Pratite nas

Pregled

Radno vrijeme treba smanjiti na 6 sati, učinkovitost je ista

Objavljeno

na

Hoćemo li u mirovinu sa 67 godina? Kojim zanimanjima se ukida beneficirani radni staž? Je li sustav dugoročno održiv? Hoće li se smanjivati mirovine? Analizirali su gosti večerašnje emisije Otvoreno: v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja,  predsjednik HSU Silvano Hrelja,  demograf Stjepan Šterc,  Jagoda Milidrag Šmid iz Centra za ženske studije, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić.

[ad id=”93788″]

Prema prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, generacije od 61.godišta nadalje išle bi u mirovinu sa 67 godina, a u prijevremenu mirovinu sa 62 godine. Smanjuje se broj osiguranika, a povećava se broj umirovljenika. Da bi sustav do 2060.godine bio održiv, u njega je potrebno intervenirati, rekao je Ivo Bulaja. Važno je poticati osiguranike da što dulje ostanu u svijetu rada, a jedan od poticaja bit će mogućnost prekvalifikacija i dokvalifikacija da osoba ne bude cijeli radni vijek krovopokrivač. Mijenjaju se okolnosti na tržištu te je nužno prilagoditi im se, kazao je Bulaja.

Neće se ukidati beneficirani radni staž, rekla je Marija Zavalić. Trenutno se provode analize i procjene rizika na radnim mjestima da se vidi koja imaju posebne uvjete rada – zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost, stručnost osposobljenost ili postoji veća opasnost od ozljede na radu i profesionalnih bolesti. Hrvatski radnici su izraubani jer rade prekovremeno. Treba smanjiti radno vrijeme na šest sati kao drugdje, što ima dokazano istu učinkovitost, manje je ozljeda na radu i ljudi kasnije odlaze u mirovinu, predložila je Zavalić. Tako bismo imali i više zaposlenih, a mladima bi se dala mogućnost da pošteno žive.

Silvano Hrelja smatra da nema potrebe produljiti dob za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina. Svijet rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim razvijenim europskim zemljama te stoga treba biti fleksibilan. Ovakva mjera neće ništa donijeti u proračun, kaže Hrelja. Uvjeren je da će se broj umriovljenika početi smanjivati određenom dinamikom kad baby boom generacija prođe.

Jasno je da će se radni vijek trebati selektivno povećati, a to je pitanje budućnosti i sigurnosti zemlje, rekao je Stjepan Šterc. Do 15.godine osobu uzdržava obitelj, a nakon 65.godine to čini država. Ni jedan sustav to ne može izdržati. Prvi stup međugeneracijske solidarnosti neće postojati za 20 godina zbog neravnomjerenost odnosa mladog i starog stanovništva. Forsiranje drugog stupa Šterc smatra da neće biti održivo. Ako ne aktiviramo drugi stup u smislu ulaganja, ako ne dobijemo mogućnost da iz njega dobijemo nešto u državni proračun, nastat će veliki problemi.

Za mirovinski sustav važna su demografska kretanja, ali je još važnija sistemska ovisnost, smatraJagoda Milidrag Šmid. Ključ je u zapošljavanju. Radi se o kompletnom neuspjehu politike koja je vođena i dalje se vodi na isti način. Hrvatska je po visini mirovinskih primanja pri dnu standarda koje smo potpisali sa Vijećem Europe i Međunarodnom organizacijom rada, što znači da za daljnje restrikcije nema mjesta.
Ako je javni mirovinski sustav financijski problmeatičan, to se može riješiti povećanjem doprinosa za njega, smanjivanjem naknada ili kombinacijom.
Drugi stup je pet posto doprinosa, tj. kapitalizirana privatna štednja, objasnila je Šmid. Ona se usmjerava u fondove, a potom u državne obveznice koje su budući javni dug.
Mladi ljudi ostaju na osnovnoj mirovini iz prvog stupa koja je na razini socijalne pomoći, rekla je Šmid. Prijedlog o pomaku odlaska u mirovinu sa 67 godina smatra nepravednim i nepoštenim prijedlogom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati