Pratite nas

BiH

Quo vadis, Izetbegoviću? Hrvati u BiH kao predmet igre Bošnjaka i Srba

Objavljeno

na

Erdoğan je na skupu početkom srpnja ničim izazvan ponudio vojnu pomoć Bošnjacima u BiH: „Zato se nemojte čuditi kad turski ratni brod uplovi u Neum jer to je naš znak i podrška suverenitetu BiH!“

Pred početak izborne kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, a u tijeku izbornoga skupa Recepa Tayyipa Erdoğana kao kandidata za predsjednika Turske, Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, na predstavljanju knjige Recep Tayyip Erdoğan – rađanje lidera u Visokom, prije mjesec dana, videovezom obraća se okupljenima na predizbornom skupu u Turskoj i samu Erdoğanu riječima: „Ovdje u Visokom svi stojimo pred tobom iz poštovanja prema prvorazrednom muslimanskom lideru…
recep-tayyip-erdogan-yuhalamaOn nosi našu zastavu, naš ponos, naš emanet, on nosi zastavu koju je nosio rahmetli Alija Izetbegović u krvavom bosanskom ratu. Tayyipe, ponosni smo na tebe i svaka tvoja pobjeda je i naša pobjeda. Svaka tvoja pobjeda je pobjeda ljudi u Gazi, u Kairu, u BiH, diljem islamskog ummeta (svijeta, op.a.). Milijardu ljudi se moli za tvoje zdravlje i tvoj uspjeh. Svi smo uz tebe.“ Na ovaj način Izetbegović možda i daje potporu današnjem turskom predsjedniku, ali njegov je glavni cilj pokazati da baš on – Izetbegović – ima potporu Turske u svojoj ponovnoj kandidaturi za člana predsjedništva BiH i da njegova stranka SDA može osigurati veze s islamskim svijetom, kao i sigurnost Bošnjaka u BiH koju je Erdoğan, ničim izazvan, ponudio početkom srpnja. Naime, na jednom je ranijem skupu Erdoğan, kako prenose neke tiskovine, obećao zaštitu Bošnjacima u BiH ovim riječima: „Turska ili Osmansko carstvo su svoju braću Bošnjake u davnoj prošlosti predali neprijatelju bez ikakve zaštite, Austrougarskoj! To sebi nikad nismo i nećemo moć halalit (oprostiti, op. a.), ali onda je ponovo zlo došlo po Bošnjake i opet smo na tom ispitu pali, nismo uspjeli da ih zaštitimo! Sad se kunem velikim Allahom da kad bi itko na bilo kakav način dirnuo Bošnjake imao bi protiv sebe sto milijuna Turaka!!! Zato se nemojte čudit kad turski ratni brod uplovi u Neum jer to je naš znak i podrška suverenitetu BiH!“

Dodikovo upozorenje

Danas kad Bošnjaci u BiH zasigurno nisu ugroženi, kada žele unitarizirati BiH po svojoj mjeri, a osobito kad u FBiH otvoreno majoriziraju Hrvate, ovakve riječi izazivaju strah. Jedini odlučan prosvjed na Erdoğanovu najavu zaštite Bošnjaka u BiH izrazio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. On je kazao: „Mi ne možemo da prihvatimo vrijednosti koje zastupa Erdoğan i da vjerujemo u njegovu objektivnost kada on naivno, a očigledno zbog šire adrese, pokušava da sugeriše muslimanima u BiH da žive sa Srbima i Hrvatima, kojih se sjetio usput, a primarno želi jaku i dominantnu poziciju muslimana ovdje i želi BiH samo za njih.“

milorad-dodik-tri prstaUputio je i pismo premijeru Srbije s uvjerenjem da je Vučić već upoznat s „najnovijim, neskrivenim i brutalnim napadima najviših dužnosnika Turske na mir i stabilnost BiH, u kojoj je RS jedan od dva državotvorna entiteta, a srpski narod jedan od tri konstititutivna naroda. Posljednje prijetnje koje je iz Turske uputio premijer Erdoğan svima u BiH koji nisu Bošnjaci samo su jedan u nizu incidenata koje Turska godinama proizvodi u BiH“. Dodik u pismu ističe i to kako je „posljednji incident posebno opasan i zabrinjavajući, jer je ovog puta turski premijer sa sanjarenja o obnovi Osmanlijske imperije prešao na otvorene prijetnje vojnom intervencijom u teritorijalnim vodama BiH, mimo suglasnosti zajedničkih institucija u kojima glas ima i Republika Srpska“. Na taj način Dodik traži angažman Srbije kao jamca sigurnosti mira u Bosni i Hercegovini, što ona i jest prema Daytonskom sporazumu.

Hrvatska šutnja i bošnjačka dominacija

S obzirom da Hrvati u vlasti na razini FBiH nemaju legitimne predstavnike, ne čudi izostanak bilo kakve reakcije na ove izjave na toj razini. Tek na državnom Vijeću ministara hrvatski ministri reagiraju tako što odbijaju dati suglasnost za vojnu vježbu turskog broda u moru ispred Neuma, što je, uz izočnost srpskih ministara na ovoj sjednici, onemogućilo održavanje tih vojnih vježbi kojima bi Bošnjaci još jedanput pokazali da imaju potporu Turske u nastojanjima da BiH ili barem Federacija BiH postane bošnjačka država u središtu Europe.

bh-hrvati600x400A od kad su to Bošnjaci ugroženi u BiH?! Prisjetimo se samo mirovnih konferencija za vrijeme rata u BiH, pokušaja uspostave mira koji je uspio tek Daytonskim sporazumom, istina okončavajući rat i razaranje, ali uspostavljajući nepravedan mir, što će biti razlogom dalje pomutnje pa i kaosa u BiH. Prema ovom sporazumu nastala su dva entiteta pa se postavlja pitanje je li pravedno politički, logički i ustavnopravno da država koju čine tri konstitutivna naroda biva podijeljena na dva entiteta, s tim da u Federaciji BiH i brojčano i upravnopravno i prostorno dominiraju Bošnjaci, kad su Hrvati, istaknimo i to, ostali bez ijednoga važnijeg urbanog središta, ako znamo pritom da Mostaru biva nametnut statut koji, unatoč pravnoj nevaljanosti što ju je utvrdio Ustavni sud, već više od dvije godine nije izmijenjen. Dodajmo i to kako je prostor koji su nadzirali Srbi obuhvaćao prije Daytonskog sporazuma oko 46 posto BiH, da bi se ovim sporazumom povećao na 49 posto države, čime su Srbi nagrađeni za sve što su činili u vrijeme rata.

Hrvati su do potpisivanja sporazuma kontrolirali 25 posto područja BiH, a potpisivanjem sporazuma gube dijelove općina Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Istočni Drvar, Jezero, kao i neka druga područja, a dobivaju tek dijelove općina Odžak i Domaljevac i na taj se način prostor na kojem obitavaju Hrvati smanjuje na 21 posto teritorija BiH. Bošnjaci do potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma kontroliraju 28 posto prostora države, nakon sporazuma do 30 posto, što uključuje dijelove Sarajeva koje su dotad kontrolirali Srbi i neka područja koja su kontrolirali Hrvati. Iako orginalni Daytonski sporazum predviđa paritet Hrvata i Muslimana u vlasti FBiH i osigurava načela zaštite vitalnih nacionalnih interesa, u praksi, od 2000. bilo kakav sustav zaštite nacionalnih interesa Hrvata u BiH prestaje postojati. Naime, samo mjesec dana prije izbora 2000. OESS mijenja izborna pravila i propise tako što omogućuje da pripadnici jednog naroda biraju predstavnike drugom narodu. Kao odgovor na ovakav postupak OESS-a predstavnici hrvatskoga naroda organiziraju Hrvatski narodni sabor kao međužupanijsko i međuopćinsko tijelo s područja na kojima Hrvati čine većinu, kako bi se osigurala opstojnost hrvatskoga naroda u BiH. Na tu odluku OESS-a predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora podnose i žalbu Ustavnom sudu BiH, koji se proglašava nenadležnim u ovom slučaju jer Pravila i Propisi „budući da su sastavljeni sukladno međunarodnom mandatu OESS-a, nisu predmet o kojem može odlučivati sud“. Koliko je, dakle, Ustavni sud samostalan, pravedan i koliko izražava interese konstitutivnih naroda i građana u BiH?

Takva izborna pravila omogućila su uspostavu vlasti Alijanse za promjene, koja je u zastupničkom domu imala dva predstavnika Hrvata, a ukupno je bilo više od 27 predstavnika Hrvata u Zastupničkom domu FBiH. Ti izabrani predstavnici Hrvata primorani su organizirati Hrvatsku samoupravu koja je nastala na temelju referenduma, održana 11. studenog 2000, o Hrvatskom narodnom saboru kao tijelu koje će štititi hrvatske nacionalne interese, a kojemu je više od 90 posto hrvatskih glasača iz BiH dalo potporu.

Što je bilo s Hrvatskom samoupravom, dobro se sjećamo. Nije trajala ni godinu dana. Proglašena je državnim udarom, zbog čega je velik dio tadanjih hrvatskih dužnosnika od OHR-a dobio zabranu obavljanja političkih dužnosti, a evo gotovo četrnaest godina nitko zbog njezine uspostave nije osuđen. S obzirom na sve to valjda je normalno zapitati se je li Hrvatska samouprava bila državni udar ili tek pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja u tako pravno i politički strukturiranoj BiH.

Hrvatski predstavnici izabrani bošnjačkim glasovima

željko komšićNakon vlasti Alijanse sljedeći korak u brisanju volje Hrvata u BiH dvostruki je izbor Željka Komšića na mjesto člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda, osiguran bošnjačkim glasovima. Posljednji izbor Federalne vlasti donosi najveći paradoks. Visoki predstavnik suspendira do daljnjeg odluku Središnjeg izbornog povjerenstva kojom je izbor Federalne vlasti proglašen nelegalnim. Naime, za izbor Vlade potrebna je najmanje trećina zastupničkih glasova svakog od konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH, ali od ukupno 17 hrvatskih zastupnika za izbor Vlade glasalo ih je tek pet, što do ovog slučaja, a valjda i nikada poslije, neće činiti trećinu. Tako je ta i takva privremena odluka Visokog predstavnika na snazi cijeli mandat, a evo novi su izbori za mjesec dana.

S obzirom na one Hrvate koji su trenutno u vlasti Federacije BiH, teško je bilo očekivati bilo kakav pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja u BiH. Ali eto, u takvim okolnostima, kako shvatiti prijedloge predsjednika RS-a koji nudi rješenje hrvatskog pitanja u uspostavi trećeg entiteta?! On je nudio uspostavu trećeg entiteta sve dok prije mjesec dana u državnom parlamentu nije istaknuto da formiranje trećeg entiteta iziskuje i teritorijalnu korekciju RS-a. Nakon toga je Dodik, izbjegavajući odgovor na pitanja o entitetima, rekao da pitanje trećeg entiteta nije na dnevnom redu. Jasno je da bi većina hrvatskoga stanovništva rado prihvatila rješenje koje su dobili Srbi uspostavom svog entiteta, a koje Bošnjaci postižu mehanizmima majorizacije i unitarizacije Federacije BiH. S obzirom na iskustva s Hrvatskom samoupravom, nije sigurno kako bi prošao takav pokušaj, a koliko su iskreni i Dodikovi prijedlozi, ne treba provjeravati.

Imajući u vidu Izetbegovićeve riječi, koje zasigurno čovjeka ispunjuju zebnjom, za kojeg je Erdoğanova pobjeda i bošnjačka pobjeda, znajući za postupke i rješenja srpskih političara u BiH u osiguranju srpskog entiteta, Hrvati se trebaju lišiti opsjena te politički odgovorno, razumno i odlučno zapitati: Postoji li rješenje hrvatskoga pitanja u BiH?

Ilija Musa/Vijenac

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obilježena 557. obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja hrvatske krvi Stjepana Tomaševića

Objavljeno

na

Objavio

Prigodnim programom po prvi put jučer je obilježena 557.obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Podsjetimo da je na jučerašnji dan, 17. studenog 1461. godine, u Crkvi sv. Marije u Jajcu papinskom krunom okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.), a Bosna od Pape priznata, prenosi jajce-online.com

Na žalost samo godinu dana, nakon krunidbe mladi kralj odbio je plaćati danak turskom sultanu Mehmedu II. osvajaču, što je ubrzalo samo njegovu odluku da jačim snagama navali na Bosnu i padom Jajca i Bosna je tako šaptom pala.

Godine 1463. Osmanlije su osvojile Jajce, a 5. lipnja na Carevu Polju iznad Jajca pogubljen je kralj, njegov stric Radivoj i veliki broj plemića. Kralj je sahranjen ispod Huma na mjestu koje se naziva Kraljev grob. Tu se nalazi ploča i križ s kraljeva groba, dok se zemni ostaci čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu.

Do sadašnji pokušaji da se mjesto pogubljenja kralja Stjepana Tomaševića obilježi i na prigodnom mjestu postavi spomenik, propali su, a Kraljev grob, iako je nacionalni spomenik BiH, i danas je zapušten.

Krunidbena i oprosna Crkva sv. Marije također je jedan od 28. zaštićenih nacionalni spomenik BiH u Jajcu, ali ove za razliku od prethodnih godina, jajčani su prigodnim programom obilježiti 557.godišnjicu krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Program je započeo u 15 h prigodnim okupljanjem ispred Crkve sv. Marije, gdje je sve nazočne satom povijesti i burne prošlosti upoznao ravnatelj Agencije, Anto Brtan, zatim je Vrhbosanski nadbiskup i Mitropolit, kardinal Vinko Puljić blagoslovio otvoreni prostor i sve nazočne, te grobove ispred oltara crkve.

Potom je u lijepo ispunjenoj novoj Župnoj crkvi BDM, uz koncelebraciju više svećenika služio svetu misu i sasvim prigodno propovijedao.

Od 18 h na Središnjem spomen obilježju u centru grada, kao i Vukovarskoj ulici, a u organizaciji Udruge 13. Rujan organizirano je paljenje svijeća i odavanje dužne počasti svim poginulim hrvatskim braniteljima u spomen na 27. godišnjicu pada, grada heroja Vukovara, u koji noćas kreću mnogobrojni jajčani.

Program je završio izvođenjem prikladne kazališne predstave Kraljica Bosne u Doma kulture u Jajcu.

 

18. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SDA-u prijeti izgon iz vlasti u nizu županija, Izetbegović poziva upomoć ljevicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Presjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović najavio je kako će pokušati uvjeriti stranke lijeve i građanske orijentacije koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo da stvore zajedničku koaliciju i tako uđu u vlast kako bi uspostavili ravnotežu s blokom kojega će činiti HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Taj prijedlog stigao je u trenutku kada je postalo izvjesno kako će SDA biti prisiljena prijeći u oporbu u nekim od najvažnijih županija unutar Federacije BiH.

Na konstituirajućoj sjednici Sarajevske županije, održanoj u petak, postalo je jasno kako je stvoren čvrst blok od šest stranaka koji će nakon više od dva desetljeća neprikosnovene vladavine SDA ponuditi novi model vlasti.

Iako je SDA pojedinačno najjača u skupštini te županije, koja je financijski najmoćnija u Federaciji BiH i ima godišnji proračun od gotovo milijardu konvertibilnih maraka (500 milijuna eura), Izetbegovićeva će stranka, kako sada stvari stoje, morati u oporbu jer se značaj njenih 10 zastupničkh mandata “istopio” u usporedbi s 24 zastupnika iz bloka čiju okosnicu čine Naša stranka (NS), Demokratska fronta (DF), Socijaldemokratska pratija (SDP BiH) te nedavno utemeljena stranka Narod i pravda, koju su tek nešto prije listopadskih izbora formirali neki od bivših članova SDA.

Slična je situacija i u Tuzlanskoj županiji, čija je skupština konstituirana prošlog tjedna i već je definirana većina koja će fomirati vlast bez SDA.

Najvećoj bošnjačkoj stranci slična sudbina prijeti i u Zeničko-dobojskoj te Bosansko-podrinjskoj županiji kao i u Unsko-sanskoj, a jedina joj je nada za ostanak u vlasti na županijskoj razini u onim dijelovima Federacije u kojima izvršna vlast neće moći biti uspostavljena bez HDZ BiH, koji bi za potencijalnog partnera radije uzeo SDA nego stranke lijevog profila.

SDA ipak još uvijek ima teorijske šanse biti dio vladajuće većine na razini Federacije BiH, a posebice na državnoj razini, gdje joj za ulazak u vlast, odnosno u Vijeće ministara BiH, u parlamentu nedostaje potpora samo još jednog zastupnika.

Izetbegović najavio pregovore o koalicijama 

Izetbegović je u takvoj situaciji najavio kako planira pozvati stranke poput SDP-a i DF-a na pregovore o mogućem koaliranju.

“Na tim se sastancima SDA neće ponašati sebično”, kazao je Izetbegović za sarajevski komercijalnu televiziju TV1 navodeći kako je procjena SDA da je potrebno “dijeliti vlast kako se ne bi dijelila zemlja”.

Prema konačnim rezultatima listopadskih izbora, SDA je pojedinačno najjača stranka u Zastupničkom domu parlamenta BiH jer ima 9 od ukupno 42 zastupnika. Slijedi je Dodikov SNSD, koji je dobio 6 mandata, dok je HDZ BiH dobio 5, koliko ih ima i SDP BiH.

Sve druge stranke koje će sudjelovati u državnom parlamentu zastupljene su s jednim do tri zastupnika i nemaju potencijal okupljati koalicije.

Sličan je omjer snaga i u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH.

Od 98 mandata u tom tijelu SDA je dobila 27, po 16 je pripalo HDZ-u i SDP-u, a četvrta stranka po snazi je Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s 10 mandata.

U slučaju Federacije BiH podjednaki su izgledi da partner u vlasti s bošnjačke stranke budu i SDA i blok kojega bi okupio SDP, no Izetbegović sada nudi široku koaliciju koja bi ih sve zajedno uvela u vlast.

Slične ponude iz SDP-a i DF-a do sada su uglavnom odbijali uz obrazloženje kako ne žele koalirati s nacionalnim strankama, a konačni ishod ove bitke ovisit će i o stajalištu HDZ BiH, koji je, kako se čini, uspostavu vlasti odlučio uvjetovati jamstvima potencijalnih partnera za provedbu izmjena izbornog zakona iako je Čović kazao kako kao prirodnog partnera u vlasti vidi SDA “jer je takav rezultat izbora”.

Dodik je pak poručio kako je njemu svejedno tko će biti bošnjački partner u vlasti.

(Hina)

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari