Pratite nas

Intervju

Radoslav Dodig: Republikanci su jedini predstavili projekte od vitalne važnosti za budućnost Hrvata!

Objavljeno

na

Radoslav Dodig Rašo je kandidat HRS-a na listi za HNŽ. Rođen je u Metkoviću, odrastao u Gabela polju.

Oženjen je i otac je troje djece, radi u Biskupijskom Caritasu Mostar i aktivno je sudjelovao i sudjeluje u cijelom nizu humanitarnih projekata. Zašto se politički aktivirao, koje konkretne korake planira poduzeti ako HRS osvoji mandat te što misli o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Od kada ste politički aktivni?

Zajedno sa Slavenom Ragužem, kolegama i prijateljima nastojim realizirati neke zajedničke ideje i projekte u Mostaru i šire, a koje smo smatrali vrijednim i vitalnim za budućnost i opstojnost hrvatskog naroda, ali i kao temelj i putokaz za kvalitetan (su)život i budućnost na ovim prostorima. To je i bio jedini razlog da se uključim u politiku iako sebe i dalje smatram vrlo apolitičnom osobom. Više bih se definirao kao – buntovnik s razlogom – jer ne mogu mirno sjediti i promatrati nepravdu koja se organizirano i sustavno provodi na svim razinama i koja stvara nesigurnu budućnost prije svega mojoj djeci, ali i svima onima koji ovdje imaju svoje korijene i žele i u budućnosti ovdje živjeti. Pokušali smo kroz HDZ1990, nakon što sam se uvjerio da stranka i ja ne dijelimo iste svjetonazore i shvatio da putujemo različitim smjerovima zahvalio sam se na suradnji i povukao iz daljnjeg rada. Mi smo krenuli dalje.

Zašto ste se odabrali HRS?

Budući da izborni zakon u BiH ne dopušta izvanstranačko neovisno političko djelovanje odlučili smo osnovati novu stranku, želeći se i dalje zalagati za one vrijednosti i ideale koje smatram univerzalnim te poduzimati praktične i konkretne korake koji će olakšati i razbistriti našu sadašnjost i budućnost. U HRS-u sam pronašao osobe koje na identičan način doživljavaju današnju društveno-političku zbilju, s gotovo sličnim idejama i prijedlozima reformi koje bi dovele do njezinog zaokreta i pozitivnog usmjerenja.

Radite u Caritasu, svakodnevno viđate socijalno najugroženije i ljude s posebnim potrebama. Kako se ova županija i grad odnose prema najpotrebitijima te kako im članovi HRS planiraju pomoći?

Socijalna politika našeg grada i županije odraz je konfuzne i nedefinirane socijalne politike na višim razinama. Ne može se i ne smije za sav nerad i neorganiziranost izgovor uvijek tražiti u nedostatku novca. Primarni je problem u tome što novac zapravo postoji, ali se nekontrolirano i netransparentno koristi i troši u privatne i stranačke potrebe.

Problematika osoba s posebnim potrebama je jedno posebno i na svoj način osjetljivo i komplicirano područje. Trenutno postoji više ustanova i udruga u nevladinom sektoru od onih o kojima skrbi država, a trebalo bi biti obratno. Lijep broj tih ustanova već rade kvalitetno i profesionalno i uspjeli su se samostalno organizirati i angažirati na ovom području. Po uzoru na modele i programe rada Caritasovih partnera iz modernih i razvijenih zemalja Europe i svijeta izrađeni su i naši programi i planovi. Jedan od modela je da se s ovim i sličnim ustanovama i institucijama potpiše sporazum o partnerstvu gdje bi Caritas na sebe preuzeo dio odgovornosti za određene ugrožene kategorije, dok bi država u određenom postotku financirala njegov rad.

  1. Koje konkretne korake HRS planira poduzeti?

Prva stvar: onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika (kao što su troškovi prezentacije, kupovine automobila, putovanja i sl.). Dalje, ograničavanje broja politički mandatno uposlenih u javnoj upravi, na poseban način smanjenje broja zamjenika, savjetnika i sl. čija su radna mjesta do sada izmišljana i stvarana samo radi zbrinjavanja podobnih, a ne sposobnih pojedinaca. Planiramo ukidanje proračunskog financiranja političkih stranaka, usklađivanje plaća parlamentaraca i javno političkih dužnosnika s razinom prosječne plaće u BiH, standardizaciju kontrole i nadzora rada svakog pojedinca uposlenog u javnoj upravi. Uz sve navedeno, usvajanjem nekih od prijedloga iz našeg gospodarskog programa i drugih reformi čiji smo mi autori, stvorio bi se dodatni prostor i uštedjela poprilična sredstva ne samo za financiranje ovog resora, nego i generiranje poticaja za određene gospodarske poticaje.

  1. HRS je izradio dokument reformi HNS-a. Možete li sažeto prezentirati o čemu se radi i kakve su reakcije?

HRS kao stranka iz reda hrvatskog naroda načelno podržava HNS kao ideju, ali predlaže neke suštinske i strukturalne promjene koje bi dovele do toga da izaslanici u HNS-u definiraju strategiju, misiju i viziju Hrvata u BiH. HNS bi, po našem prijedlogu, trebao postati nadstranačka institucija u kojoj će se raspravljati o svemu onome što je bitno za Hrvatski narod u BiH. Svakako je potrebno i zaštiti HNS kako ne bi postao predmetom političkih interesnih igara, posebno onih koji imaju najjači utjecaj u njegovom radu. Radna tijela bi se formirala prema razinama legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika i funkcionirala bi prema unaprijed određenom mehanizmu i dinamici djelovanja. Konačno je potrebno formirati mjesto i sjedište HNS-a, smiješno je da to već do sada nije učinjeno. Do sada je na naš prijedlog, koji je poslan na mnoge adrese, službeno reagirala samo HKZ Troplet, dok nam neki od ostalih daju samo osobnu, ali ne i službenu podršku. Žalosno je da od onih koji se često referiraju i pozivaju na HNS, do sada nismo dobili nikakvu reakciju.

  1. Kako komentirate aktualnu političku situaciju u BiH i nedavne događaje kao što je uhićenje Lijanovića?

Po mom mišljenju riječ je o obračunu na bošnjačkoj političkoj sceni koji sve više prerasta u političku farsu i igrariju kojom se zabavljaju mase te o agresivnom načinu otvaranja ovogodišnje predizborne kampanji. U svakom slučaju bih pozdravio i podržao borbu protiv kriminala i korupcije koju je trebalo već odavno započeti. Tamo gdje postoji objektivna sumnja u kriminal i korupciju, a kod Lijanovića je toga na pretek, treba istražiti njihov i najsitniji dio. Toliko je nelegalnih i kriminalnih radnji u bližoj i daljnjoj prošlosti da me žarko zanima gdje bi bio kraj „klupku“ koje bi se u tom slučaju počelo otpetljavati. Ako se već krenulo u obračun s kriminalom nije se trebalo zaustaviti nakon prve prepreke, mora se nastaviti dalje. Ispada da se u akcije protiv korupcije kreće samo onda kada određene grupacije više ne služe svrsi. Kada će se one filmske akcije događati po Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. Ispade samo u Hercegovini vlada korupcija, u Bosni teče med i mlijeko.

  1. Što očekujete na skorašnjim izborima i što bi za Vas predstavljalo uspjeh?

Činjenica je da je HRS u kratkom vremenu svog političkog postojanja i djelovanja ostavio traga na političkoj sceni te s osobama koje ga predstavljaju i s vlastitim političkim programom zaintrigirao javnost. Mi ćemo ostati vjerni svom programu i načinu rada, zadržat ćemo prepoznatljivost i originalnost u pripremi i prezentaciji projekata, a ako nas ljudi odaberu možemo samo obećati da se nećemo pokolebati pred onim „velikima“ i da povjerenje ljudi nećemo iznevjeriti. Jedini smo do sada iznijeli konkretne projekte od vitalne važnosti za budućnost i opstojnost Hrvata i prezentirali ih javnosti: reforma HNS-a, prijedlog ustavnih promjena, prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar, izmjene i dopune zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, gospodarski program. Ono što bi za nas predstavljalo uspjeh je da naše ideje budu prepoznate i da pronađemo partnere i načine uz pomoć kojih ćemo ih i realizirati. Nećemo srljati u nikakve nejasne koalicije i partnerstva koja bi nas sputavala u radu. Uostalom i u našem sloganu stoji da ne želimo vladati nego ovo društvo učiniti boljim. Dosta je više zauzimanja fotelja, došlo je vrijeme da se preuzmu odgovornosti pozicije u vlasti, a ne da vlast postane svrha samoj sebi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Magdić: mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Fotografirala: Marija PUŠIĆ

Načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i proekata Hrvata izvan Republike Hrvatske gospodin Dario Magdić govori za naš portal:

“Često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH”, između ostaloga ,kaže naš sugovornik.

Gospodine Magdiću, načelnik ste Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što je to što vaš Sektor konkretno radi?

 

Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedna je od pet ustrojstvenih jedinica Ureda, ustrojenih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, koji je kao što znate, središnje tijelo državne uprave u RH, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Unutar Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta ustrojene su dvije Službe:

  • Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata, te
  • Služba za gospodarsku suradnju

Najjednostavnije rečeno, Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata, priprema, provodi i prati sve vrste javnih natječaja i javnih poziva Središnjeg državnog ureda, putem kojih se provode programi našeg Ureda, namijenjeni Hrvatima izvan RH, a to su:

  • Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
  • Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
  • Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
  • Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj
  • Program stipendiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske
  • Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osobno, često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH.

Nedavno raspisani natječaji objelodanili su veliki broj kvalitetnih projekata koje predlažu naši ljudi koji žive i rade vani. Kako prepoznajete projekte koji mogu donijeti dobro društvenoj zajednici?

Pretpostavljam da se referirate na jedan od posljednjih Natječaja u 2018., odnosno 2. Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, putem kojega je krajem godine donesena Odluka o financiranju ukupno 105 projekata i potpora, ukupne vrijednosti u iznosu 1.816.000,00 kuna. Navedenim Javnim pozivom, koji se raspisuje najmanje dva puta godišnje financiraju se projekti koji nadopunjavaju potrebe hrvatskih zajednica izvan RH u cijelom svijetu. Ujedno, putem navedenog poziva odobravaju se i jednokratne financijske potpore najugroženijim skupinama i pojedincima izvan RH. Na prošlogodišnjem 2. Javnom pozivu zaprimljeno je ukupno 761 prijava i uistinu, u pravu ste kad pitate kako prepoznati projekte koji donose dobro određenim zajednicama Hrvata izvan RH. Odgovor je i jednostavan i težak. Naime, svaka financijska potpora projektima naših ljudi izvan Domovine donosi određeno dobro u određenoj zajednici. Misija sviju nas koji radimo na ovim poslovima bila bi upravo ta da financijska potpora Ureda, putem prijavljenih projekata, u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji i ispuni potrebe što je moguće većeg broja korisnika unutar određene zajednice: da kreira željenu promjenu, da poboljša trenutno stanje.

Posao Sektora u tom smislu je da jasno i konkretno propiše prioritete i područja financiranja, opće i specifične ciljeve, kriterije i mjerila, a odluku o tome, koji projekti u najvećoj mjeri doprinose općem dobru u određenoj, često i specifičnoj zajednici, donosi Povjerenstvo, koje kao stručno i nezavisno ocjenjivačko tijelo, razmatra i ocjenjuje prijave i daje prijedlog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda, koje projekte i u kojem iznosu financirati i odabrati.

Svaki ranije spomenuti Program potpore, prate specifični Javni natječaji ili Javni pozivi, koji s obzirom na kategoriju zajednice na koju su usmjereni, imaju specifične ciljeve i prioritete, različite kriterije i mjerila. Jer zasigurno ćete se složiti: položaj, status i potrebe Hrvata u Švicarskoj konfederaciji, nisu ni približno isti položaju, statusu i potrebama Hrvata u Venezueli, ili Makedoniji.

Imajući sve navedeno u vidu, ujedno moramo biti senzibilizirani za svaku specifičnu potrebu Hrvata izvan RH, jer naš djelokrug rada obuhvaća dužnost da vodimo brigu za zaštitu prava i interesa, očuvanje i jačanje identiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza, sa svim Hrvatima izvan RH.

Međutim, važno je naglasiti da svaki Program Ureda, odnosno Natječaj ili Javni poziv, teži ispunjavanju i zadovoljavanju javnih i općih potreba zajednica Hrvata izvan RH, a programi i projekti koji se prijavljuju dolaze upravo iz organizacija Hrvata izvan RH. Mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze.

Jedan od vaših neprocjenjivo važnih projekata jeste projekt Registra hrvatskih subjekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Veliki je broj onih koji su se registrirali, ali registar je otvoren i za sve one koji se još nisu registrirali, zar ne?

Hvala Vam što ste prepoznali važnost i vrijednost ovog projekta, i naravno,  hvala na pohvali. Mi u Sektoru i Službi za gospodarsku suradnju, unutar koje je razvijen projekt Registra, držimo da je Registar jedan od važnijih projekata našeg Ureda. Registar je suvremena i moderna digitalna platforma koja omogućava povezivanje i umrežavanje svih Hrvata na Svijetu (ne samo poslovnih subjekata, trgovačkih društava i organizacija).  Registar kao digitalna baza podataka o hrvatskim subjektima izvan Republike Hrvatske (fizičke osobe i pravne osobe povezane s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) je ujedno i komunikacijska mreža dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr, koja nudi prilike za uspostavljanje suradnje i komunikacije među korisnicima u nizu područja ljudske djelatnosti: u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, znanosti, sportu te svim drugim područjima. Osim toga, Registar omogućuje i primanje obavijesti o mogućnostima ostvarenja profesionalnih i osobnih interesa korisnika čime se nastoji potaknuti snažnija i kvalitetnija komunikacija.

Iako su tijekom pilot faze provedbe projekta, koja je završena krajem siječnja 2019. bile definirane tri testne države (Sjedinjene Američke Države, Argentina, Savezna Republika Njemačka), one su služile isključivo kao uzorak na kojem će se izvršiti mjerenje uspješnosti i evaluacija pilot faze projekta. U tom smislu, ni tijekom pilot faze projekta, a niti nakon toga nije bilo definirano zemljopisno ograničenje, dakle pristup i korištenje Registra bilo je i bit će otvoreno za sve korisnike diljem svijeta, bez obzira na njihovo prebivalište. Pristup i korištenje svih funkcionalnosti Registra te komunikacija među korisnicima Registra omogućena je i nakon pilot faze, bez ikakvog prostornog ili vremenskog ograničenja.

Trenutno je u Registru prijavljeno oko 2.500 korisnika, Hrvata i s njima povezanih organizacija, udruga, društava, iz 50 različitih država Svijeta, a posebno nas veseli sve veći broj uspostavljenih korelacija i veza između korisnika Registar.

Vaše kolegice i kolege iz dana u dan putuju u mjesta gdje žive Hrvati i zasigurno se susreću s nizom konkretnih prijedloga za poboljšanje života Hrvata tamo gdje žive. Kako implementirati sve te projekte? Kako ih provesti u djelo?

 Jedan od središnjih ciljeva našeg ureda je uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te poticanje i jačanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Mišljenja sam da povezivanje, susreti i suradnja s Hrvatima izvan RH doprinosi uspostavljanju povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i zajedništva te da zajedničkim snagama, utemeljenim na iskrenim, realnim i provedivim projektima, možemo doprinijeti boljitku i prosperitetu svih nas, u Hrvatskoj i izvan nje. Daljnje jačanje suradnje i međusobno povezivanje, iznimno je važno jer tako upoznajemo zajednice i njihove potrebe. Putem ranije spomenutih Programa, nastojimo u najboljoj mjeri odgovoriti na te potrebe i implementirati ih u naše Programe. Upravo temeljem zajedničke suradnje, prepoznajući potrebe zajednica hrvatskog iseljeništva, Ured je pokrenuo dva značajna projekta. Projekt „Korijeni“ je program povezivanja i umrežavanja učenika osnovnih škola iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine s hrvatskim školama u iseljeništvu. Projekt Ljetne škole „Domovina“, u suradnji s Association of Croatian American Professionals, iskustveni je projekt za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva kako bi kroz specijaliziran edukativno – turistički sadržaj, koji će biti usmjeren kako na hrvatsku povijest, kulturu i običaje, tako i na suvremena pitanja i izazove koji su pred Republikom Hrvatskom, upoznali i doživjeli Hrvatsku, njenu baštinu i tradiciju.

Oba projekta nastala su kao izravan iskaz zajednica u iseljeništvu sa željom proaktivnije javne politike prema iseljeništvu.

 Što to Vaš Sektor priprema u najbližoj budućnosti?

Recentni iskoraci, koji su napravljeni u posljednje dvije godine u našem Sektoru (poput uvođenja elektroničkog on line sustava prijavljivanja projekata i projekta Registra hrvatskih subjekata izvan RH) teže daljnjem razvoju, standardizaciji i osuvremenjivanju sustava pružanja  financijskih potpora našim zajednicama izvan RH, koje su značajno povećane i u ovoj godini.

U narednom razdoblju nastojat će se poboljšati i unaprijediti organizacijski kapaciteti te stabilizirati  poslovni procesi Sektora, pojačati suradnja s korisnicima potpora kako bi zajednički pratili vrijednost i učinkovitost financiranih projekata, ali i koordinacija s međuresornim tijelima, a sve s konačnim ciljem efikasnije i kvalitetnije javne usluge našim korisnicima.

U konkretnom smislu, tijekom ove godine nastojat ćemo pristupiti aktivnostima na povlačenju sredstava iz Europskih fondova kako bi još učinkovitije djelovali i doprinijeli potrebama zajednica Hrvata izvan RH.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari