnosima Hrvatske i Slovenije u svjetlu nedavnog posjeta Zagrebu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića bavi se, u analizi koje je u nedjelju objavilo “Delo”, i bivši slovenski veleposlanik u Zagrebu Vojko Volf, za koga se navodi da je diplomat, ali i “odličan poznavalac” stanja na Balkanu.

Volk navodi da su tradicionalno glavni problem stabilnosti regije odnosi Hrvatske i Srbije te da nestabilnost u sadašnjoj situaciji znače i pokušaji Rusije i SAD-a da od Srbije, odnosno Hrvatske naprave “regionalne lidere”, što se odražava u njihovoj politici na planu obrane i u energetskoj politici.

Rusi nude vojne zrakoplove i energetske investicije kako bi Srbiju učinile liderom, a isto s Hrvatskom čine Amerikanci. Zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične sporove prije nego uđu u EU”, kazao je Volf razgovoru za “Delo”, dodavši da bi, umjesto u “nove podjele”, međunarodna zajednica koja želi stabilizirati Balkan trebala investirati u ekonomije i infrastrukturno povezivanje.

Po njegovim riječima bi na Balkanu trebalo investirati u gospodarsku suradnju, ceste i željeznice, kako bi se odnosi Hrvatske i Srbije popravili jer bez njih, kako navodi, ne može biti “ni trajne stabilnosti, a vjerojatno niti širenje EU-a na Balkan”, što je potencijalno prijetnja stabilosti Sloveniji zemljopisno bliske regije.

“Ljudi na Balkanu trebaju se povezati barem onoliko koliko su bili povezani već u Jugoslaviji. Jedini put koji Srbiju i Hrvatsku vodi u budućnost je uspostava minimalnog političkog povjerenja, ako treba i pomoću međunarodne zajednice”, tvrdi Volk.

Pokušavajući stvoriti “lidere” na Balkanu dio međunarodne zajednice griješi, zaboravljajući da su dvije Jugoslavije propale zbog Srba i Hrvata, smatra Volk.

Opsjednutost liderstvom je vječiti paradoks na Balkanu, pri čemu neki danas zaboravljaju na povijesna iskustva dviju propalih Jugoslavija, navodi slovenski diplomat.

“Imamo iskustvo dviju propalih Jugoslavija, a to je lekcija o tome gdje je završio boj za liderstvo i prevlast između Hrvata i Srba. To su rivalstvo i mimo svoje želje morali podnositi svi ostali narodi Jugoslavije.

Unatoč tome, primjećujemo da na tu kartu igraju mnogi koji u regiju dolaze izvana, tražeći prilike za svoje poslove u Hrvatskoj i Srbiji”, navodi Volk.

(Hina)

FANTJE – DOSTA JE BILO!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari