Pratite nas

Iz Svijeta

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

Objavljeno

na

Mi smo nezavisna država i od dijaloga očekujemo uzajamno priznanje; ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka kako bi i mi trebali kupovati oružje, kaže premijer Kosova.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj je izjavio je kako pristup dijela međunarodne zajednice u odnosu na dijalog sa Srbijom povećava potrebu Kosova da nabavi naoružanje.

On je to rekao novinarima govoreći o uslovima koje treba ispuniti prije nego što se nastavi proces dijaloga.

Prištinska Koha zaključuje kako je Haradinaj time nagovijestio da se plaši novog rata sa Srbijom.

Kako je rekao premijer, Kosovo traži okvirni sporazum sa Srbijom kojim bi bilo riješeno uzajamno priznanje u postojećim granicama.

Postoji oklijevanje Srbije i jednog dijela međunarodne zajednice, koja kaže kako se to ne može nazvati uzajamno priznavanje u postojećim granicama. To znači savjetuju nas da kupujemo [francuske raketne sustave] ‘mistrale’, jer oni opskrbljuju Srbiju ‘mistralima'”, rekao je Haradinaj.

On je dodao kako Srbija nabavlja oružje iz Rusije, kao i da je postigla sporazum s Francuskom o raketnom sustavu.

“U međuvremenu, oni nam govore kako sporazum ne možemo nazivati sporazumom o uzajamnom priznanju u postojećim granicama. Šta onda da radimo, mi smo nezavisna država i od dijaloga ne očekujemo ništa osim uzajamnog priznanja. Ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka za nas kako bi i mi trebali kupovati oružje”, kazao je Haradinaj, prenosi Koha.

Prošlog tjedna je Haradinaj ponovio kako Kosovo neće biti podijeljeno i da će Vlada braniti suverenitet i integritet Kosova po svaku cijenu.

“Poštovani građani Republike Kosovo, mi smo zajedno i jaki smo! Niko nas neće podijeliti. Suverenitet i integritet Kosova su nepovredivi i mi ćemo ga braniti po svaku cijenu”, napisao je on na Facebook profilu.

Haradinajeva poruka je uslijedila nakon što je u Prištini ponovo pokrenuta priča kako se predsjednik Kosova Hashim Thaci ne odriče ideje o razmjeni teritorija sa Srbijom.

Zastupnik oporbenog pokreta Samoopredjeljenje u Parlamentu Kosova Rexhep Selimi je izjavio kako Thaci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem “ima tajni plan o podjeli Kosova”.

“Nepravedno je da neko od nas zahtijeva da sjednemo i razgovaramo bez okvira dijaloga međusobnim priznanjem u okviru aktualnih granica. To zahtijevam kako ne bi bilo iznenađenja u dijalogu, kako se to dogodilo s granicom, korekcijom, demarkacijom ili razmjenom teritorije”, rekao je Haradinaj.

Rekao je da je stav premijera Kosova da bez okvira dijaloga međusobnog priznanja nema osnove za nastavak dijaloga.

 

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari