Pratite nas

Intervju

Radoslav Dodig: Republikanci su jedini predstavili projekte od vitalne važnosti za budućnost Hrvata!

Objavljeno

na

Radoslav Dodig Rašo je kandidat HRS-a na listi za HNŽ. Rođen je u Metkoviću, odrastao u Gabela polju.

Oženjen je i otac je troje djece, radi u Biskupijskom Caritasu Mostar i aktivno je sudjelovao i sudjeluje u cijelom nizu humanitarnih projekata. Zašto se politički aktivirao, koje konkretne korake planira poduzeti ako HRS osvoji mandat te što misli o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Od kada ste politički aktivni?

Zajedno sa Slavenom Ragužem, kolegama i prijateljima nastojim realizirati neke zajedničke ideje i projekte u Mostaru i šire, a koje smo smatrali vrijednim i vitalnim za budućnost i opstojnost hrvatskog naroda, ali i kao temelj i putokaz za kvalitetan (su)život i budućnost na ovim prostorima. To je i bio jedini razlog da se uključim u politiku iako sebe i dalje smatram vrlo apolitičnom osobom. Više bih se definirao kao – buntovnik s razlogom – jer ne mogu mirno sjediti i promatrati nepravdu koja se organizirano i sustavno provodi na svim razinama i koja stvara nesigurnu budućnost prije svega mojoj djeci, ali i svima onima koji ovdje imaju svoje korijene i žele i u budućnosti ovdje živjeti. Pokušali smo kroz HDZ1990, nakon što sam se uvjerio da stranka i ja ne dijelimo iste svjetonazore i shvatio da putujemo različitim smjerovima zahvalio sam se na suradnji i povukao iz daljnjeg rada. Mi smo krenuli dalje.

Zašto ste se odabrali HRS?

Budući da izborni zakon u BiH ne dopušta izvanstranačko neovisno političko djelovanje odlučili smo osnovati novu stranku, želeći se i dalje zalagati za one vrijednosti i ideale koje smatram univerzalnim te poduzimati praktične i konkretne korake koji će olakšati i razbistriti našu sadašnjost i budućnost. U HRS-u sam pronašao osobe koje na identičan način doživljavaju današnju društveno-političku zbilju, s gotovo sličnim idejama i prijedlozima reformi koje bi dovele do njezinog zaokreta i pozitivnog usmjerenja.

Radite u Caritasu, svakodnevno viđate socijalno najugroženije i ljude s posebnim potrebama. Kako se ova županija i grad odnose prema najpotrebitijima te kako im članovi HRS planiraju pomoći?

Socijalna politika našeg grada i županije odraz je konfuzne i nedefinirane socijalne politike na višim razinama. Ne može se i ne smije za sav nerad i neorganiziranost izgovor uvijek tražiti u nedostatku novca. Primarni je problem u tome što novac zapravo postoji, ali se nekontrolirano i netransparentno koristi i troši u privatne i stranačke potrebe.

Problematika osoba s posebnim potrebama je jedno posebno i na svoj način osjetljivo i komplicirano područje. Trenutno postoji više ustanova i udruga u nevladinom sektoru od onih o kojima skrbi država, a trebalo bi biti obratno. Lijep broj tih ustanova već rade kvalitetno i profesionalno i uspjeli su se samostalno organizirati i angažirati na ovom području. Po uzoru na modele i programe rada Caritasovih partnera iz modernih i razvijenih zemalja Europe i svijeta izrađeni su i naši programi i planovi. Jedan od modela je da se s ovim i sličnim ustanovama i institucijama potpiše sporazum o partnerstvu gdje bi Caritas na sebe preuzeo dio odgovornosti za određene ugrožene kategorije, dok bi država u određenom postotku financirala njegov rad.

  1. Koje konkretne korake HRS planira poduzeti?

Prva stvar: onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika (kao što su troškovi prezentacije, kupovine automobila, putovanja i sl.). Dalje, ograničavanje broja politički mandatno uposlenih u javnoj upravi, na poseban način smanjenje broja zamjenika, savjetnika i sl. čija su radna mjesta do sada izmišljana i stvarana samo radi zbrinjavanja podobnih, a ne sposobnih pojedinaca. Planiramo ukidanje proračunskog financiranja političkih stranaka, usklađivanje plaća parlamentaraca i javno političkih dužnosnika s razinom prosječne plaće u BiH, standardizaciju kontrole i nadzora rada svakog pojedinca uposlenog u javnoj upravi. Uz sve navedeno, usvajanjem nekih od prijedloga iz našeg gospodarskog programa i drugih reformi čiji smo mi autori, stvorio bi se dodatni prostor i uštedjela poprilična sredstva ne samo za financiranje ovog resora, nego i generiranje poticaja za određene gospodarske poticaje.

  1. HRS je izradio dokument reformi HNS-a. Možete li sažeto prezentirati o čemu se radi i kakve su reakcije?

HRS kao stranka iz reda hrvatskog naroda načelno podržava HNS kao ideju, ali predlaže neke suštinske i strukturalne promjene koje bi dovele do toga da izaslanici u HNS-u definiraju strategiju, misiju i viziju Hrvata u BiH. HNS bi, po našem prijedlogu, trebao postati nadstranačka institucija u kojoj će se raspravljati o svemu onome što je bitno za Hrvatski narod u BiH. Svakako je potrebno i zaštiti HNS kako ne bi postao predmetom političkih interesnih igara, posebno onih koji imaju najjači utjecaj u njegovom radu. Radna tijela bi se formirala prema razinama legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika i funkcionirala bi prema unaprijed određenom mehanizmu i dinamici djelovanja. Konačno je potrebno formirati mjesto i sjedište HNS-a, smiješno je da to već do sada nije učinjeno. Do sada je na naš prijedlog, koji je poslan na mnoge adrese, službeno reagirala samo HKZ Troplet, dok nam neki od ostalih daju samo osobnu, ali ne i službenu podršku. Žalosno je da od onih koji se često referiraju i pozivaju na HNS, do sada nismo dobili nikakvu reakciju.

  1. Kako komentirate aktualnu političku situaciju u BiH i nedavne događaje kao što je uhićenje Lijanovića?

Po mom mišljenju riječ je o obračunu na bošnjačkoj političkoj sceni koji sve više prerasta u političku farsu i igrariju kojom se zabavljaju mase te o agresivnom načinu otvaranja ovogodišnje predizborne kampanji. U svakom slučaju bih pozdravio i podržao borbu protiv kriminala i korupcije koju je trebalo već odavno započeti. Tamo gdje postoji objektivna sumnja u kriminal i korupciju, a kod Lijanovića je toga na pretek, treba istražiti njihov i najsitniji dio. Toliko je nelegalnih i kriminalnih radnji u bližoj i daljnjoj prošlosti da me žarko zanima gdje bi bio kraj „klupku“ koje bi se u tom slučaju počelo otpetljavati. Ako se već krenulo u obračun s kriminalom nije se trebalo zaustaviti nakon prve prepreke, mora se nastaviti dalje. Ispada da se u akcije protiv korupcije kreće samo onda kada određene grupacije više ne služe svrsi. Kada će se one filmske akcije događati po Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. Ispade samo u Hercegovini vlada korupcija, u Bosni teče med i mlijeko.

  1. Što očekujete na skorašnjim izborima i što bi za Vas predstavljalo uspjeh?

Činjenica je da je HRS u kratkom vremenu svog političkog postojanja i djelovanja ostavio traga na političkoj sceni te s osobama koje ga predstavljaju i s vlastitim političkim programom zaintrigirao javnost. Mi ćemo ostati vjerni svom programu i načinu rada, zadržat ćemo prepoznatljivost i originalnost u pripremi i prezentaciji projekata, a ako nas ljudi odaberu možemo samo obećati da se nećemo pokolebati pred onim „velikima“ i da povjerenje ljudi nećemo iznevjeriti. Jedini smo do sada iznijeli konkretne projekte od vitalne važnosti za budućnost i opstojnost Hrvata i prezentirali ih javnosti: reforma HNS-a, prijedlog ustavnih promjena, prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar, izmjene i dopune zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, gospodarski program. Ono što bi za nas predstavljalo uspjeh je da naše ideje budu prepoznate i da pronađemo partnere i načine uz pomoć kojih ćemo ih i realizirati. Nećemo srljati u nikakve nejasne koalicije i partnerstva koja bi nas sputavala u radu. Uostalom i u našem sloganu stoji da ne želimo vladati nego ovo društvo učiniti boljim. Dosta je više zauzimanja fotelja, došlo je vrijeme da se preuzmu odgovornosti pozicije u vlasti, a ne da vlast postane svrha samoj sebi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari