Pratite nas

Religija i Vjera

Rajska Djevo, kraljice Hrvata…

Objavljeno

na

Ljudi svoj dolazak na svijet, porodom, gdje god i kako god se zbio, obilježavaju priželjkivanim plačem kao znakom da su živi, a da su prije toga po prvi put od dolaska na svijet, udahnuli ovozemaljski zrak. Taj prvi plač, osim fiziološkog i refleksnog objašnjenja, može dobiti i druga obilježja. To može biti strah od odvajanja od majke rodilje, poziv u pomoć i želja da ga majka primi u svoje naručje, zaštiti i podoji. Sigurnost majčina zagrljaja, toplina koju ona pruža, sve su to potrebe koje nam ostaju za cijeli život.

Prvo udvajanje glasova najčešće bivaju ma-ma, ta-ta. Ma-ma, mama, majko, majko moja, kako rekoh ostat će nam do kraja života, često ili najčešće kao zazivanje, traženje, naposljetku moljenje, molitvu.

Najpoznatija majka na svijetu nosi ime Marija ili  Maryam, Mariam, Maryam. Poznaju je katolici, pravoslavci, muslimani, mormoni. Ta, jedna te ista žena u svim navedenim religijama ima posebno, najčešće sveto mjesto.

Nama Hrvatima, katolicima, ona je Isusova majka, posredno majka sviju katolika. Hrvati je zovu i svojom kraljicom ili fidelissima advocata Crotiae (najvjernija odvjetnica Hrvata). Kojeg li bogatstva imati dvije majke, gdje jedna drugu ne isključuje, već nadopunjuje!? Niti je jedna od njih nije maćeha ili surogat majka. Da, to je već po sebi blagoslov, veliki blagoslov.

U životu vjernika katolika i van redovne molitve, u situacijama zatečenosti bolom, gubitkom ili zahvalom za nešto dobro, zazivamo ili zahvaljujemo Gospi. Ne ljuti se Ona što ju više zazivam o nego joj zahvaljujemo, tek bi se mi trebali osvijestiti i gajiti kult zahvalnosti, jer ništa, ama baš ništa nije podrazumjevajuće.

Slava Svetoj Mariji maci Božjoj odaje se od najstarijih kršćanskih vremena, pa tako i kod Hrvata nalazimo spomenik u Biskupiji kod Knina koji datira iz oko 1050. godine.

Danas, 14. kolovoza, mnogi Hrvati kreću na hodnju, pješačenje ili preciznije hodočašće Velikoj Gospi. Niti nesnosne vrućine, kiša ili neka druga vremenska nepogoda, neće spriječiti kolone hodočasnika u Hrvatskoj, Europi i Južnoj Americi, gdje se najviše štuje Gospa.

Bose noge, mladih, zrelih i odraslih, koračati će nekada i po cijele noći prema svetištima, bilo da se radi o Aljmašu, Krasnu, Mariji Bistrici, Sinju, Trsatu ili Svetoj majci slobode u Zagrebu. Svih 28 nacionalnih svetišta u Hrvatskoj su mjesta gdje se iskazuje zahvalnost, daju novi zavjeti, upućuju molitve. Usudim se reći nigdje tako iskrene i duboke zahvalnosti i nigdje takve molitve za nama najteže stvari i situacije koje nas more.

Kome se tako čovjek može otvoriti kao majci?

Nešto što u samom životu svakog vjernika ima posebno mjesto, istina u tom traženju posebnosti znamo i pretjerati s nešto neukusa je Gospina krunica. Najbolje je i najprikladnije kada nam je u ruci. Stišćemo ju, kruničamo i molimo.

Meni posebno je  upečatljiv je dio na kraju molitve krunice:

Zdravo Kraljice, Majko milosrđa,
živote, slasti i ufanje naše, zdravo!
K tebi vapimo prognani sinovi Evini.
K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini.
Svrni, dakle, zagovornice naša,
one svoje milostive oči na nas,
te nam poslije ovoga progonstva pokaži Isusa,
blagoslovljeni plod utrobe svoje.
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo!

Kako u kulturi čestitanja Velike Gospe nema posebne čestitke,   ovaj tekst ću završiti sa svima poznatoj  izvornom hrvatskom pjesma Majci Mariji:

Zdravo, Djevo, svih milosti puna,
vječnog sunca ogrnu te sjaj.
Oko čela zvjezdana ti kruna,
ispod nogu stenje pakla zmaj.

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,
naša Majko, naša zoro zlata,
odanih ti srca primi dar,
primi čiste ljubavi nam žar.

Blažena si, jerbo sva si čista,
zmijin dah ne okuži ti grud!
Zvijezda sreće i nama da blista,
noći grijeha mrak rasprši hud!

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,
naša Majko, naša zoro zlata,
odanih ti srca primi dar,
primi čiste ljubavi nam žar.

Trpimir Jurić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari