Pratite nas

Vijesti

Radikalne selefije iz BiH ozbiljna prijetnja državi i regiji

Objavljeno

na

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za obranu i sigurnost u Parlamentarnoj skupštini BiH Dušanka Majkić upozorila je danas da su selefije iz BiH, koje se bore na ratištima širom islamskih zemalja u svijetu, ozbiljna prijetnja za sigurnost BiH.

Poznato je da se u Iraku, Siriji, Afganistanu, Egiptu i tko zna gdje sve ne u svijetu `ratnici` iz BiH bore pod zastavom islama i `pomažu svojoj braći`. Ono što predstavlja poseban sigurnosni izazov jest kako će se BiH izboriti s takvim osobama kada se vrate s tih kriznih područja – rekla je Srni Majkićeva i ukazala da bi,prema procjenama, džihadisti-povratnici mogli budti i regionalni problem.

Ona je podsjetila da je na jednoj od posljednjih sjednica Zajedničke komisije, na kojoj je raspravljano o stanju sigurnosti u BiH, skrenuta pažnja da je ovaj problem jedan od najozbiljnijih prijetnji sigurnosti BiH i njenim građanima.

Prema njenim riječima, selefije iz BiH odlaze na ratišta širom svijeta i tamo dolaze u kontakt s raznim radikalnim elementima i međunarodnim terorizmom.
Iskustva s kojim se oni vraćaju mogu po BiH biti  veoma problematična, a neke procjene govore da bi to mogao biti i regionalni problem  naglasila je Majkićeva.

Ona smatra da na pitanju selefija najviše treba uraditi sigurnosne agencije u BiH, ali i bošnjački narod u cjelini, jer su ti radikalni islamisti usmjereni protiv svih onih koji ne poštuju njihovo prakticiranje vjere, dakle i protiv svog i drugih naroda.

Majkićeva je zaključila da je sudjelovanje državljana BiH u ratom zahvaćenim žarištima širom islamskih zemalja ozbiljna prijetnja sigurnosti BiH, čije se institucije ovim pitanjem moraju ozbiljno pozabaviti.

Selefija Derviš Halilović iz sela Smajići kod Nemile poginuo je u Siriji, nakon što je među grupu mudžahedina pala granata.

Derviš, koji je promijenio ime u Omar, bio je tijekom rata u BiH član jedinice “El-mudžahid”, koja je bila u sastavu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH.

Trenutno se u Siriji nalazi nekoliko desetina mudžahedina iz zemalja bivše Jugoslavije, najviše iz BiH, Albanije, Makedonije i Srbije, odnosno Sandžaka.

Srna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

DUNAVE PLAVI

Objavljeno

na

Objavio

Dunave tihi, Dunave plavi
Dunave robusni, Dunave hladni
Dunave mutni, Dunave silni
Dunave prastari, Dunave mladi

U tebi moje djetinjstvo spava
U valovima što se pjene
I krošnjama starih zelenih vrba
Što bacaju duge nemirne sjene

I brodove pamtim, te bijele lađe
Što valjaju se izdaleka
Na palubi nekoj od njih možda
Još uvijek netko na mene čeka

Zalasci sunca na obali tvojoj
I dah ledeni sjeverca što puše
Dio su mene i sjećanja mojih
I tiha patnja u dnu moje duše

I rat je bio, sjećam se i toga
Kad ubijali su dušu mome gradu
Neljudi, izrodi, barbari, hijene
Što samo za mržnju i zločinstva znadu

Ti si tad Dunave svjedokom bio
Kako je patio narod moj
Rane si njegove vidao nježno
Suzama svojim u golgoti toj

Već dugo me nema, kao da se bojim
Susreta toga u smiraj dana
Još uvijek bježim, od tebe se skrivam
Od sjećanja svojih i starih rana

Dunave plavi, Dunave silni
Vrijeme prolazi, al’ znam da si isti
Da su ti obzorja još uvijek bistra
A valovi hladni kao biser čisti

Kažu mi ljudi da si onaj stari
Da još uvijek plove lađe tvojim tokom
I da su zore iznad tvojih voda
Vedre i plave gdje god kreneš okom

Da nebo još uvijek u tebi se gleda
I sunce žarko da ti se još smije
A vrbe snene i ade pospane
Mirišu zamamno baš kao i prije

Jednoga dana, kada smognem snage
Doći ću ti rano, još prije svanuća
I skupa ćemo dočekati zoru
I sunce što se penje povrh pruća

Pričat ću ti dugo o svome životu
Što osta negdje iza mojih leđa
Ja umoran i star, duge kose sijede
Oronula lica i nabranih vjeđa

I saslušaj me kao otac sina
Primi me nježno u zagrljaj svoj
Sakrij me u njedra moj Dunave plavi
Da mir pronađem u dubini toj

Zlatko Pinter
studeni 2018.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari