Pratite nas

Pregled

Ramush Haradinaj u Bujici: TAJ GROBAR NIKOLIĆ NIJE NEKI OZBILJAN LIK!

Objavljeno

na

Ramush Haradinaj javio se u Bujicu, pozdravio generala Gotovinu i ismijao Nikolića!

Na Kosovo se vraćam najkasnije sljedeći tjedan – rekao je legendarni zapovjednik Oslobodilačke Vojske Kosova i bivši kosovski premijer u javljanju iz Strasbourga.

Bujica Velimira Bujanca koja se emitira na zagrebačkoj Z1 televiziji i još nekoliko televizija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini imala je ponovo u srijedu ekskluzivu. Iz Strasbourga se u eter javio ratni zapovjednik Oslobodilačke Vojske Kosova, bivši kosovski premijer i čelnik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj! Ovo je bilo njegovo prvo obraćanje medijima nakon uhićenja u Francuskoj do kojeg je došlo po nalogu srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine.

Voditelj je Haradinaja predstavio kao „istinsku legendu i prijatelja Hrvatske, bivšeg premijera nezavisne države Kosovo koji je uhićen temeljem lažne srbijanske optužnice“. Upitao ga je kakva je njegova trenutačna pozicija, a Haradinaj je odgovorio: – To što se dešava sa mnom je nepravda, kakvu su prošli i mogi kod vas u Hrvatskoj. Ja sam prošao Haag i tamo sam oslobođen svih optužbi. Ovo sada je politička igra Beograda, to vide i u Francuskoj, gdje ostajem do završetka pravne procedure.

POZDRAV GENERALU GOTOVINI

Voditelj je konstatirao da su na sličan način od strane Beograda progonjeni i hrvatski branitelji, po istom modelu, a Haradinaj je to prokomentirao: – Ja imam veliko poštovanje za hrvatski narod i vaš oslobodilački rat, za vaše branitelje.

Poznajem mnoge i osobno, pozdravljam ih, posebno generala Gotovinu! Kod vas je ipak nešto drukčije, pošto ste bili sposobniji raditi reciprocitet prema srbijanskim optužnicama, dok na Kosovu to ipak ide slabije… Naša Vlada i institucije nisu baš spremne za reciprocitet. Ja sam, s druge strane, spreman za reciprocitet prema Srbiji: ako oni nas ganjaju, mi moramo raditi isto!

HARADINAJ O NIKOLIĆU: „TAJ GROBAR NIJE NEKI OZBILJAN LIK!“

Bujanec je Haradinaja pitao i za prijetnje srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je izjavio da će u rat ovaj puta ići sa sinovima. Nikolića je nazvao „Toma Grobar“, napomenuvši da se „ne zna niti potpisati“.

Znamo da je već ratovao protiv Hrvatske, a sada prijeti sjeveru Kosova, koji je dio nezavisne države Kosovo – rekao je voditelj, a Haradinaj odgovorio: – Taj Nikolić, taj „Grobar“ nije baš neki ozbiljan lik i zato ne treba uzimati za ozbiljno ono što on kaže!

 

On je bio neki službenik Vojislava Šešelja isto kao i Ivica Dačić kod Miloševića… Oni su pomalo neozbiljni i nas na Kosovu uopće ne zabrinjavaju njihove prazne riječi. U borbi protiv Miloševića i njegova režima dostojanstveno smo branili naš narod i izborili se za slobodu.

Jesu li Albanci na Kosovu spremni za slučaj nove srpske agresije, iza koje sada može stati i Rusija – zanimalo je voditelja Bujice. Ramush Haradinaj odgovara: – Mislim da su Srbi svjesni da moraju prihvatiti jednu novu situaciju. Isto kao i sa Hrvatskom koju sada respektiraju.

Mi držimo do svoga. A što se tiće tih praznih riječi i prijetnji koje dolaze iz Srbije, one nas ne brinu, spremni smo na sve!

Voditelja je zanimalo je li točno da je Aleksandar Vulin, ministar za boračka i „četnička“ pitanja u srbijanskoj Vladi, tijekom agresije na Kosovo, kao pripadnik srpske policije, počinio ratne zločine nad Albancima.

Čudi se kako u Hrvatskoj nije zbog toga i uhićen kada je provocirao u Jadovnom i Sisku. Haradinaj je odgovorio: – Kod nas u Prištini slabo radimo na tim poslovima… To što Srbija čini meni osobno, to je zato što rušim njihove planove za Kosovo.

Oni dobro poznaju bilo našeg naroda i svjesni su nevjerojatne podrške koju sam dobio u ovoj situaciji. Svi ti koji su došli iz Srbije i radili zločine po Kosovu i drugdje, moraju znati da im nećemo dopustiti da se okolo slobodno šeću. Oni moraju završiti u zatvoru!

HARADINAJ USKORO NA KOSOVU!

Kada se vraćate kući, na Kosovo – pitao je Bujanec, a Haradinaj spremno odgovorio: – U pitanju je nekoliko dana. Najkasnije, sljedećeg tjedna biti ću na Kosovu! I ovdje gdje se trenutačno nalazim, dolazi mi u posjet veliki broj sunarodnjaka. Dolaze mi Albanci od svuda i to je velika čast za mene. Zato se zahvaljujem svim prijateljima koji me podržavaju ovih dana.

Imate veliku potporu i u Hrvatskoj i to ne samo Albanaca, već i Hrvata, a mnogi su se Albanci borili prvo za nezavisnu i slobodnu Hrvatsku, a potom i za Kosovo, mnogi su i poginuli, treba li taj savez, to prijateljstvo Hrvata i Albanaca živjeti i dalje kako bi se zajedno borili protiv agresivne Srbije – pitao je voditelj. Haradinaj je odgovorio: – Vjerujem da je naša sudbina da se držimo jedni uz druge. Hrvati i Albanci imaju istu sudbinu i bit ćemo prijatelji zauvijek!

Ja poštujem Hrvatsku i uvijek govorim našim Albancima koji žive u Hrvatskoj da budu pravi građani Hrvatske i da dostojanstveno predstavljaju sebe u vašem društvu. I hvala vam za to kako ste primili naše ljude. Svjestan sam i toga da su Albanci u teškim trenucima borbe za hrvatsku slobodu bili uz vas. Te su veze nama zaista bitne. I one su čvrste!

Na kraju razgovora voditelj Bujanec je najavio veliki intervju s Ramushem Haradinajem kada se vrati na Kosovo i iskazao poštovanje i sućut za njegovu obitelj i dva brata koja su poginula u ratu za nezavisno i slobodno Kosovo. Haradinaj se zahvalio na pozivu i ispričao što telefonska linija nije bila baš najbolja te sipmatično pozdravio: „Bog, bog!“

HASHIM THACI DOLAZI U ZAGREB!

Javljanje Ramusha Haradinaja, legendarnog ratnog zapovjednika i najpopularnije osobe na Kosovu, komentirao je i gost Bujice prof. dr. Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva i bliski suradnik pokojnog predsjednika Tuđmana.

Voditelja je zanimalo kako to da iz Srbije nikada nismo čuli ovako kulturne poruke za Srbe, kakve smo čuli od jednog albanskog čelnika za Albance koji žive u Hrvatskoj. Hebrang se nadovezao: – Na žalost, Hrvatska je za Srbiju uvijek bila meta osvajanja i nikada nas nisu shvaćali kao dobre susjede.

Nikada prema nama nisu gajili prijateljsku politiku. Ovo što je doživio gospodin Haradinaj je nešto slično onome što su doživjeli naši generali Gotovina i Markač koji su bili nevini optuženi. Ja sam siguran da će pravda pobijediti i u slučaju Haradinaj i da će on na kraju ponovo biti jedan od vodećih ljudi Kosova.

Bujica je prva objavila ekskluzivnu vijest da uskoro u posjet Zagrebu, na poziv predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović, dolazi predsjednik Kosova Hashim Thaci. „Nikolića nije primila, ali Thacija hoće, kako to komentirate,“ pitao je Bujanec Hebranga, a ovaj odgovorio: – To je samo dokaz da predsjednica Grabar – Kitarović vodi suverenističku politiku i politiku prijateljstva prema zemljama koje imaju sličnu sudbinu našoj. Predsjednica se ne okreće prema onima koji napadaju Hrvatsku, već prema onima koji Hrvatsku podržavaju.

Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari