Pratite nas

Balkan

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

Objavljeno

na

Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa – izjavio je Ramush Haradinaj, predsjednik Vlade Republike Kosovo, u ekskluzivnom razgovoru za Bujicu Z1 televizije, koji je urednik Velimir Bujanec vodio u njegovom kabinetu u Prištini.

“Ako oni imaju nešto protiv nas, ni mi nismo prazne ruke,” poslao je jasnu poruku Vučiću kosovski premijer i najavio vojnu suradnju s Hrvatskom: “Bit će suradnje, ali o tome nećemo ovako pričati… Kanali već postoje.”

Beograd nastavlja svoju kampanju hladnoga rata protiv Kosova – upozorava Haradinaj, ističući kako je on meta srbijanskih službi te poručuje: – Ili će nas priznati ili neće ući u Europsku uniju! Dok nas ne počnu poštovati, neće daleko stići…

Komentirao je i uvođenje taksi na proizvode iz Srbije: – Takse su sada stvarnost. Nisu vjerovali da ćemo ih uvesti, provodili su agresivnu politiku i preko noći izgubili četvrtinu tržišta. Dvadeset godina su prodavali svoje proizvode kod nas i sada više toga nema… Sada će imati manje novaca za svoju vojsku, manje za kupovinu oružja u Rusiji i manje za plaće vojnika… Sa taksama za Srbiju na dobitku je i Hrvatska, jer sada i vi možete više svojih proizvoda povoljnije plasirati na kosovsko tržište!

Ramush Haradinaj na Kosovu je istinska legenda. Za njega kažu da je ‘albanski Gotovina’, a sa našim generalom družio se u Haagu. Od ukupno petero braće, četvorica Haradinaja su bila u ratu, tri brata kosovskog premijera su poginula: – Otac, majka, sestra, gotovo cijela moja rodbina bila je u ratu! Naša obiteljska kuća u Glogjanima je napadnuta, u ožujku 1998. godine i nismo imali izbora nego da se borimo do kraja. To je bila naša sudbina, bilo je vrlo teško, izgubio sam braću i mnogo prijatelja koji su bili poput moje braće. 24-ero članova moje šire obitelji je stradalo… Napadnuti smo 24. ožujka 1998. Godinu dana kasnije, napadnuta je Srbija iz zraka, točnije kuća Slobodana Miloševića u kojoj se skrivao… Nisam znao što će se dogoditi za godinu dana. Tih godinu dana bili smo sami, nije bilo NATO-a niti američkih aviona, a ipak smo izdržali. Milošević je uz svu svoju snagu i cijelu vojsku, uz sve svoje kriminalce koji su došli iz Srbije, Bosne i Hrvatske, imao godinu dana da završi posao s nama, ali nije uspio! Tražio je od Ahtisaarija i Holbrookea još tri mjeseca, pa još tri, pa još tri tjedna, ali nisu nas mogli slomiti. Mogli su se iživljavati nad civilima, ali Oslobodilačku Vojsku Kosova nisu mogli poraziti. Danas Albanaca ima 6 milijuna, živimo u tri države. Baš i nismo slabi ratnici. Mi smo za mir, ali ako stvari krenu lošim putem, neće biti dobro za nikoga! Preživjeli smo tisuću godina i tu smo. Nikada u povijesti nismo imali više ljudi uz oružje. Gledamo svoja posla i čuvamo svoju državu i ako su Srbi to shvatili – dobro, a ako nisu – opet dobro.

NIJE NAS USPIO POKORITI MILOŠEVIĆ, PA NEĆE NI HAAŠKI SUD!

Haradinaj je nezadovoljan učincima međunarodne pravde i smatra da Srbija nije primjereno kažnjena za zločine koje su počinili na Kosovu, a da se Albance, s druge strane, neprimjereno progoni: – Nama Haag nije ništa olakšao situaciju. Pravda nije ispunjena. Milošević je uhapsio 500 tisuća Albanaca i nije nas uspio pokoriti, pa neće ni taj sud!

“Politika za mene nije samo politika. Bavim se politikom jer imam cilj, a to je da Kosovo postane član UN-a, član EU-a i član NATO-a. Da uspijemo u onome za što smo dali žrtve,“ jasan je predsjednik Vlade Republike Kosovo.

Na putu prema euroatlanskim integracijama, Hrvatska je saveznik Kosova, bili smo za njihov ulazak u Unesco i Interpol: “Mi smo svjesni da su odnosi između Hrvatske i Kosova strateški i da ćemo uvijek imati dobre odnose. Kao što je bilo za vrijeme rata, mnogi su Albanci poginuli za Hrvatsku, a i dan danas ima onih koji su ostali živi i ponosni su na svoju borbu… Naši se odnosi ne mogu dovesti u pitanje i uvijek ćemo biti partneri.“

U emisiji je posebno istaknuto da je čak 3.000 Albanaca branilo Hrvatsku u Domovinskom ratu, a od toga 2.500 dragovoljaca; 300 ih je ranjeno i više od 80 poginulo: – Uz sve to moram spomenuti i ulogu naše i vaše dijaspore. Za vrijeme rata u Americi i Europi bili smo zajedno. Bio sam tada u dijaspori i svjedočio suradnji na svim razinama. Gdje god smo bili, lobirali smo za vas. Mnogi naši heroji koji su se borili za Hrvatsku, kasnije su se borili i poginuli za slobodu Kosova, među njima i Bekin Berisha, Femi Lladrovci sa suprugom Gjevom, Gjelal Hajda – Toni i mnogi drugi… Za vrijeme rata, u mojoj zoni odgovornosti u Dugagjinu, bio sam okružen mnogim suborcima koji su došli iz Hrvatske. Svi su oni imali veliko poštovanje za Hrvatski narod i to prenjeli na ostale suborce.

ZABRANA ZA VULINA JOŠ VRIJEDI – SRPSKI MINISTAR OBRANE NE MOŽE NA KOSOVO!

U božićnoj poslanici srpskog patrijarha Irineja, koja je čitana i diljem Hrvatske, isticano je kako Kosovo “nije država“, što je u suprotnosti s državnom politikom Hrvatske koja je priznala Kosovo. Voditelj je pitao Haradinaja za komentar agresivnih poruka SPC-a: – Oni vode orkestriranu kampanju protiv Kosova, a u tome zaista veliku ulogu ima njihova crkva. Žele prikazati Kosovo kao islamsku državu, a zaboravljaju da smo mi Iliri, da jednako poštujemo sve vjere – i katoličku i muslimansku i ortodoksnu. Oni su oduvijek širili laži i tvrdili da čuvaju kršćanske vrijednosti. No, time ne štete nama, već samima sebi… Milošević je pokušao nametnuti Kosovu ortodoksne crkve, tvrdeći da je Kosovo dio ‘Velike Srbije’. I talibani su nam pokušali nametnuti islam. No, mi smo stari narod i držimo do svih svojih vrijednosti, nitko nam neće nametati ništa. Srpska pretjerivanja ništa neće promijeniti.

Na upit voditelja zašto na Kosovo nisu pustili Aleksandra Vulina, koji je i u Hrvatskoj persona non grata, Haradinaj je odgovorio: – On je ministar obrane i predstavlja njihovu vojsku, njihove vojnike. Zabrana vrijedi još uvijek i on ne može na Kosovo!

HARADINAJ POZDRAVIO GOTOVINU, A ZA ALBANCE U HRVATSKOJ REKAO: ONI SU VAM NAJLOJALNIJI!

General Haradinaj posebno je u Bujici pozdravio svog prijatelja, generala Antu Gotovinu: – Puno ga cijenim, častan je i pošten čovjek, veliki patriota! U Haagu me je mnogo naučio o Hrvatskoj, a ja njega o Kosovu.

Haradinaj se nada da će Hrvatska do ljeta ukinuti vize za Kosovo: – Sa Hrvatskom imamo dobru komunikaciju. I s premijerom Plenkovićem i drugim dužnosnicima. Na međunarodnim skupovima se najbolje vidi koliko smo bliski i jedni uz druge. Vize su europska odluka i tu je vrlo teško rješavati pitanja sa svakom zemljom posebno. Međutim, viznu liberalizaciju podržavaju i Hrvatska i Njemačka i vjerujem da će se o tome pozitivno odlučiti već do ljeta.

Na pitanje je li formula uspjeha i opstanka mlade države Kosovo u tome što je vode ljudi iz rata, Haradinaj je odgovorio: – Pored ljudi iz rata, okružen sam mladim ljudima sa najboljim svjetskim školama, sa najboljih zapadnih sveučilišta. Pored odlučnosti, potrebno je imati i mudrosti i drago mi je što sam okružen tihom armijom ljudi s takvim osobinama. U svojim suradnicima imam veliku lojalnost i meni je čast raditi s njima.

Premijer Haradinaj posebno se osvrnuo na albansku manjinu u Hrvatskoj: – Imam mnogo prijatelja među njima, mnogi od njih su i moji obiteljski prijatelji. Albanci su najlojalniji građani Hrvatske i nama je to čast da se vidi da Albanac poštuje Hrvatsku. Albanci u Hrvatskoj su veoma dobri Hrvati!

Urednik Bujice je na kraju emisije premijeru Kosova poklonio dres Hrvatske nogometne reprezentacije s brojem 9 i natpisom Haradinaj, ali i legendarne ‘Žute zenge’ iz Vukovara. Ramush Haradinaj nije skrivao svoje oduševljenje, a na pitanje kada će doći u Hrvatsku, stavio je ruku na srce i odgovorio: – Ja sam uvijek u Hrvatskoj! I kada sam ovdje, ja sam s vama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu…

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu, od radosti i očaja, ovisno o tome tko se na kojoj strani našao, nakon što su se uključile snage NATO-a i zaustavile rat sa Srbijom.

Za kosovske Albance 12. lipnja 1999. je bio dan oslobođenja od beogradske represije.

No za srpsku manjinu, bio je to poraz koji je otvorio novo poglavlje straha i nesigurnosti.

Ove srijede obilježava se 20. godišnjica te prekretnice. Kosovska vlada proslavit će obljetnicu svečanošću koja će uključivati govor bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za svoga mandata bio glavni saveznik Kosova.

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti. Odnosi kosovskih Albanaca i lokalnih Srba i dalje su napeti.

Uspomene na 12. lipnja uzrok su tog prijepora.

Špresa Gaši (68), kosovska pjevačica, sjeća se “eksplozije emocija” nakon što su pristigle vijesti o ulasku međunarodnih snaga na Kosovo.

Tijekom godinu i pol dana, sukob je uzeo oko 13.000 života, većinom kosovskih Albanaca.

Gaši je u to vrijeme bila jedna od stotina tisuća ljudi koji su morali pobjeći u susjedne države zbog izbijanja rata.

“Tada sam prvi put vidjela radost među kosovskim izbjeglicama”, prisjeća se.

Ezat Redžepi (72), stanovnik Prištine, također se s radošću prisjeća tog “divnog dana”. “Obukao sam svoje najbolje odijelo, stavio kravatu i otišao pozdraviti snage NATO-a”, prisjeća se s osmjehom Redžepi.

Edita Brajšrori (40), frizerka iz Prištine, sjeća se zvukova glazbe koji su pristizali kroz prozore stanova, koji su bili zatvoreni mjesecima. “Moglo se čuti glasnu muziku na albanskom jeziku prvi put nakon mnogo godina”, rekla je AFP-u.

Strah i progonstvo

No sjećanjima kosovskih Srba dominiraju i dalje strah i ogorčenost.

Srbi žive stoljećima na Kosovu, regiji na jugu koju smatraju kolijevkom svoje pravoslavne vjere.

Nakon rata, mnogi su bili prisiljeni pobjeći ili se izolirati u enklavama.

Srpska je zajednica napadana i iz osvete, kao svojevrsno izravnavanje računa nakon godina represije Slobodana Miloševića koju su ondje trpjeli etnički Albanci.

Prema Beogradu, oko 200.000 Srba izbjeglo je s Kosova u Srbiju. Na Kosovu je ostalo oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru, u blizini granice.

“Plakao sam… gledao sam kako se naša vojska povlači, a dolazi strana”, kaže Dobrosav Jakovljević (73), Srbin koji sada živi u siromašnoj regiji na sjeveru Kosova.

Jakovljević za rat krivi nemilosrdnog vođu Miloševića, no smatra kako su njegovi sunarodnjaci prošli lošije. “Albanci dobivaju ono što žele, a mi smo izgubili sve”, kaže.

Slaviša Jokić (45) sjeća se kako je morao pobjeći iz svoga doma u zapadnom dijelu Peći, nakon što su “banditi” počeli napadati srpske kuće.

“Ljudi su ubijani usred bijela dana a da oni (NATO) nisu mrdnuli prstom”, kaže Jokić.

Đorđe Jovanović (46), učitelj  iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, također se sjeća tuge dok je promatrao kako se srpska vojska i policija povlače, a dolaze NATO snage.

“Ovo više nikad neće biti Srbija”, mislio je tada.

Srbija je izgubila nadzor nad svojom nekadašnjom pokrajinom 10. lipnja, a 12. lipnja Kosovo je stavljeno pod međunarodnu zaštitu Ujedinjenih naroda.

Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Kosova koju je Priština proglasila 2008.

Ta je odluka stavila Kosovo u geopolitičku neizvjesnost, s podrškom SAD-a i većine Zapada, a bez priznanja Beograda i njegovih saveznika Moskve i Pekinga.

Napetosti su i dalje visoke između nekadašnjih ratnih neprijatelja te je i danas na Kosovu smješteno oko 4.000 NATO-ovih snaga.

Jovanović sada smatra kako je prisutnost međunarodnih vojnika ključna. “Neka ostanu. Da ih nema, ovdje bi izbio novi rat”, kaže. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Crna Gora je shvatila što je SPC, ali ne i Hrvatska

Objavljeno

na

Objavio

U Crnoj Gori borba za crkvenu imovinu

U Crnoj Gori se već tri dana ne stišavaju reakcije na izjavu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da će obnoviti autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) optužujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da ‘služi da bi čuvala infrastrukturu ‘Velike Srbije”

Dugogodišnji pobornik autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, publicist i književnik Rajko Cerović, kazao je utorak da je pravi trenutak da se ispravi ‘povijesna nepravda’.

‘Pojedine eparhije Srpske crkve u Crnoj Gori nemaju centar u crnogorskoj državi, nego u Hercegovini ili Srbiji. To je iscrtana karta ‘Velike Srbije’. Srpska crkva najviše zbog toga postoji, to je njena uloga’, kazao je Cerović u utorak za portal CDM.

Milo Đukanović je subotu iskoristio stranački skup u Nikšiću, da praktično najavi obračun s Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.

‘Priča o prekograničnim eparhijama je suprotna osnovnim principima organizacije pravoslavlja svuda u svijetu, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi služi da bi čuvala infrastrukturu ‘Velike Srbije’ u koju oni vjeruju. Jer vjeruju da je Crna Gora greškom postala nezavisna i da će nas navodno vrijeme dovesti do spoznaje te greške i do potrebe da se ponovo okrenemo izgradnji ‘Velike Srbije’. Moramo naravno svojom postojanošću, odlučnošću i vizionarstvom da im kažemo da od toga nema ništa’, rekao je Đukanović.

U prvoj reakciji na ovu Đukanovićevu izjavu, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije Radović kazao je da je zapanjen izjavom crnogorskog predsjednika.

‘Ja sam bio zapanjen ovim što sam čuo od predsjednika Crne Gore, čovjeka koji je nasljednik komunističke vlasti i koji se javno deklarira kao ateist. To je prvi put u povijesti da ateist stvara crkvu’, priopćio je mitropolit Amfilohije.

U obranu Srpske pravoslavne crkve uključio se prosrpski Demokratski Front koji je, kako je navedno u priopćenju te oporbene stranke, ‘snažno podržao SPC u odbrani od režimskih nasrtaja na njenu imovinu i svećenstvo’.

U vrhu Crnogorske pravoslavne crkve pozdravljaju najavu Đukanovića i vide je kao još jednu dobru vijest nakon najave usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, prema kojem bi u državnu imovinu bili upisani svi vjerski objekti za koje vjerske zajednice ne mogu dokazati vlasništvo.

‘Mislim da je ovom izjavom poručio da ne stvara crkvu nego pomaže crkvu jer hoće mir u zemlji. Mislim da je ovom njegovom izjavom pitanje obnove crnogorske crkve potvrđeno’, priopćio je mitropolit Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Crnogorska Vlada sredinom svibnja usvojila je prijedlog zakona o slobodi vjeroispovjesti kojim je predviđeno da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i bit će upisani kao kulturno blago.

‘Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati’, priopćeno je tada iz crnogorske vlade.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti pripreman je četiri godine, a javne rasprave su bile praćene i incidentima. Od početka se ovom zakonu snažno suprotstavila Srpska pravoslavna crkva, najbrojnija vjerska organizacija u Crnoj Gori koja raspolaže s blizu 700 pravoslavnih vjerskih objekata u toj zemlji.

‘To je suprotno Ustavu Crne Gore i zdravom razumu i mi ćemo se braniti na svaki način. To znači i pravno, ali pružit ćemo i građanski otpor’, priopćio je pravni zastupnik SPC Velibor Džomić.

Iz SPC-a su pozvali vjernike da se okupe 15. lipnja na narodnom Saboru ispred u Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, gdje će mitropolit Amfilohije pročitati proglas upućen crnogorskoj Vladi i javnosti ‘da nema potrebe da se radikaliziraju stvari u Crnoj Gori i da nam treba zakon koji će biti jednak za sve, a ne zakon koji će biti batina za svećenike i vjernike najbrojnije crkve u Crnoj Gori’.

Predstavnici Katoličke crkve u Crnoj Gori još uvijek nisu komentirali prijedlog zakona, a ranije je medijima iz Barske nadbiskupije priopćeno da će to ‘učiniti kada detaljno prouče dokument.’

Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić kazao je da je dobro da se krenulo s mrtve točke, jer je do sada vrijedio zakon iz 70-tih godina prošlog stoljeća.

‘Novi zakon ima i dobrih i loših strana. Kao sve što je ljudsko, podložno je pohvalama i kritikama’, priopćio je Fejzić.

Crnogorska vlada o prijedlogu zakona je zatražila mišljenje od Venecijanske komisije, a njen stav u Crnoj Gori očekuju krajem lipnja. (Hina/Kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari