Pratite nas

Balkan

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

Objavljeno

na

Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa – izjavio je Ramush Haradinaj, predsjednik Vlade Republike Kosovo, u ekskluzivnom razgovoru za Bujicu Z1 televizije, koji je urednik Velimir Bujanec vodio u njegovom kabinetu u Prištini.

“Ako oni imaju nešto protiv nas, ni mi nismo prazne ruke,” poslao je jasnu poruku Vučiću kosovski premijer i najavio vojnu suradnju s Hrvatskom: “Bit će suradnje, ali o tome nećemo ovako pričati… Kanali već postoje.”

Beograd nastavlja svoju kampanju hladnoga rata protiv Kosova – upozorava Haradinaj, ističući kako je on meta srbijanskih službi te poručuje: – Ili će nas priznati ili neće ući u Europsku uniju! Dok nas ne počnu poštovati, neće daleko stići…

Komentirao je i uvođenje taksi na proizvode iz Srbije: – Takse su sada stvarnost. Nisu vjerovali da ćemo ih uvesti, provodili su agresivnu politiku i preko noći izgubili četvrtinu tržišta. Dvadeset godina su prodavali svoje proizvode kod nas i sada više toga nema… Sada će imati manje novaca za svoju vojsku, manje za kupovinu oružja u Rusiji i manje za plaće vojnika… Sa taksama za Srbiju na dobitku je i Hrvatska, jer sada i vi možete više svojih proizvoda povoljnije plasirati na kosovsko tržište!

Ramush Haradinaj na Kosovu je istinska legenda. Za njega kažu da je ‘albanski Gotovina’, a sa našim generalom družio se u Haagu. Od ukupno petero braće, četvorica Haradinaja su bila u ratu, tri brata kosovskog premijera su poginula: – Otac, majka, sestra, gotovo cijela moja rodbina bila je u ratu! Naša obiteljska kuća u Glogjanima je napadnuta, u ožujku 1998. godine i nismo imali izbora nego da se borimo do kraja. To je bila naša sudbina, bilo je vrlo teško, izgubio sam braću i mnogo prijatelja koji su bili poput moje braće. 24-ero članova moje šire obitelji je stradalo… Napadnuti smo 24. ožujka 1998. Godinu dana kasnije, napadnuta je Srbija iz zraka, točnije kuća Slobodana Miloševića u kojoj se skrivao… Nisam znao što će se dogoditi za godinu dana. Tih godinu dana bili smo sami, nije bilo NATO-a niti američkih aviona, a ipak smo izdržali. Milošević je uz svu svoju snagu i cijelu vojsku, uz sve svoje kriminalce koji su došli iz Srbije, Bosne i Hrvatske, imao godinu dana da završi posao s nama, ali nije uspio! Tražio je od Ahtisaarija i Holbrookea još tri mjeseca, pa još tri, pa još tri tjedna, ali nisu nas mogli slomiti. Mogli su se iživljavati nad civilima, ali Oslobodilačku Vojsku Kosova nisu mogli poraziti. Danas Albanaca ima 6 milijuna, živimo u tri države. Baš i nismo slabi ratnici. Mi smo za mir, ali ako stvari krenu lošim putem, neće biti dobro za nikoga! Preživjeli smo tisuću godina i tu smo. Nikada u povijesti nismo imali više ljudi uz oružje. Gledamo svoja posla i čuvamo svoju državu i ako su Srbi to shvatili – dobro, a ako nisu – opet dobro.

NIJE NAS USPIO POKORITI MILOŠEVIĆ, PA NEĆE NI HAAŠKI SUD!

Haradinaj je nezadovoljan učincima međunarodne pravde i smatra da Srbija nije primjereno kažnjena za zločine koje su počinili na Kosovu, a da se Albance, s druge strane, neprimjereno progoni: – Nama Haag nije ništa olakšao situaciju. Pravda nije ispunjena. Milošević je uhapsio 500 tisuća Albanaca i nije nas uspio pokoriti, pa neće ni taj sud!

“Politika za mene nije samo politika. Bavim se politikom jer imam cilj, a to je da Kosovo postane član UN-a, član EU-a i član NATO-a. Da uspijemo u onome za što smo dali žrtve,“ jasan je predsjednik Vlade Republike Kosovo.

Na putu prema euroatlanskim integracijama, Hrvatska je saveznik Kosova, bili smo za njihov ulazak u Unesco i Interpol: “Mi smo svjesni da su odnosi između Hrvatske i Kosova strateški i da ćemo uvijek imati dobre odnose. Kao što je bilo za vrijeme rata, mnogi su Albanci poginuli za Hrvatsku, a i dan danas ima onih koji su ostali živi i ponosni su na svoju borbu… Naši se odnosi ne mogu dovesti u pitanje i uvijek ćemo biti partneri.“

U emisiji je posebno istaknuto da je čak 3.000 Albanaca branilo Hrvatsku u Domovinskom ratu, a od toga 2.500 dragovoljaca; 300 ih je ranjeno i više od 80 poginulo: – Uz sve to moram spomenuti i ulogu naše i vaše dijaspore. Za vrijeme rata u Americi i Europi bili smo zajedno. Bio sam tada u dijaspori i svjedočio suradnji na svim razinama. Gdje god smo bili, lobirali smo za vas. Mnogi naši heroji koji su se borili za Hrvatsku, kasnije su se borili i poginuli za slobodu Kosova, među njima i Bekin Berisha, Femi Lladrovci sa suprugom Gjevom, Gjelal Hajda – Toni i mnogi drugi… Za vrijeme rata, u mojoj zoni odgovornosti u Dugagjinu, bio sam okružen mnogim suborcima koji su došli iz Hrvatske. Svi su oni imali veliko poštovanje za Hrvatski narod i to prenjeli na ostale suborce.

ZABRANA ZA VULINA JOŠ VRIJEDI – SRPSKI MINISTAR OBRANE NE MOŽE NA KOSOVO!

U božićnoj poslanici srpskog patrijarha Irineja, koja je čitana i diljem Hrvatske, isticano je kako Kosovo “nije država“, što je u suprotnosti s državnom politikom Hrvatske koja je priznala Kosovo. Voditelj je pitao Haradinaja za komentar agresivnih poruka SPC-a: – Oni vode orkestriranu kampanju protiv Kosova, a u tome zaista veliku ulogu ima njihova crkva. Žele prikazati Kosovo kao islamsku državu, a zaboravljaju da smo mi Iliri, da jednako poštujemo sve vjere – i katoličku i muslimansku i ortodoksnu. Oni su oduvijek širili laži i tvrdili da čuvaju kršćanske vrijednosti. No, time ne štete nama, već samima sebi… Milošević je pokušao nametnuti Kosovu ortodoksne crkve, tvrdeći da je Kosovo dio ‘Velike Srbije’. I talibani su nam pokušali nametnuti islam. No, mi smo stari narod i držimo do svih svojih vrijednosti, nitko nam neće nametati ništa. Srpska pretjerivanja ništa neće promijeniti.

Na upit voditelja zašto na Kosovo nisu pustili Aleksandra Vulina, koji je i u Hrvatskoj persona non grata, Haradinaj je odgovorio: – On je ministar obrane i predstavlja njihovu vojsku, njihove vojnike. Zabrana vrijedi još uvijek i on ne može na Kosovo!

HARADINAJ POZDRAVIO GOTOVINU, A ZA ALBANCE U HRVATSKOJ REKAO: ONI SU VAM NAJLOJALNIJI!

General Haradinaj posebno je u Bujici pozdravio svog prijatelja, generala Antu Gotovinu: – Puno ga cijenim, častan je i pošten čovjek, veliki patriota! U Haagu me je mnogo naučio o Hrvatskoj, a ja njega o Kosovu.

Haradinaj se nada da će Hrvatska do ljeta ukinuti vize za Kosovo: – Sa Hrvatskom imamo dobru komunikaciju. I s premijerom Plenkovićem i drugim dužnosnicima. Na međunarodnim skupovima se najbolje vidi koliko smo bliski i jedni uz druge. Vize su europska odluka i tu je vrlo teško rješavati pitanja sa svakom zemljom posebno. Međutim, viznu liberalizaciju podržavaju i Hrvatska i Njemačka i vjerujem da će se o tome pozitivno odlučiti već do ljeta.

Na pitanje je li formula uspjeha i opstanka mlade države Kosovo u tome što je vode ljudi iz rata, Haradinaj je odgovorio: – Pored ljudi iz rata, okružen sam mladim ljudima sa najboljim svjetskim školama, sa najboljih zapadnih sveučilišta. Pored odlučnosti, potrebno je imati i mudrosti i drago mi je što sam okružen tihom armijom ljudi s takvim osobinama. U svojim suradnicima imam veliku lojalnost i meni je čast raditi s njima.

Premijer Haradinaj posebno se osvrnuo na albansku manjinu u Hrvatskoj: – Imam mnogo prijatelja među njima, mnogi od njih su i moji obiteljski prijatelji. Albanci su najlojalniji građani Hrvatske i nama je to čast da se vidi da Albanac poštuje Hrvatsku. Albanci u Hrvatskoj su veoma dobri Hrvati!

Urednik Bujice je na kraju emisije premijeru Kosova poklonio dres Hrvatske nogometne reprezentacije s brojem 9 i natpisom Haradinaj, ali i legendarne ‘Žute zenge’ iz Vukovara. Ramush Haradinaj nije skrivao svoje oduševljenje, a na pitanje kada će doći u Hrvatsku, stavio je ruku na srce i odgovorio: – Ja sam uvijek u Hrvatskoj! I kada sam ovdje, ja sam s vama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Priština zabranila ulazak srbijanskim dužnosnicima na Kosovo

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo vanjskih poslova Kosova neće dopustiti nijednom dužnosniku iz Beograda da posjeti Kosovo, objavili su četvrtak prištinski mediji na srpskom, a srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić tu je odluku ocijenio kao namjeru da se kosovske Srbe izolira od Beograda, te kao “još jednu pljusku” Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici.

Odluka Prištine “uslijedila je nakon napada i prijetnji srpske politike prema Kosovu”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova Jetlir Zyberaj, prenose kosovski mediji.

Optužio je Beograd za pokušaj izazivanja humanitarne krize na sjeveru Kosova, a zatvaranje trgovina ranije ovog tjedna ocijenio je “prijetnjom za srpsko stanovništvo” jer prisiljava Srbe da zatvore svoja poduzeća “samo zbog nekih političkih ciljeva Beograda”, prenosi RTK.

“Svi zahtjevi (srbijanskih dužnisnika) bit će odbijeni sve dok se takvo ponašanje nastavi”, rekao je Zyberaj.

“Ovo što su uradile vlasti u Prištini potez je bez presedana i još jedan šamar – ne Beogradu, već prije svega Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici, koja sramno šuti na kršenje svih civilizacijskih normi koje godinama provode (kosovski premijer) Ramush Haradinaj i (kosovski predsjednik) Hashim Thaci”, rekao je za Večernje novosti srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, reagirajući na odluku Prištine.

Dačić je za taj list, blizak srbijanskoj vladi, ocijenio kako tajming te odluke prištinskih nije slučajan.

“Sve su ovo uradili samo dva dana nakon potpisivanja sporazuma između takozvanog Kosova i Albanije kojim se dvije strane praktično obvezuju na vođenje zajedničke vanjske politike. Taj ugovor je armatura u temeljima ‘velike Albanije’ koju nesmetano zidaju u srce Europe, dok se istodobno srbijanskim dužnosnicima zabranjuje da se kreću po teritoriju vlastite države”, rekao je Dačić.

On je ocijenio da prištinske vlasti žele dodatno izolirati kosovske Srbe nakon što su ih “ostavili bez lijekova i kruha, braneći svoje sulude pristojbe”.

Ovom zabranom praktično žele da srpski narod još više izoliraju od bilo kakvog utjecaja Beograda, ocijenio je Dačić, komentirajući odluku Prištine da svim srbijanskim dužnosnicima zabrani ulazak na teritorij Kosova.

Početkom tjedna na sjeveru Kosova bile su zatvorene sve trgovine, placevi, pekarnice i ljekarne u znak prosvjeda srpskih poduzetnika zbog carinskih pristojbi na robu iz Srbije, što je Priština okarakterzirala kao “pokušaj umjetnog izazivanja humanitarne katastrofe”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu…

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu, od radosti i očaja, ovisno o tome tko se na kojoj strani našao, nakon što su se uključile snage NATO-a i zaustavile rat sa Srbijom.

Za kosovske Albance 12. lipnja 1999. je bio dan oslobođenja od beogradske represije.

No za srpsku manjinu, bio je to poraz koji je otvorio novo poglavlje straha i nesigurnosti.

Ove srijede obilježava se 20. godišnjica te prekretnice. Kosovska vlada proslavit će obljetnicu svečanošću koja će uključivati govor bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za svoga mandata bio glavni saveznik Kosova.

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti. Odnosi kosovskih Albanaca i lokalnih Srba i dalje su napeti.

Uspomene na 12. lipnja uzrok su tog prijepora.

Špresa Gaši (68), kosovska pjevačica, sjeća se “eksplozije emocija” nakon što su pristigle vijesti o ulasku međunarodnih snaga na Kosovo.

Tijekom godinu i pol dana, sukob je uzeo oko 13.000 života, većinom kosovskih Albanaca.

Gaši je u to vrijeme bila jedna od stotina tisuća ljudi koji su morali pobjeći u susjedne države zbog izbijanja rata.

“Tada sam prvi put vidjela radost među kosovskim izbjeglicama”, prisjeća se.

Ezat Redžepi (72), stanovnik Prištine, također se s radošću prisjeća tog “divnog dana”. “Obukao sam svoje najbolje odijelo, stavio kravatu i otišao pozdraviti snage NATO-a”, prisjeća se s osmjehom Redžepi.

Edita Brajšrori (40), frizerka iz Prištine, sjeća se zvukova glazbe koji su pristizali kroz prozore stanova, koji su bili zatvoreni mjesecima. “Moglo se čuti glasnu muziku na albanskom jeziku prvi put nakon mnogo godina”, rekla je AFP-u.

Strah i progonstvo

No sjećanjima kosovskih Srba dominiraju i dalje strah i ogorčenost.

Srbi žive stoljećima na Kosovu, regiji na jugu koju smatraju kolijevkom svoje pravoslavne vjere.

Nakon rata, mnogi su bili prisiljeni pobjeći ili se izolirati u enklavama.

Srpska je zajednica napadana i iz osvete, kao svojevrsno izravnavanje računa nakon godina represije Slobodana Miloševića koju su ondje trpjeli etnički Albanci.

Prema Beogradu, oko 200.000 Srba izbjeglo je s Kosova u Srbiju. Na Kosovu je ostalo oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru, u blizini granice.

“Plakao sam… gledao sam kako se naša vojska povlači, a dolazi strana”, kaže Dobrosav Jakovljević (73), Srbin koji sada živi u siromašnoj regiji na sjeveru Kosova.

Jakovljević za rat krivi nemilosrdnog vođu Miloševića, no smatra kako su njegovi sunarodnjaci prošli lošije. “Albanci dobivaju ono što žele, a mi smo izgubili sve”, kaže.

Slaviša Jokić (45) sjeća se kako je morao pobjeći iz svoga doma u zapadnom dijelu Peći, nakon što su “banditi” počeli napadati srpske kuće.

“Ljudi su ubijani usred bijela dana a da oni (NATO) nisu mrdnuli prstom”, kaže Jokić.

Đorđe Jovanović (46), učitelj  iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, također se sjeća tuge dok je promatrao kako se srpska vojska i policija povlače, a dolaze NATO snage.

“Ovo više nikad neće biti Srbija”, mislio je tada.

Srbija je izgubila nadzor nad svojom nekadašnjom pokrajinom 10. lipnja, a 12. lipnja Kosovo je stavljeno pod međunarodnu zaštitu Ujedinjenih naroda.

Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Kosova koju je Priština proglasila 2008.

Ta je odluka stavila Kosovo u geopolitičku neizvjesnost, s podrškom SAD-a i većine Zapada, a bez priznanja Beograda i njegovih saveznika Moskve i Pekinga.

Napetosti su i dalje visoke između nekadašnjih ratnih neprijatelja te je i danas na Kosovu smješteno oko 4.000 NATO-ovih snaga.

Jovanović sada smatra kako je prisutnost međunarodnih vojnika ključna. “Neka ostanu. Da ih nema, ovdje bi izbio novi rat”, kaže. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari