Pratite nas

BiH

Radnik na minimalcu u Luksemburgu za sat zaradi više nego onaj u BiH za dan

Objavljeno

na

Sudbina radnika koji rade za minimalac svuda je gotovo ista, bez obzira na to o kojoj državi je riječ.

U mnogim zemljama minimalne zarade iznose 50% prosječnih i ne osiguravaju uvjete za normalan život, piše Večernji list BiH.

S minimalnom plaćom od 208 eura, što je negdje oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na samom europskom začelju po visini minimalca.

Minimalci u Europi

Institut za ekonomsko i socijalno istraživanje EU-a u svom izvješću za ožujak 2018. upozorava kako je početkom ove godine u državama članicama Europske unije zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4%.

U zapadnoj Europi stanovništvo u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Prednjači Luksemburg s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu. Druga skupina zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španjolska (4,46 eura), Malta (4,31 euro), Portugal (3,49 eura) i Grčka (2,30 eura).

Treća skupina su zemlje istočne Europe, gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu – Bugarska 1,57, Turska 2,53, Ukrajina 0,74 i Moldavija 0,68 eura. Tu se ubraja i Srbija s 1,58 eura, koliko se navodi u izvješću.

Zanimljivo je i da je Europska trgovinska unija predložila da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje jednake iznosu od 60% nacionalne prosječne plaće.

Međutim, da bi se ostvario taj ambiciozni cilj, potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Europe.

Minimalac 47,5% od prosjeka

Promatrano statistički, u BiH je odnos prosječne i minimalne plaće u postocima na razini Njemačke. Naime, u Njemačkoj, gdje je minimalna cijena rada 8,84 eura, minimalac je 46,7% ispod prosjeka, dok je u BiH prosječna plaća 438 eura, minimalac je 47,5% ispod prosjeka.

No u BiH nije problem odnos minimalne i prosječne plaće. Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli radni dan.

U BiH je problem što prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice četveročlane obitelji, dok minimalna ne može pokriti ni troškove hrane, što u ostatku Europe nije slučaj.

Koliko smo zaista siromašni, posebno u usporedbi s građanima EU, potvrđuju i mnoge analize koje su pokazale da se naša prehrana uglavnom temelji na jeftinijim i “sitim” namirnicama.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Uveden 24-satni policijski sat migrantima na području Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Nove mjere kojim se ograničava kretanje ilegalnih migranata stupile su na snagu u Unsko-sanskom kantonu u petak, a stanje na području Bihaća zasad je mirno, izvijestili su lokalni mediji.

Istodobno je Delegacija Europske unije u BiH potvrdila kako je od vlasti na državnoj razini dobila potvrdu da će uskoro na raspolaganju biti dvije nove lokacije za prihvat migranata u unutrašnjosti zemlje, čime bi se smanjio sadašnji pritisak na Unsko-sansku županiju.

Odlukom operativne skupine vlade te županije, koja je zadužena za problem ilegalnih migracija, od petka je na snazi odluka da migranti ne mogu napuštati centre za prihvat koji se nalaze u objektima nekadašnjih tvornica Bira i Miral, niti u njih mogu ulaziti oni migranti koji tek stižu u Bihać.

Takvim je migrantima jedina opcija privremeni boravak u kampu Vučjak, dvadesetak kilometara udaljenom od Bihaća, dok se onima koji su već smješteni u Biri i Miralu nudi samo mogućnost trajnog odlaska ka granici s Hrvatskom.

Unatoč ranijim najavama kako će Bira i Miral biti zatvoreni od 15. studenog ta se odluka za sada neće provoditi sve dok se ne nađu alternativne lokacije za smještaj migranata kojih je, prema procjenama policije, sada u Unsko-sanskoj županiji oko 5200.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić potvrdio je u četvrtak kako je donesena odluka da se dvije vojarne, koje nisu u uporabi, stave na raspolaganje za nove prihvatne centre.

Točne objekte nije naveo, no mediji u BiH tvrde kako je riječ o odluci vlade Federacije BiH kojom je ona stavila na raspolaganje nekadašnje vojarne u mjestu Blažuj, dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva te u Ljubačama kod Tuzle.

Delegacija EU u Sarajevu u petak je neizravno potvrdila te informacije.

“EU je informirana o odluci vlasti BiH da se dodijele dva dodatna objekta za prijem migranata na području izvan Unsko-sanske županije. Ova odluka će smanjiti pritisak na vlasti Bihaća i Unsko-sanske županije, koji su do sada nosili najveći teret priljeva migranata. EU će se nastaviti angažirati kako bi pomogla u iznalaženju održivih i prihvatljivih rješenja za sve. Značajna sredstva EU na raspolaganju su za osposobljavanje ovih novih lokacija. Očekujemo da će ovo dovesti do brzog zatvaranja lokacije Vučjak”, stoji u izjavi dostavljenoj medijima.

Delegacija EU navodi kako prioritet EU predstavlja pružanje humanitarne pomoći, smještaja, hrane, odjeće, komunalija, medicinske skrbi, obrazovanja, usluge zaštite dece.

Od početka 2018. EU je osigurala 36 milijuna eura pomoći BiH, a gotovo 94 posto tih sredstava već je potrošeno na skrb o migrantima, uključujući uspostavu i upravljanje pet privremenih prihvatnih centara.

Preostalih 6 posto iskorišteno je za pomoć Bosni i Hercegovini u cilju jačanja kapaciteta za upravljanje migracijama, navela je Delegacija EU u BiH. (Hina)

 

Migranti opljačkali kuću pokraj Samobora: ‘Ušli su mi u kuću i ukrali ušteđevinu’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SDA izbrisala Programsku deklaraciju sa svoje službene internetske stranice

Objavljeno

na

Objavio

Programska deklaracija, koja je sredinom rujna usvojena na sedmom kongresu SDA, izbrisana je sa službene internetske stranice ove političke stranke, otkriva Hrvatski Medijski Servis.

Postavlja se pitanje je li se činom uklanjanja sa službenih internetskih stranica SDA odrekla vlastitih programskih usmjerenja. Podsjetimo, jedan od političkih ciljeva  naveden u Deklaraciji SDA je ustavno preuređenje Bosne i Hercegovine u “Republiku BiH, organiziranu na tri razine vlasti; državni, regionalni i lokalni”. Struktura tako organizirane države i nadležnosti pojedinih razina vlasti razrađena je u posebnoj Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu.

SDA izbrisala Programsku deklaraciju s internetske stranice | Foto: Printscreen

U Rezoluciji uklonjenoj s internetskih stranica SDA navodi se kako bi Republika BiH imala predsjednika države i Vladu RBiH, te dvodomni parlament, pri čemu bi uz Zastupnički, drugi dom – Dom naroda, imao ovlasti isključivo zaštite identitarnih pitanja naroda i nacionalnih manjina, uz opasku kako bi središnje mjesto u novoj organizaciji države imao građanin.

Ovakva organizacija države, nesumnjivo, omogućila bi vladavinu najbrojnijeg naroda, dok bi malobrojniji narodi izgubili politički subjektivitet, odnosno suverenitet, konkretnije pretvaranje BiH u državu Bošnjaka.

Deklaracija SDA izazvala je oštre osude hrvatske i srpske javnosti, ali i međunarodne zajednice.

Sadržaj uklonjene Deklaracije SDA, koju smo ranije preuzeli s internetske stranice ove stranke, odnosno Rezolucije o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu, koja je sastavi dio Deklaracije usvojene na 7. Kongresu SDA, preveden na hrvatskih jezik, bez bilo kakvih drugih intervencija, Hrvatski Medijski Servis (HMS) ponovno prenosi u cijelosti:

REZOLUCIJU O USTAVNOJ REFORMI I IZBORNOM ZAKONODAVSTVU

I
SDA ostaje čvrsto opredijeljena za donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine, kojim bi se Bosna i Hercegovina definirala kao demokratska, pravna, sekularna i socijalna država sa gospodarskim sustavom temeljenim na slobodnom tržišnom poslovanju, s podijeljenim sustavom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, organizirana na tri razine vlasti: državni, regionalni i lokalni i pod imenom Republika Bosna i Hercegovina.

Novi ustav Republike Bosne i Hercegovine treba u središte pozicionirati građanina kao pojedinca i omogućiti mu ostvarivanje političkih i drugih prava u skladu s međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Državna razina vlasti bi činila dvodomni parlament sa Zastupničkim domom, kao domom građana i Domom naroda u kojem se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Oblasti u kojima bi se štitio vitalni interes bile bi taksativno pobrojane u Ustavu i odnosile bi se na oblasti kulture, tradicije, identiteta, vjerskih prava, sloboda i drugih pitanja.

Izvršnu vlast bi činili predsjednik države i Vlada Republike Bosne i Hercegovine.

Sudsku vlast bi činili redovni sudovi s Vrhovnim sudom Republike Bosne i Hercegovine, kao vrhovnom sudskom instancom u sustavu redovitih sudova.

Regionalna razina vlasti bi činila pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu ekonomskih, zemljopisnih, povijesnih, prometnih, kulturnih i drugih europskih principa i standarda za formiranje regija.

Lokalna razina vlasti bi činile općine i gradovi u Bosni i Hercegovini, kao jedinice lokalne samouprave organizirane u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. To bi podrazumijevalo osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu građana. Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni,
kulturni, ekonomski i društveni centar Republike Bosne i Hercegovine.

Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije.

II
SDA će se, do postizanja ciljeva opisanih pod točkom I ove Rezolucije zalagati za dosljedno provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 05. 2019. godine.

Prema Mišljenju Komisije Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj Ustav s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obveze EU.

Kompleksna ustavna struktura i česti sporovi o podjeli nadležnosti među razinama vlasti utječu na usklađivanje zakonodavstva s acquisom i na njihovu implementaciju u brojnim poglavljima.

Potrebno je da Bosna i Hercegovina osigura pravnu sigurnost u pogledu raspodjele nadležnosti među razinama vlasti i da uvede klauzulu o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

Ustav sadrži odredbe koje se pozivaju na etničku pripadnost koje nisu u skladu s EKLJP i njenim protokolima. Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju «konstitutivnim narodima» – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je da Ustav izričito jamči neovisnost pravosuđa, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Tužiteljstvo i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće kao samoregulacijsko tijelo pravosuđa. Bosna i Hercegovina treba ojačati profesionalizam i nepristranost sudaca Ustavnog suda i neovisnost Ustavnog suda, i osigurati kontinuirano poštivanje njegovih
odluka na svim razinama vlasti.

Prema europskim standardima, dosljednost sudske prakse mora biti osigurana kroz odluke viših sudova, a ne kroz upute ili smjernice. Bosna i Hercegovina mora uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse, uz potpuno osiguranje principa neovisnosti svih sudaca.

Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a, a u skladu s europskim standardima. Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu s europskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost. S ciljem jačanja jamstva neovisnosti sudstva i samostalnosti tužiteljstva pravosudni sustav na državnoj razini i VSTV trebaju imati eksplicitan ustavni status.

Potrebno je uraditi reformu izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH i osigurala transparentnost i legitimnost izbornog procesa i rezultata izbora. Potrebne su značajne reforme da se osigura da građani mogu djelotvorno ostvarivati svoje pravo birati i biti birani. Etnički zasnovana ograničenja za izbor u zakonodavna tijela treba ukinuti radi usklađivanja s presudom u
predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

III

Sedmi Kongres SDA se zalaže za provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 5. 2019. godine.

U skladu s tim SDA će se zalagati da vlasti u Bosni i Hercegovini provedu ustavnu reformu i reformu izbornog zakonodavstva radi usklađivanja Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.

Ustavna reforma treba omogućiti ispunjenje zahtjeva Europske komisije o osiguranju pravne sigurnosti u pogledu raspodjele nadležnosti među različitim razinama vlasti i uvođenju klauzule o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

SDA će insistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. insistirati na ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto sadašnjeg Vijeća naroda.

Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvati i pravosuđe Bosne i Hercegovine na način da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i pravosudni sustav na državnoj razini imaju eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo (Vrhovni sud BiH) koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse. Reforma pravosuđa treba osigurati neovisno, profesionalno i odgovorno pravosuđe.

U procesu reforme izbornog zakonodavstva, osim usklađivanja s EKLJP i presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, SDA će se zalagati za postupanje po preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

S obzirom na činjenicu da je u životnoj stvarnosti, do sada postavljanom legitimnom cilju građana – očuvanju mira, pridodati novi legitimni cilj – potreba građana za boljim uvjetima života, SDA smatra da je sve obveze Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Europskoj uniji potrebno promatrati i efikasno provesti kao legitimni cilj svih građana Bosne i Hercegovine.

SDA neće dozvoliti da se, uslijed nepostojanja političke volje, događa zastoj na unapređenju pravnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Pored obveznih i važnih reformi ustava i zakona u BiH, a što zahtijeva politički konsenzus, SDA smatra da se i postojeća ustavnopravna rješenja mogu i moraju dosljednije i efikasnije primjenjivati u pravnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a kako bi se povećala pravna sigurnost, kontinuirano unapređivao servis građanima od strane
institucija države i unaprijedila pravna praksa u interesu građana Bosne i Hercegovine.

SDA će se, putem nadležnih institucija i u skladu s propisanim procedurama, aktivno zalagati za kontinuiranu i efikasnu kontrolu ustavnosti zakona i pravne prakse, jer bez efikasne i kontinuirane kontrole ustavnosti zakona i pravne prakse nema Ustavom i općim načelima međunarodnog prava zajamčene vladavine prava.

Sljedeći novu društveno odgovornu orijentaciju ustavnog prava u Europskoj uniji SDA će se, u budućim izmjenama Ustava, zalagati za financiranje javnih rashoda isključivo iz trenutnih javnih prihoda i ustavno ograničavanje mogućnosti zaduženosti države za tekuće javne rashode što znači zaduživanje budućih generacija.

Navedeno se temelji ne samo na političkom viđenju SDA nego značajno i na ograničenju nekontroliranog korištenja državne vlasti kao jednoj od osnovnih ustavnih funkcija i na zahtjevima Europske unije da se s obzirom na karakteristiku krutosti ustava – ustavom kao najvišim pravnim aktom zaštite dugoročni ekonomski interesi građana i cjelokupnog društva i države.

SDA će se zalagati da se pravna norma u ustavu, zakonima i drugim normativnim aktima prestane razumijevati i provoditi kao komplikacija životnih procesa, nego da predstavlja život u punom kapacitetu te riječi, odnosno pravna norma jeste i treba imati angažirano djelovanje koje je u službi kontinuiranog unapređenja života građana.

IV

Kongres SDA poziva građane, političke stranke i nevladine organizacije na aktivnu suradnju u provođenju neophodnih reformi radi dobrobiti države Bosne i Hercegovine.

Kongres SDA očekuje konkretnu podršku međunarodne zajednice na provođenju neophodnih reformi u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu.

U Sarajevu, 14. 09. 2019. godine.

 

Zoran Krešić: Deklaracija SDA vodi realizaciji plana za zaživljavanje Šerijata, kako je zapisao ‘otac nacije’ Alija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari