Pratite nas

BiH

Radnik na minimalcu u Luksemburgu za sat zaradi više nego onaj u BiH za dan

Objavljeno

na

Sudbina radnika koji rade za minimalac svuda je gotovo ista, bez obzira na to o kojoj državi je riječ.

U mnogim zemljama minimalne zarade iznose 50% prosječnih i ne osiguravaju uvjete za normalan život, piše Večernji list BiH.

S minimalnom plaćom od 208 eura, što je negdje oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na samom europskom začelju po visini minimalca.

Minimalci u Europi

Institut za ekonomsko i socijalno istraživanje EU-a u svom izvješću za ožujak 2018. upozorava kako je početkom ove godine u državama članicama Europske unije zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4%.

U zapadnoj Europi stanovništvo u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Prednjači Luksemburg s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu. Druga skupina zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španjolska (4,46 eura), Malta (4,31 euro), Portugal (3,49 eura) i Grčka (2,30 eura).

Treća skupina su zemlje istočne Europe, gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu – Bugarska 1,57, Turska 2,53, Ukrajina 0,74 i Moldavija 0,68 eura. Tu se ubraja i Srbija s 1,58 eura, koliko se navodi u izvješću.

Zanimljivo je i da je Europska trgovinska unija predložila da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje jednake iznosu od 60% nacionalne prosječne plaće.

Međutim, da bi se ostvario taj ambiciozni cilj, potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Europe.

Minimalac 47,5% od prosjeka

Promatrano statistički, u BiH je odnos prosječne i minimalne plaće u postocima na razini Njemačke. Naime, u Njemačkoj, gdje je minimalna cijena rada 8,84 eura, minimalac je 46,7% ispod prosjeka, dok je u BiH prosječna plaća 438 eura, minimalac je 47,5% ispod prosjeka.

No u BiH nije problem odnos minimalne i prosječne plaće. Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli radni dan.

U BiH je problem što prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice četveročlane obitelji, dok minimalna ne može pokriti ni troškove hrane, što u ostatku Europe nije slučaj.

Koliko smo zaista siromašni, posebno u usporedbi s građanima EU, potvrđuju i mnoge analize koje su pokazale da se naša prehrana uglavnom temelji na jeftinijim i “sitim” namirnicama.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Vandali oskvrnuli katoličko groblje u Tuzli, otvorene i grobnice

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: Fena/Maja Nikolić

Katoličko groblje u naselju Tetima u okolici Tuzle u Bosni i Hercegovini ovog je tjedna bilo na meti vandala, a nepoznati počinitelji su pritom i otvorili i oskvrnuli neke od grobnica, objavili su u petak lokalni mediji.

Agencija Fena prenijela je izjavu mještanina Nedjeljka Jurkića koji je kazao kako su vandali uz otvaranje grobnica polomili i oštetili nadgrobne spomenike, kipove i pobacali svijeće.

“Ovo nije prvi put. Uznemireni smo”, kazao je Jurkić.

Oskvrnuće groblja osudio je i gvardijan obližnjeg franjevačkog samostana fra Željko Nikolić.

I on je upozorio kako se ovakvi vandalski izgredi ponavljaju, a ovoga puta na meti je bilo groblje koje se nalazi uz važnu filijalnu crkvu.

“Nije prvi put da se ovo događa, ali otvaranje grobnica pokojnika zasigurno govori o mentalnom stanju društva u kojem živimo i ovakav čin nije dobra poruka”, kazao je gvardijan. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Ravnopravnost Hrvata se može postići na dva načina

Objavljeno

na

Objavio

”Odgovornost za državu BiH treba biti fokusirana na izmjene izbornog zakona jer u ovom trenutku nije realno da će doći vrijeme za konfederalizaciju”

Ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini moguće je postići na dva načina, izjavio je sinoć za N1 Božo Ljubić, zastupnik u Saboru Hrvatske i predsjednik Glavnog odbora HNS-a u BiH.

”Jedan od načina je kroz koncept institucionalne ravnopravnosti koji uključuje izmjene Izbornog zakona i kroz strukture Vlada, Vijeća ministara i entiteta. Mi već imamo u Vijeću ministara formulu koja može funkcionirati. To je koncept koji bi podrazumijevao zadržavanje dvoentitetskog uređenja.

Drugi koncept je refederalizacija Bosne i Hercegovine. Imamo dvije odluke Europskog parlamenta. Dosljednja federalizacija bi podrazumijevala više federalnih jedinica. Taj koncept podrazumijeva najmanje tri, a može biti i deset entiteta”, pojasnio je gost N1.

Treći entitet, naglasio je, nije realna opcija u ovom trenutku. ”Mi smatramo da to u ovom momentu nije realno i čitav naš napor je usmjeren na promjenu izbornog zakonodavstva. Da li će nekada doći vrijeme i da li će sazrijeti odnosi…

Bosna i Hercegovina ima 14 ustava. To je apsolutno neracionalno i morat ćemo kad tad ići u refederalizaciju BiH. Kad će doći vrijeme, nitko ne može reći. I zato mi ne govorimo o podjeli BiH na više entiteta. Bosna i Hercegovina sve više klizi u pravcu ciprizacije.

Odgovornost za državu BiH treba biti fokusirana na izmjene izbornog zakona jer u ovom trenutku nije realno da će doći vrijeme za konfederalizaciju”, dodao je on. On je govorio i o ostalim aktualnim političkim temama u BiH, izbornom zakonu i formiranju Federalne vlade.

Čović: Uz ovu dinamiku Izborni zakon moguće usuglasiti do kraja ožujka

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari